DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 27 <-- 27 --> PDF |
^ 187 današnje nas pako izkustvo uči, da najcjenije i najvrstnije francezke dužice dobivamo iz prastarih, prosto uzraslii dubova, pa zato i vidimo, da je n. p. i u našib državnih sumah za stabülje, namienjeno kalanju duga, ustanovljena I60~180-godisnja obhodnja. Baovarska hrastovina zahtieva, da može dobro uspievati, dobru stojbinu, svjetlo i popriecnu godišnju toplotu od najmanje 10^ R. Zato i zove podpunim pravom Josip Wesj ^ J Hrvatsku i Slavoniju „europejskim eldoradom hra?tovirie^^ y^ "^´^^ ´^KakÖ j^e prijeü h^^^^^ u obce j^inica žitne mjere vrlo nejednaka bila, to je naravno, da su se u nas u prijašnje doba i lagve, dotično badnji, dakle i duge najraznije veličine i dimenzija, proizvađjale. Najveća poznata bačva iz dužica naših krajeva bje godine 1873- na svjetskoj izložbi u Beču po veletržcu Kristianu Hermann iz duga hrastovine brodske imovne obćine izložena, a imala je 20()0 vedara prostorine. , "Bačva ova ostati će valjda jos na dugo „unicum´´ bacvarske produkcije, ter živa reklama za vrstnoću naše hrastovine. Istina je doduše, dandanas ierao još malo takovih hrastova naći, iz kojih bi mogli praviti dužice i bačve tolike sadržine, ali sam ipak uvjeren, da ih još imamo! Spomenuvši prije koju nuzgredice o samom proizvadjanju dužica, rekao sam, da su odpadci t. j . gubitci drvne mase vele znameniti; ti gubitci pako su dvojaki, i to 1) gubitci na bieli i srcu debla, koje nije u obće sposobno za gradju duga, i 2) gubitak kod same izradbe duga, na tržištu i t, d. Mnogo važniji od prvoga je ovaj posliednji gubitak, koji iznaša po lUesu najmanje 657o debljevine, — obzirom na jedrinu (ukupnoga) stabla pako vidimo, da dolazi na jedrinu dužica B^o „ „ triešća 597» granja i krošnje pako 367» čini ukupno lOO^o- Wesely pako veli, da se u Hrvatskoj i Slavoniji potrebuje za svaku kubičnu stopu izradjene bacvarske robe 2"5 do 4-5 kubičnih stopa surovoga drva. Postotci tih odpadaka tim su´veći, čim su radm bačvarskomu poslu, te u veći kod izradbe francezkih dužica, nego li kod izradbe njemačkih dužica i dužica piljenih. Prije sam već spomenuo, da |