DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 181 —


ničkih svojstva i uporabu svojih produkta, tako je sjegurno i
svakoga šumara dužnost, da nastoji točno upoznati pravu kao
i uporabnu vriednost i vrstnoću svojega najglavnijega proizvoda
t. j . drva. G-ospodo , otimali se naisi učenjaci koliko im
drago za šumarsku znanost, ipak smo i mi šumari n pravom
smislu rieci obrtnici, a donekle bas i trgovci. Proizvodi, kojimi
tržimoj su drvo, žirovina, kora i t. đ., a obrti naše takodjer
imamo, jer ne samo da smo producenti surovina, nego mi smo
i obrtnicij a produkti te naše obrtnosti jesu: oguljena kora,
tramovi, jarboli, mostnice, šliperi, a ponajviše pako bačvarske
dužice.


Historija razvoja šumskog uporabljenja i gospodarstva naroda
našega nas pako uci, da smo baš mi Hrvati donekle već
-od davnine i uporabnu vriednost naših šumskih proizvoda, ponajpače
pako naše hrastovine, umjeli cieniti, znajući joj vrstnoću
kao gradje, liesa i t. d. te tim znanjem služili su se i
otci naši u praktičnom životu. Dandanas pako, odkada nam
naša hrastovina postala predmetom živahne, rek bi svjetske trgovine,
mislim, da je baš unapredjivanje proučavanja i tožnoga
spoznavanja ne samo tehničkih vrstnoća, nego i obće vriednosti
naše hrastovine dužnost svih hrvatskih šumara. Jer odkada
nam, gospodo, Trst, Marselja, Bordeaux, Lille, Londo% Beč,
Pešta""!´t,""dV ustanovljuju rek bismier i količinu šumarske pro-
dukcije i obrti i unovcivost naših šuma, od onoga doba. mnijem,
da je i u nas Hrvata imalo prestati doba^ kadno su još
paša, žirovina, ugljen i pepeljika bila jedina yriela šumarskih
dohodaka, a glavni šumski proizvod rek bi još bezvriednim bio.
Sli se danas hvala Bogu veo ne možemo tužiti, da je hrastovina
naša bezvriedna, da se naši hrastici unovčiti ne mogu,
paTlpaS´^^dvT äa je kojih desetaF´godina minulo 7""dF su nam
se baš ti danas već toli cjeni hrastici još bezviiedno sušili i
srulili, — a koji od Yas gospodo još nije cuo tužaljke naše


vlastele i šumara, da su im najdivniji bukvici bezvrieđni, da
im drvnu zalihu ma baš nikakvim"probitkom unovčiti ne mogu
i t d., akoprem nam je s druge strane i svim predobro znano
koli vrst&a__tehnicka i uporabna svojstva su baš u najno-^dje,
doba za ovu bezvriednu bukovinu odkrita, ter koli dobro se
bukove šume nekih krajeva podignućem Thonetove stolarske
industrije, pivarsko-bacvarske industrije i t. d-unovcuju i unov