DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— lS-6 -srce stabalja za bačvara ili kupca rek bi bezvriedno drvo, koje se mora n. p. takodjer i kod samoga proračunavanja količine dužica po formuli šumarskoga nadzornika lUesa (u Nagy-Ka roli-u) -J=—"~^^^ -* u obzir uzeti; ovaj odpadak obično se uzimlje sa 4—6 cm. na vanjskom promjeru debla. Znamo nadalje, da je samo debljevina stabala prikladna za pravljenje dužica, a i to opet ne svih oblika hrastova, pa već spomenusmo, da najbolje dužice dobivamo iz slavonskoga lužnjaka. Razlika tvarna pako medju francezkimi i njemačkimi dužicami, koja se poglavito sastoji u vrstnoći robe i kalavosti, čini u obce, da je kod jednog te istog debla n. pr. dolnji dio prikladniji za proizvadjanje francezkih, gornji pako za proizvadjanjö njemačkih dužica. Znamo bo, da se francezke dužice obzirom na njihovu porabu, veću kalavost i bolje ter odličnije razvrstbine, obično samo iz najboljih vrsti hrastovine proizvadjaju, prije svega već s toga razloga, što je običajno francezke dužice u samoj Francezkoj, dakle na mjestu konsuma, još jednom kalati. Izvrstna, da baš odlična kalavost našega lužnjaka iz nizina Krajine i Slavonije osobito pospješuje uz tamo postojeća naravna prometila do Siska proizvadjanje i trgovinu ovimi francezkimi dužicami. Obratne odnošaje nalazimo u onih šumskih predjelih, kojim trgovina s drvi k Podravini prijanja, sa glavnim tržištem dužica i drva Barčom, tamo bo se proizvadja najviše njemačkih dužica, koje imadu uz manju tehničku vrstnoću drva takodjer i manju cienu, dakle zahtievaju i jeftinija prometila. Poznati tehnolog i professor šumarstva Karlo Gayer spominje, govoreć 0 hrvatskoj hrastovint i dužicah, da se iste osobito odlikuju „osobitošću jedrine, vrstnocom vlaknine, velikom težinom i dobrom mjerom", a sav trgovački sviet priznao je jur od davna, da su dužice iz hrvatsko-slavonske hrastovine najbolja i najizvrstnija roba svoje vrsti. Osobita se je važnost već od vajkada podavala dobi sječe obzirom na tehničke vrline drva, tako n. p. i u poznatom therezijanskom urbariju nalazimo ustanovu, kojom se preporuoivaše zimska sječa hrastika obzirom na proizvadjanje duga, preporučivajući medju ostalim takodjer i pravljenje bačva iz starijih, posye izsašejiili «Juga-; |