DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Sreća je, gdje bukva dolazi u smjesi sa cetinja5amij jet
poznato je, da su takove sume mnoga stalnije proti raznim nepogodam,
osobito proti buri, koja u cetinjačah može nemilo
baratij te stabla sbog slabog ubokorienja a visokoga rasta obarati,
— isto tako proti zsLTezuikom.


Uzmimo da tlo, obrašteno bukvomj poradi male drvne
mase i liesa samo pol onoga dohodka nosi, koji bi nosilo, da
je omorikom obrašteno, moramo ipak pomisliti i na nesigurnost
toga računa.


Nepobitno je, da bi iza pretvorbe nadošli odnošaji, koji
bi osobito ondje, gdje bi se tlo pogoršalo., taj očekivani plus u
minus pretvorili. Pravo je stoga, što se u šumarstvu prava
vrieđnost stavlja u sigurnost dohodka, a ta ee se smanjiti svakom
pretvorbom u četinjaču.


Iz svega toga vidimo, da naši stari nisu zlo radili, kad
su bukvu, gdje su ju mogli, uzdržali, jer se ta mogu umetnuto
sa šumarsko-gospodarstvenih i financijalnih razloga i četinjače
u smjesi odgajati.


U gorah imademo bor, omoriku i jelu.


Docim je ovdje položaj i tlo za vrsti drveća, koje nam
uz to i najveći dohodak nose, moraju one vrsti naravnim ili
u osobitih okolnostih umjetnim pomladjivanjem i za budući
uzgoj ostati.


Uzgajati pako ciste četinjače na tlu, gdje su već druge
vrsti drveća, ma i bukva, kojoj tlo prija, nije umjestno.


Pogledajmo starije Setinjace, pa ćemo naći, da bor na
plitkom tlu ne ima glavnoga korjena, a omorika postaje u
mnogih položajih na srcu crveno-trula prije nego postigne
fcvoju tehničku ili iinancijalnu sjecivost.


Bura, vjetar, zareznici, gusjenice i oganj pro uzrokuju u
žetinjacah češće takove smutnje, da nam badava i gospodarska
osnOjVa, doćim se nje nije moći držati. Šta nam tu koristi, ako
prorricunamo najkoristnije uporabno doba, kada nas u tom
pria´ie dogodjaji, koji mnogo prije te sastojine k uporabi dovedu.
Da fto stoji, dokazom nam je Češka. Koliko se je liesa moralo
izr?´.diti na drva, pače ugljen paliti, samo da se neka korist dobije,
kada je bostrichus typographus tolike hiijade rali najljepših
šuma uništio. Koliko je onda potežkoca s kulturami na
velikih praznih površinah, i kako su skupociene kulture, oso