DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 172 kolih, dostavljenih upravljaju(Jim odborom slavne brodske imovne občine, iz Vinkovaca put šuma vidaševačkoga revira. Svrha izletu imaše prije svega Mti razgledanje tamošnjih, pod osobitimi uvjeti uzgojenih hrastovih kultura. Gospoda šumarnici presv. grofa, Korab i Purster, preuseše Ijubeznim načinom vodstvo ekskurzije na čelu čitavoga podčinjenoga im šumarskoga osoblja, koje nas je svečanim načinom na granici gospoštijskoj dočekalo bilo. Ukupna površina branjevina revira viduševačkoga iznaša 300 kat. jutara, ležeč na prostranoj ravnici i čineč medju šumam brodske imovne občine. Do godine 1868. još bila je čitava ta površina strništem i pašnikom, bez: koristi skoro po vlastnika; tek rečene godine odluči tadanji upravitelj, sada umirov. šumarnik Purster pošum- Ijivanjem započeti, pri čem mu je ipak valjalo svladati znatnih, koli materijalnih, toli iinancijalnih potežkoča. Tražilo bo se pošumiti tu zemlju bez troškova, dapače ne manje još i uz zahtjev prihoda. Okolnostim primjereno dakle odluči upraviteljstvo čitavu plohu parcelirati, ter medjutim predati gospodarstvu medjašnoga žiteljstva uz uvjet, da si zakupnici imadu sami tlo krčiti i pripraviti, a po izmaknuču zakupne dobe zemljište žirom posaditi. Namjera ova mogaše se tim laglje izvesti, što je baš u tih krajevih i priKčna napučenost, a i radino žiteljstvo, sastoječe se večim dielom iz naseljenika. Nakon 4~6-godišnjega težanja dakle posadjen bi u redovih razmakom od 7 do 9 stopa u brazdah žir, dočim se ostala zemlja još i dalje tri do četiri godine težala i obradjivala. Prvobitni bez dvojbe preveliki razmak redova hraŠča od 9 stopa bje do mala 4—6 stopa širokim zamienjen. Sijalo se ponajviše žitka i kuruze, a sadio se uz kitnjak takodjer i cer žir, a to ponajviše s razloga, što se tuj željelo samo "^zgoj goriva postiči, to se pako i tim više moralo, što su mladice usljed velikoga razmaka redova ved za rana vele krošnate, kora im brzo puca i odrveni, a dugimi obhodnjami gospodarenja omršavljeno tlo, ter što nebi onako bilo prikladno za uzgajanje gradje i liesa. Nuzgredice, za ilustrirati tamošnje ođnošaje, spomenuti ču jedan hrastič (Quercus peđunculata), koji, izrasav tuj na pjeskovito-ilovastom tlu, več sada iza 7 godina (posadjen bje žir u prolječe god. 1874.) nosio 12 komada žira i dvie šiške! Visina mu je bila 2*7 m., duljina srcenice žile 0´80 m,, a promjer debla iznad zemlje 5*5 cm. Osobito je liepo vidjeti mlađe nasade medju slogovi žita, kako se liepo razvijaju. Kulture ove se počam od g. 1862. sve do danas |