DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 32     <-- 32 -->        PDF

^ 80 —


ujaka. Ovi se troše — kako je poznato — veoma lahko, stoga
moramo zaključiti, da se tlo neprestance stvara. Ovo tlo je pokriveno
humusom, pa je izvrstno, osobito na onih mjestih, gdje
su mu. sastavine kamenje, jer je uslied toga rahlo i svieže.
Poradi toga uspieva bukva — kako smo vidu — bujnim rastom.
Stabala imade množina, krošnje su malene, drvo je dobro, kalavo,
a kora joj gladka. Osim bukve nalazimo i plemenitije
vrsti drva, kao što su javor, jasen.


Podneblje.
Po raznoj visini nad morskom površinom (najnižja točka
je 842´, a najviša 3097´) i po raznoj eksposiciji toga šumskoga
kotara je i podneblje ovdje veoma razno. Docim u nizkih predjelih
trsje i ´kesten dobro uspieva, dozrije u gorskih mjestih
kraj stana šumarova jedva žito.
Popriecno racunajuć, mora se ovdašnje podnebje ipak blagim
nazvati, te djeluje vrlo dobro na rast bukve, javora, jele
i omorike. Samo na najviših mjestih toga šumskoga kotara
moći je opaziti, da drveće u prirastu nešto zaostaje.
Zračnih oborina imade ovdje mnogo, koje osim jutarnje i
večerne rose okriepljuju vegetaciju.


Vrsti drveća, njihov prirast i razmjer smjese.


Vladajuća vrst drveća u Woocu je bukva i to ponajviše
u cistom stanju, a samo djelomice pomiešana sa jelom, još redje
sa javorom, briestom, jasenom i hrastom. Omorika i ariš su
ovdje u novije vrieme umjetnim načinom odgojene. Iva i breza
rastu veoma hitro u čistih sječinah, te se moraju putem proriedjivanja
odstraniti, da ne prerastu omoriku, ariš i drugo
drveće.


Uredjenje.


Što je rečeno o uredjenju prijašnjih šumskih kotara Macela,
Looga i Šilterna, valja i za ovaj kotar, te nam treba samo
jošte dodati, da je bila zadnja revizija godine 1876., uslied koje
je opet specijalni red, kulturna osnova itd. potrebnimi raznimi
šumovidi providjen, za bližnju 10-godišnju perijodu od 1877.
do 1886. sastavljen. Sve ove osnove kao i šumovide razgledao
je podpisani velikom pomnjom tim više, jer je bio nadšumar


g. Herzl tako prijazan, da nas o svem obaviesti.