DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 98 — Koje se jedinice u drvnoj zalihi pojedinih šumskih stabala sastoje, su više trajnoj vriednosti odgovarajuće količine šumskog zemljišta. Pojedina šumska stabla dakle jesu one jedinke šumskog gospodarstva, koje nam prije svega za daljne šumarsko-gospodarske učine služe. A prema tomu jest poznavanje drvne sadržine tih počela šumskih bitni uvjet svakog sumsko-gospodarskog nacrta. Dapače možemo tvrditi i to, da se temelji sav posao šumsko glavničarskog računa, dotično proračunanje šumske vriednote i prihoda, na poznavanju zalihe i prirasta drva pojedinih stabala. Buduć pako da nas „dendrometrija" (Holzmesskunst, drvomjerstvo) prije svega uči opredieljivanje tjelesnine stabala i čitavih uzrasta šumskih, zato se i podpunim pravom smatra ova nauka podlogom šumske procjene. Ne mogu se ovde upuštati u kritična razmatranja onih mnogobrojnih razprava i djela, koja su razni učenjaci i šumari tečajem ovog vjeka napisali obzirom na dendrometriju. Kao što ne može biti svrha ovim člankom razglabati i tumačiti one šumarsko-matematične formule drvomjerstva, koje su nam dali Hundeschagen, Smallian, Hubert, Heyer, Rieke, Simpson, Pressler, Kunce i t. d. počam od zametka mathematične procjene do dan danas. Jer kao što znamo, to su se drva od starine na ogled ocjenila na drvnu sadržinu, dotično tjelesninu, a jedino skupocjenomu liesu opredieljivali su tjelesninu na temelju izmjerenih olina duljine i debljine debla. Nu dan danas, gdje nam drvo stalnu novčanu vriednost predstavlja, gdje je potrajno šumsko gospodarstvo prvi uvjet šumarstva, moralo je i mjerenje drvne tjelesnine napredovati. A mathematika, koja je stala sve više i više pronicati šumarstvom, nije mogla ni dendrometriju mimoići. Osobito pako nastojali bi razni strukovnjaci o tom, da pronadju zakon drvne´ kolutke, dotično da nam označe mathematički izraz, koji bi nam omogućio čim točnije tjelesninu skupocjenog debla opredieliti. Nu motreć mi ove razne formule, vidimo, da za porabu svake i sliednje trebamo prije svega za moći ustanoviti tjelesninu ili jedrinu stablu, poznavanje ploštine jednog ili više stabalnih proreza. Ovi porezi uzeti okomito na os stabla, imadu uvjek manje više oblik kružnice (ili joj se barem približuju ploštinom). |