DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 43     <-- 43 -->        PDF

bito zanimanje ne samo nas hrv. šumara, već žitave Hrvatske,
ono bo je sgolj hrv. narodno-gospodarstveno pitanje, zabtjevajuće
ne samo svestrano strukovno znanje, vec i pravo domoljubno
osjećanje. Da se to pitanje u svakom pravcu sretno riesi, treba
uz znanje imati i đomoljubje, a k tomu obilne prakse.


Rado priznajem, da nisam dorasao izreći konaSne odluke
ob ovako velevažnom pitanju, pa bilo ma u kojem pravcu, ne
zamjerite mi stoga, sto se ipak u razpravu uplićem. Ne vodi
me k tomu ni izticanje moje osobe, a još manje, da bi moje
rieci imale uplivati na Vašu odluku, izrečenu na temelju dugotrajnoga
izkustva. — Ne! to mi je daleko, ja bi želio samo
ono reći, što mi se u ovoj stvari pričinja prikladnim pogledom
na obće obstojnosti domovine naše kao i onih zemalja, koje
su u šumskoj trgovini s nami vezane.


Prije no to zapocmem, moram reći da sam se obazreo na
one krajeve prostrane nam Hrvatske, gdje je sama narav pustila,
da se velebni naš hrast vije nebu pod oblake, dočim se
ne mogu osvrnuti na one dielove, gdje se je na klisurine i
kamenje uspjela vita jela i omorika, ponosno odbija-juć svaku
navalu prirode. Ovakovo razdielenje mislim da je u suglasju i
sa postavljenim pitanjem, pa da sada mogu svoju reći.


Ja se u ovom pitanju obazirem na Hrvatsku prema ostalom
svietu i to pogledom na šumsko-gospodarstvene odnošaje,
jer mi se ćini, da ću do sretna zaključka doći jedino tim putem.
Mi cew.o bo stvoriti zaključak za daleku budućnost, pa
nam se je na budućnost i osvrnuti i to kakova će biti u nas
i kakovu će imati druge zemlje obzirom na iztaknuti pravac.
Ovakovom prispodobom uviditi ćemo, da li nas ine zemlje ne
nukaju napustiti hrastovinu, pa se latiti četinjača. Dalje nam
se je upitati, može li nas tko utuci na svjetskom trgu sa svojimi
produkti. Do svega toga doći ćemo prispodobom dotičnih
zemalja prema tomu, kako li je koja šumovita i kakove šume
imade pogledom na vrst drva, te da li ovo ne će naš hrast
utuci na trgu.


Svjetskom trgovinom vladaju danas Amerika, Englezka i
Francezka; Njemačka i Austrija po manje. One trgaju ne samo
rukotvorinami, već i šumskimi produkti. K tomu imadu šumski
produkti o bok i mnoge surogate. Pa akoprem je tako, i akoprem
je u najnovije doba u Evropi obilna koliSina drva za