DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 172


kolih, dostavljenih upravljaju(Jim odborom slavne brodske imovne občine,
iz Vinkovaca put šuma vidaševačkoga revira. Svrha izletu imaše
prije svega Mti razgledanje tamošnjih, pod osobitimi uvjeti uzgojenih
hrastovih kultura.


Gospoda šumarnici presv. grofa, Korab i Purster, preuseše Ijubeznim
načinom vodstvo ekskurzije na čelu čitavoga podčinjenoga im
šumarskoga osoblja, koje nas je svečanim načinom na granici gospoštijskoj
dočekalo bilo.


Ukupna površina branjevina revira viduševačkoga iznaša 300
kat. jutara, ležeč na prostranoj ravnici i čineč medju šumam brodske
imovne občine. Do godine 1868. još bila je čitava ta površina
strništem i pašnikom, bez: koristi skoro po vlastnika; tek rečene godine
odluči tadanji upravitelj, sada umirov. šumarnik Purster pošum-
Ijivanjem započeti, pri čem mu je ipak valjalo svladati znatnih, koli
materijalnih, toli iinancijalnih potežkoča. Tražilo bo se pošumiti tu
zemlju bez troškova, dapače ne manje još i uz zahtjev prihoda.


Okolnostim primjereno dakle odluči upraviteljstvo čitavu plohu
parcelirati, ter medjutim predati gospodarstvu medjašnoga žiteljstva
uz uvjet, da si zakupnici imadu sami tlo krčiti i pripraviti, a po izmaknuču
zakupne dobe zemljište žirom posaditi. Namjera ova mogaše
se tim laglje izvesti, što je baš u tih krajevih i priKčna napučenost,
a i radino žiteljstvo, sastoječe se večim dielom iz naseljenika. Nakon
4~6-godišnjega težanja dakle posadjen bi u redovih razmakom od 7
do 9 stopa u brazdah žir, dočim se ostala zemlja još i dalje tri do
četiri godine težala i obradjivala. Prvobitni bez dvojbe preveliki razmak
redova hraŠča od 9 stopa bje do mala 4—6 stopa širokim zamienjen.
Sijalo se ponajviše žitka i kuruze, a sadio se uz kitnjak takodjer
i cer žir, a to ponajviše s razloga, što se tuj željelo samo
"^zgoj goriva postiči, to se pako i tim više moralo, što su mladice
usljed velikoga razmaka redova ved za rana vele krošnate, kora im
brzo puca i odrveni, a dugimi obhodnjami gospodarenja omršavljeno
tlo, ter što nebi onako bilo prikladno za uzgajanje gradje i liesa.


Nuzgredice, za ilustrirati tamošnje ođnošaje, spomenuti ču jedan
hrastič (Quercus peđunculata), koji, izrasav tuj na pjeskovito-ilovastom
tlu, več sada iza 7 godina (posadjen bje žir u prolječe god. 1874.)
nosio 12 komada žira i dvie šiške! Visina mu je bila 2*7 m., duljina
srcenice žile 0´80 m,, a promjer debla iznad zemlje 5*5 cm.


Osobito je liepo vidjeti mlađe nasade medju slogovi žita, kako
se liepo razvijaju. Kulture ove se počam od g. 1862. sve do danas