DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 35     <-- 35 -->        PDF

™ 195 -.


Vinogradarom je neko pravilo, da novo vino spremaju u
novu burad, a nikada staro vino da sipaju i spremaju u novo
sudje, te na različit način iziužuju novu buradj ako su ipak
prisiljeni staro vino spremati u novu burad.


Ja sam god. 1879. izpurio sa vrućim izlievkom t. j . sa
mutežem, koji mi je prilikom otakanja na dnu buradi ostao, te
koji sam dao do kljucanja ugrijati, svako novo bure, ne rabeć
više od pol vedra izlievka na 100 akova buradi od više komada
te nakon ovoga postupka, izbaciv izlievak, nisam ništa ino radio,
već sam dobro izprao svako bure vodom i radi ohlade ostavio
do dojdućega jutra vani, da se provjetri. Tko je to vidio, svaki
je glavom klimao, ali ja nisam mnogo mario, jer mi je valjalo
iz velikoga burenja odstraniti staro vino, da mogu unj smjestiti
novo vino. To je bilo mjesec dana prije berbe.


Ja sam dakle staro vino od god. 1878. u novo sudjd.^ipao
i spremio, te ga odmah kući odvezao. Nakon pet nedjelja unidjem
strahom u podrum, misleć, da se je vino sasvim i u licu
i u dobroti pokvarilo. Ali moj strah bje bez uzroka. Izvadiv
vino, koje je one godine bilo dosta kiselo, ne samo što nije lica
syoje promjenilo, dapače bilo je žuće i mirisavo, kao nikad prije.


Bilo bi dakle vrlo dobro, kad bi se komu pružila prilika,
da i glede toga dalnje pokuse učini, jer time bi ne samo poskočio
ugled našega hrastovoga drva u obće, nego to svojstvo
uplivalo bi znatno na još to veće proizvadjanje francuzkih dužica
za svjetsku trgovinu.


Uslieđ male množine trieslovine u samom drvu naše hrastovine
vidimo i to, da se pri izradjivanju francuzkih dužica,
osobito pri kalanju te maklanju ne mienja lice drva, inače bi
moralo znatno pocrniti, što ipak ne biva.


I podnebje imade veliki upliv na dobrotu drva. Obće je
načelo u tom, da vruće podnebje daje laglje drvo, dakle sa širjimi
godovi, dočim hladnije podnebje radja čvršće, teže drvo, a
po tom i manje kalavo.


U naših brdskih šumah, gdje ipak nije velike razlike pogledom
na podnebne uplive, ipak opažamo, da je naše hrastovo
drvo teže, a godovi da su mu znatno gušći, te po tom i cieli
stanični sustav konpaktniji ne samo sbog suhoga položaja šumišta,
već i pogledom na niži stupanj godišnje toplote* Takovo
drvo ne samo što je gušće, voć je uz sav sklop više granato,