DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 83 ^ Konačno moram još izvjestiti, da su se slušatelji šumarstva svagdje na ekskuziji bez iznimke vrlo čedno i pristojno vladali takoj da sa se dotiSni šumarski činovnici kako u Medjamurju tako i u Štajerskoj o njihovom vladanju vrlo pohvalno izrazili. U Kiiževcih godine 1880 Šumski odnošaji u Bosni ^ / / (od Herma.nna pl. Guttenberga, c. kr. šumarskoga savjetnika i zemalj. šum. nadzornika u Trstu.) (Nastavak). Prem je zemlja još uyiek vrlo bogata sumarni (jer V^^ površine u Bosnoj obrasla je sumarni za sjecnju), ipak je stanje skoro svih tih šuma nepovoljno. Preinđa su ciene drva u građovih radi skupoga dovažanja dosta velike, opet je ciena drva u šumi vrlo malena, dapače stanovnictvo smatralo je dosada šume zapriekami za poljodjelstvo i stočarstvo. Buduć nije bilo nadzora nad sumarni (ono malo šumskih stražara, što je ih turska vlada postavila, prebrojilo bi jedino stabla, koja su se imala posjeći za gradnju i označilo ih keserom), niti je proyeden nedavno (g. 1871.) turskom vladom izdani šumski zakon (pučanstvo nije 0 njem ništa ni znalo I)^ ne smijemo se čuditi, da su se šume na svakojaki način pustošile, dapače da je to nekim seljakom bila zaslužba. Najveći šumski kvar bili su šum ski poža.Ti- Ovi nastaju nesmotrenošću stanovnika, kad u šumi nalože vatru ili kod pušenja (tako je nedavno izgorio velik most preko Vrbasa u skopljanskoj dolini), kao i palenjem pojedinih stabala i grmova po bezposlenih pastirih — tako je na pašnjacih svako osamljeno, trulo drvo nagorjelo — nadalje hotomičnim paležem, da se tiem neki šumski prostori preobrate u oranice ili da trava za pašu bolje raste. Ovdje se, kad se hoće zemljište učiniti urbarnim, postupa isto onako, kako u amerikanskih aumah, jer se cesto usred šume na mjestih prikladuih uslied svoga položaja i ustrojstva tla, osobito radi blizine izvora, za naselbinu, posiece toliko stabala, koliko treba za gradjenje stana i staja; zatim se upali bližnja šuma, a zemljište, se, kad sve drveće izgori izim panjeva, koji ostanu još neko vrieme u zemlji, priredi za poljodjelstvo, pa se posije žito, korun, kupus i duhan. |