DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 105 čudo, što su se ovi šumarski strojevi toli sporo u praksi pro- krčili put, ta šumari su upravo zazirali rek bi strahom od svih strojeva do „buzole". Nu tako ne mogaše za dugo ostati; ocjena na ogled nailazila je na sve veći odpor, čim se je šumar;^ka obrt većma do znanosti uzpinjala, a odkada su morali i najvatreniji zatočnici ocvjene na ogled priznati vele vjerojatnost netočne radnje svoje, stalo se boljma o tom razmišljati, da se glavno pomagalo praktičnomu drvomjerstvu, to jest „promjerka" čim priličnije udesi. Grodine 1858. objelodane nadšumar Friedrih i povjerenik šumarstva Puschel skoro istodobno nove nacrte za ustroj promjerke, kojega god. 1863 uz nove neke preinake i nadšumar Stahl kao osobito vrstan i shodan šumarski stroj preporuči. Ovi novi strojevi pako nisu ino, van promjerke druge spomenute vrsti t. j . takove, kojim su oba kraka pomična, te tako udešena, da se mjeralo, (ravnalo) iz dvijuli međjusobno se nadopunjujućih Česti sastoji. A baš na tom i jest glavna poboljšica obzirom na dosad spomenute vrsti promjerka. Jer dočim su sve pripreme na promjerkah sa jednim pomičnim krakom manje više komplicirane konstrukcije obzirom na stezanje i bubrenje drva (jer su ponajveć od drva), to je nadšumar Josip Friedrih svim tim manam na najjednostavniji način predusreo time, Sto je svoju promjerku tako konstruirao, da je svaki krak na posebnom ravnalu nepomično učvršćen, a ova se ravnala jedno u drugom posebnom pripremom pomicati mogu. Jer dočim se na jednom od ravnala žlieb nalazi, to su na drugoj pričvršćene odgovarajuće liestvice, i to tako, da imadu žlieb i liestva oblik trapeza. Bielovi mjere se pako nadopunjuju međjusobno na obih ravnalih ter se tim sa ravnalom takove promjerke mogu promjeri stabala dvostruke odgovarajuće debljine mjeriti. A kao Sto nam to i priležeći nacrt jasno kaže, to ne samo da su takove promjerke sa dva pomična kraka veoma jednostavne konstrukcije, nego se tom konstrukcijom posvema uništuje i upliv miene drva, na točnost radnje, dotično laganost micanja krakova kod kraćega oli duljega razmaka. Uz to je radnja s promjerkami po .sistemu Friedriha mnogo spretnija, a promjerka sama nije odviše velika, ni za prastaro drvlje, bar ne onolika, kolika mora da je odgovarajuća s jednim pomičnim krakom. Od promjerka po ovom sistemu imamo i opet više vrsti konstrukcije. |