DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 77 —


Uporaba.


Mjestni promet drvi i prodaja istili nazadovala je u zadnje


vrieme znatno, jer su nastala razna spekulativna družtva, koja


prama kratkomu vremenu za sjednju drva dostavljaju takova


po što po to do obližnjitL željezničkih postaja i pokrivaju oko


lištnu potriebu na drvik preobilno.


ITslied toga bilo je nuzđno, da se inim načinom potraži


primjerna ciena glavnim šumskim proizvodom, pa je ustrojena


staklana i parna pilana od 8 konjskik sila, u kojik se za pro


izyadjanje raznoga stakla i raznoga drva upotriebljena drva


mnogo bolje unovcuju, nego kad bi se ista uslied konkurencije


rečenih družtva morala za bezejenu prodavati.


Tako n. pr. potrebuje staklana za svoje proizvode do
4500 prost, metara gorivih drva na godinu, docim parna pila
opet izradjuje do 70 kub. met. drva svaki mjesec. Staklanom
kao i parnom pilom upravlja posebni ravnatelj, koji je podredjen
šumskoj upravi u Rogatcu, vodeću za dotičnu tvornicu
sve račune, korespondencije i ine upravne poslove.


Grlavno sječenje obavlja se zimi, doeim se proriedjivanje


kasno u ljetu ili u jeseni ovršuje. Kao nuzgredni užitak je u


dobrih godinah osobito važna žirovina i lučac (šiška). Ovdje


ću jošto navesti, da se i hvat§nje,pu]aav^^>Äaixo.i^pl4a^


Šumske kulture.


Pošto je prijašnjih godina bila ovdje svagdje čista sječnja
rabljena, to je sadašnja šumska uprava imala mnogo posla^ da
sve posječene šumske plohe opet pošumi, — Radi bujnoga tla
prerašćuje korov, drač i t. d. pa je radi toga sadjenje probitačnije
od sjetve.


Potriebite presadnice se odgajaju u šumskih vrtovih. U
hrvatskom šumskom kotaru „Macel" vidili smo šumski vrt za
odgajanje omorike i ariša. Ovaj vrt bio Je osnovan pnj^´^ godine,
jer je prijašnji prošao u redovitu šumsku kulturu.


Da se može takav šumski vrt osnovati, mora se tlo već
godinu dana prije u jeseni sasvime očistiti od panjevaj korjenja
i kamenja; nadalje mora se isto 30—36cm. duboko prekopati
i u proljeću još jedanput lopatom preokrenuti, posije toga izjednačiti
i na slogove od lm, širine razdieliti.