DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 189 — selbe." Poznato je pako, da se taj nacin proizvadjanja dužica jur od dulje vremena i u drugih zemljabj kao n. p. u Englezkoj i Francezkoj, uspješno rabi, a Karl Grayer veli o tako iz:radjenib dugab , da su točnije pravljene i bolje izradjene od onib rukom kalanih. Ja pako držim^ da je to sjegurno velevažan momenat, koji bi zaslužio najveću pozornost i naših šumara a i naših špekulanta s drvi, tim postupkom bo ne samo da bismo neizmjerno mnogo dobivali na cielom materijalu, koji sad absolutno gubimo u triešću kalanjem, već bismo mogli tim postupkom takodjer izradjivanje dužica mnogo lukrativije obavljati, svakako pako morali bi se tim postupkom služiti kod izradjivanja spomenutih njemačkih dužica jačih dimenzija! Konaßno držim, dami je ovdje još jedan moment obzirom na stavljeni thema iztaknuti, a taj bi bio, da uzprkos toga, što se u Europi još prilično mnogo hrastovih šuma nalazi^ ipak veoma malo država i predjela nalazimo, koje bi mogle Hrvatskoj obzirom na proizvadjanje i trgovinu duga ozbiljnu i trajnu konkurenciju praviti^ docim znamo, da nam tek hrastovina poranjska dužice iste vrstnoće i valjanosti daje. Uzrok tomu pako stoji osim u jur spomenutom uplivu klimatičnih i tiozemnih odnošaja još poglavito i u tom^ što se za proizvadjanje^ osobito vrlo kalavih: francezkih dužica, zahtieva šumsko gospodarenje u veoma velikih´obhodnjah. Velike obhodnje pako ne odgovaraju današnjim pojmovom šumarsko-gospodarstvene i šumarsko flnancijalne nauke, ter se u obće zabacuju za uzgoj i gospodarstvo čistih visokih šuma. To držim dage najhitniji uzrok, zašto se danomice i vidno umanjuje vrstnoća dužica i zanj sposobna hrastovina, tako da se već i u nas, osobito po hrvatskoj banovini, dandanas i takovi hrasto^d na dužice kalaju, koji su iz prijašnje zlatne dobe naših špekulanta kao škart i nesposobni za dužice na pašnicih i sjecinah zaostali. Dvojim nadalje, da će isti naši veleposjednici i država moći 180 i više godišnje obhodnje i ubuduće priđržati za hrastike namienjene bacvarskomu liesu^ te mislim, da će se i u nas morati sa šumogojstva čistih visokih Šuma takovih hrastika preći na uzgajanje pojedinih bacvarstvu namienjenih hrastova u sriednjih i mješovitih šumah, a eventualno i po pašnicih, Akoprem bi velika važnost žirovine po naše šumarenje do-" |