DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 6 <-- 6 --> PDF |
_ 101 — rom na potreboće i zahtjeve bud njemačkih, francezkih i inih u šumarstvu vele naprednijih zemlja od Hrvatske. Na hrvatske šume i potrebštine hrvatskih šumara nije se mnogo obaziralo. A ipak nam ne mogu vazda rabiti oni isti, doduše dobri, nuskupi, tofino konstruirani šumarski strojevi koji n. pr. Njemcem, jer je baš n. pr. obzirom na promjerke objam naših prastarih hrastova bitni faktor, koji traži preinaku istih, ne gledeći na to, da se kod naših šumskih procjenbenih radnja u obće nemogu rabiti skupocjeni strojevi, uz neznatnu tržnu cienu drva, kakova je u nas. Jedan od poznatijih šumskih strojeva, koji se i kod naših šumskih ureda nailazi, gdje se jur odustalo od najprimitivnije vrsti drvomjerstva, od ocjene stabala na sadržinu po ogledanju ili okularnoj ocjeni, jest Presslerovo „drvno šestilo" (Baumzirkel), koga je Pressler u svojih procjenbenih knjigah vrlo preporučivao. Ovaj Prosslerov stroj nije drugo, van željezne klješte. kojim je pričvršćeno kazalo za neposredno čitanje duljine kračnih razmaka, dotično debljine debla, ako ga tim strojem u pravcu promjera zahvatimo. Buduć da kod porabe toga stroja deblo stabla samo sa dvie točke krakova zahvaćamo, to ne znamo jesmo li i zbilja na obodnici prosječnice stabla najveću sekantu t. j . promjer, a ne možda drugu koju prosječnicu odmjerili, te tim krivi resultat označili. A uz to oblost i nepravilnost debla čini, da ovim strojem riedko kada zahvatimo promjer, a ipak znamo, da baš o valjanosti oznake promjera takodjer valjanost oznake, kružne (prorezne) ploštine debla ovisi. Ministerijalni savj. R. Miklitz dokazao je još godine 1868. u „Allg. Forst.- und Jagdzeitung" da, mjereć drva ovim strojem skoro uvjek premaleni resultat dobivamo. Ne gledeć na to, da nije ovaj stroj već i zato za hrvatske šume prikladan, što nije za mjerenje jačih stabala, i što buduć od kovi konstruiran, svoje težine radi, radnika, koji ga vazda u prsnoj visini držati mora, brzo umori, i tako za pospješan rad oslabi. Ja sam nekoliko pokusa 8 ovim strojem izveo, prispodabljajuć resultate izmjerenih drvnih trupca s ovim strojem s resultati, koje sam dobio za iste trupce radeć sa ksylometrom, ter našao poprečnu pogriešku za ovaj stroj od 3´88%. Grodine 1812. opisuje nam W. Hossfeld po prvi puta u svojoj dendromentriji promjerku, i to promjerku najprimitivnijeg oblika. To je imalo za posljedicu, |