DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 177 — ,c. kr. šumarskoga nadzornika jednoglasno predsjednikom. U upravljaju( 5i odbor pako budu izabrani gg. šumarski nadzornik Slavoljub Rossipal, nađšumar Jakob Purlan i kr, povjerenik kat. procjene Milan Koča; za urednika družtvenoga Öasöpisa pako bude na predlog šumarnika Bački-a jednoglasno izabran prof. šumarstva Kesterqajiek. \ w. ´ -- -´ ^ Na to pročita predsjednik na ime upravljajučeg odbora izvieš(5e 0 djelovanju družtva u prošloj godini, stanju imovine i blagajne istoga (koje priobdujemo u interesu stvari na drugom mjestu posebice i podpunoma), koje bi od strane družtva bez primjetbe na znanje uzeto, na što izabra skupština gospodu nadšumare Furlana i Malina za pregledanje družtvenib računa. Sada bude uzet u pretres proračun za dojduču godinu, koji bje u toliko promienjen, u koliko je družtvo na predlog prof. Kesterčanka odlučilo, počam od siečnja 1881. po mogućnosti svaki drugi mjesec po jedan broj družtvenoga časopisa izdavati. Kod četvrte točke dnevnoga reda čitahu gg. prof. Kesterčanek, zatim šumarnik Kački razprave, priobčene takodjer u cielosti na drugom mjestu toga lista, koje primiše prisutni nakon dulje debate, kod koje sudjelovahu gospoda: nađšumar Malin, šumari Prokid i Dojkovič, šumarski nadzornik Vrbanič i prof. Kesterčanek, na znanje uz primjetbu, da upravljajući odbor predloži, đojdudoj glavnoj skupštini s tim pitanjem donekle u sklad dovedeno pitanje: „Koja vrst uzgoja đa se preporučuje obzirom na najvedi financijalni prihod za hrvatske hrastike, osobitim obzirom na posjednike istih", izabrav ujedno g. nađšumara Virgüa Malina za referenta, a g. kot. šumara Dojkonda za coreferenta te razprave. Na to poče g. kotarski šumar Drag. Laksar čitanjem razprave o drugom pitanju dnevnoga reda, naime: „Da li se preporučuje u najnovije doba mah preotimljujude uvadjanje četinjača šuma u Hrvatskoj i Slavoniji i t, d.", koju razpra-vii saobdujemo na drugom mjestu. Ob istom pitanju čitao je takodjer i gosp. protustavnik otočke imovne obdine Nanicini razpravu, koju takodjer niže i opet posebice priobdajemo, na što je sliedila podulja debata, kod koje ^sudjelovahu gg. nađšumar Furlan, kot. šumar Dojkovid, nađšumar Šmidinger, nađšumar Malin i prof. Kesterčanek, na što skupština napokon sliededu po g. prof. Kesterčanku predloženu rezoluciju velikom vedinom prihvati: „Dosađanje izkustvo govori za to, đa se za Hrvatskui Slavoniju toli obzirom na narodno-gospodarske, 12 |