DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 192 — zebuonđašnjih vinograda god. 1873. Jer je god. 1874. do konca 1875. bilo proizvedeno u svih hrvatskih šumah natemeljn podatakah tršćansko-sisačke trgovačke komore ppprieono oko 29 milijuna komada francuzke dužice, docim je istodobno u Ugarskoj profŽTCSeno´ bilo poprieono oko 14 milijuna komada, pa uz sve to bila joj je i ciena velika; god. I865"186g. bo plaćalo se je za |^ 100 kom. običajne franc. dužice popriecno 17 for., dočim jo je J ? do Lcod. 1874. bila poprieona ciena 22 .for., a ona iz hrvatskih 1) šuma proi5;xeaSäiä«3^öl^^^^^-^^^^^ .izvrstnosti samoga ma- ||_ terijala. ´"´^Ovo, što dosad navadjah, bilo je nuždno napomenuti s togEj da dokažem ono silno bogatstvo, koje leži u naših hrvatskih šumah, a da uz to razabrati možemo, da su naše hrvatske šume došle na red po svojoj vrlini i izvrstnosti u pogledu surovine, da važno mjesto zauzmu u svjetskoj trgovini^ odkud neće samo poteći junačkomu hrvatskomu narodu materijalna polakšica i dobrobit njegova, već kao što mu se je pronielo ime rad njegovoga junactva^ tako će mu pronieti širom . svieta i rad njegova prirodnoga bogatstva, pa uzpored s tim doći će u doticaj sa naobraženimi narodi^ e da i on u kulturnu borbu zadje, pa da se natjecati može u svem, što je plemenito, liepo i izvrstno. Prelazim time na drugo polje. Za proizvadjanje fraucezkih dužica u obće treba takovo hrastovo stablo, koje je ne samo bezgranato, već koje je od podnožja pa do krošnje pojednako, ne čvorasto te dosta debelo; jer se u nas kod proizvadjanja dužica te vrsti izkljucuje ponajviše sva srcina, koja se inače ne bi, kad se ne bi ista vrst gradje imala već u šumi običnim načinom uzduž drvenih vlakanaca kalati. Za proizvadjanje dužica te vrsti daju nam izvrstno drvo oni hrastici sa lužnjakom, koji leže u poriecju savskom, te koji 3u podvrženi pravilnoj poplavi jesenskoj, ali pri kojoj ae razlijana vođa dugo ne drži, veo je i naglo nestane, ili u onih šumah sa manje vrstnim hrastovim drvom za gradju te ruke, koje je poraslo na naplavnom šumištu, gdje dakle dolnja voda dosiže još do gornje mekote» Tuđi uz valjan sklop ne samo da se rastuće drvo pojednako u svem srojem ustrojstva razvija, veo ono u pravilnom i primjernom sklopu postizava preliepu |