DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 84 — Kad se obitelj pomnožala, se ove kreevine palenjem šume na rubu tiem načinom dobiyene za poljodjelstvo površine još povećajuj a novi se stanovi podignu Na ovaj način nastala su sva skoro sela a i sad još to biva, jer vlada nije tomu postupku do okupacije po austrijskoj vojsci stavljala zaprieka; dapače čini se da su mu turske oblasti još pogodovale, jer su morali naseljenici platiti od svojih zemljištnik proizvoda desetinu vladij koja nije inače nikakove koristi imala od svojih šuma. Cesto se pale šume takodjer zato, da se ondje sije žito samo na kratko vrieme, dok ima humusa i pepela, te ne treba umjetnoga gnojenja. Da lahko nastanu šumski požari uzrokom je inače i velika ljetna vrućina, zatim što ne ima često dugo vremena kiše, osobito pako naokolo ležeće drvlje, poticuće od poloma vjetra ili sniega, a još više od ostataka stabala, koja su stanovnici posjekli za šindre ili drugu građju, ali su ih malo rabili. Najviäe takovih drva nalazimo u boricih, gdje su producirali luci, o cem ćemo još kašnje govoriti. Naravski trpe požarom, najviše šume iglace, i zaista ne ima u cieloj Bosni šume, gdje ne bi bilo praznina, nastalih požarom. Ne samo da uništuje požar postojeće drveće; već vuče i tu posljedicu sobom, da na takovih prostorih ne ima dugo vremena podmladka plemenitih vrsti drveća, već samo korova ili najviše breza. II narodu vlada praznovjerje da nastanu (ne paležem prouzročeni) požari tim, što se smola, tekuća iz drveća na suncem ugrijanom kamenju upali. Kako slabo u ostalom shvaća stanovnićtvo štetnost šumskih požara, pokazalo se zadnjega ljeta, kad je vladala velika suša i bilo puno šumskih požara, te stanovnictvo nikako nije moglo pojmiti, zašto si daje vlada toliko truda za gašenje tih požara. Svake godine izgori više tisuća hektara šume; nadati se je, da će se energicnošću nove vlade učiniti za uviek kraj tomu hotomičnomu oštećivanju šuma. Druga je bila vrst pustošenja šume dosad zarez an je jela i omorika u svrhu, da se vidi, jeli drvo ejepko. Svake godine treba naime za produciranje šindra, kojimi su u Bosni sve kuće pokrite, mnogo tisuća stabala, od kojih ostanu nekalave česti u šumi ležati. Buduć nisu ni iz daleka sva stabla valjana za šindre, niti se izvana pozna ejepko drvo, to se zareže bez koristi pano stabala, dok se nadje potrebni broj valjanih stabala. Kako je poznato, iztrune tim postupkom kod spomenutih |