DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 32 <-- 32 --> PDF |
^ 80 — ujaka. Ovi se troše — kako je poznato — veoma lahko, stoga moramo zaključiti, da se tlo neprestance stvara. Ovo tlo je pokriveno humusom, pa je izvrstno, osobito na onih mjestih, gdje su mu. sastavine kamenje, jer je uslied toga rahlo i svieže. Poradi toga uspieva bukva — kako smo vidu — bujnim rastom. Stabala imade množina, krošnje su malene, drvo je dobro, kalavo, a kora joj gladka. Osim bukve nalazimo i plemenitije vrsti drva, kao što su javor, jasen. Podneblje. Po raznoj visini nad morskom površinom (najnižja točka je 842´, a najviša 3097´) i po raznoj eksposiciji toga šumskoga kotara je i podneblje ovdje veoma razno. Docim u nizkih predjelih trsje i ´kesten dobro uspieva, dozrije u gorskih mjestih kraj stana šumarova jedva žito. Popriecno racunajuć, mora se ovdašnje podnebje ipak blagim nazvati, te djeluje vrlo dobro na rast bukve, javora, jele i omorike. Samo na najviših mjestih toga šumskoga kotara moći je opaziti, da drveće u prirastu nešto zaostaje. Zračnih oborina imade ovdje mnogo, koje osim jutarnje i večerne rose okriepljuju vegetaciju. Vrsti drveća, njihov prirast i razmjer smjese. Vladajuća vrst drveća u Woocu je bukva i to ponajviše u cistom stanju, a samo djelomice pomiešana sa jelom, još redje sa javorom, briestom, jasenom i hrastom. Omorika i ariš su ovdje u novije vrieme umjetnim načinom odgojene. Iva i breza rastu veoma hitro u čistih sječinah, te se moraju putem proriedjivanja odstraniti, da ne prerastu omoriku, ariš i drugo drveće. Uredjenje. Što je rečeno o uredjenju prijašnjih šumskih kotara Macela, Looga i Šilterna, valja i za ovaj kotar, te nam treba samo jošte dodati, da je bila zadnja revizija godine 1876., uslied koje je opet specijalni red, kulturna osnova itd. potrebnimi raznimi šumovidi providjen, za bližnju 10-godišnju perijodu od 1877. do 1886. sastavljen. Sve ove osnove kao i šumovide razgledao je podpisani velikom pomnjom tim više, jer je bio nadšumar g. Herzl tako prijazan, da nas o svem obaviesti. |