DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 47 <-- 47 --> PDF |
~ 207 — Njemačkoj i Austriji dnevice konifere sve to više uvađjaju, pošto nam dalje Englezka s njenimi drvnimi produkti upravo niti jedan dan na svjetskom trgu zatvoriti ne može, pa pošto niti ostale zemlje naše lirastovine utuci ne mogu, izjavljujem se mirnom dušom proti uvadjanju četinjača. Ne velim, da sam ovimi redci nepobitno dokazao rečeno načelo, te da se momu razglabanju ne bi moglo prigovoriti, ali kada s druge strane uvažim, da je god. 1879. samo na dužicah izvezeno iz. Hrvatske do 20 milijuna, — a iz Austrije ukupno do 30 milijuna, — tada mi se prije rečeno načelo tim opravdanijim ukazuje. Ne smijem kod ovoga zaboraviti spomena svakako vriednu činjenicu, da naša hrv. hrastovina prolazi još uviek dobro, akoprem ju i druge zemlje na trg đonašaju. Ne smijemo niti toga s vida pustiti, da na trgu najbolje prolazi (zar je to zakon!) najbolja roba, pa nam je i to dovoljnim jamstvom, da 6e naša hrastovina uviek dobro prolaziti. U obće dalo bi se puno toga navesti, što bi nas silno ponukati moralo, dabras t ne zamienjujemo četinjačami. To je, velecienjena gospodo! sve, što za sada mogu navesti u obranu našega ponosnoga brv. krasta. Znam da nije ni puno ni znanstveno, a niti vlastitim izskustvom stečeno! Oprostite \ još sam mlad i neizkusan, pa se kod stvari ne mogu onako ni zadržavati, kako mi um i volja hoće, s toga niti ne mogu ništa reći 0 šumogojstvenoj strani ovoga pitanja. Ne zamjerite mi ipak, što se ovom sgodom sjećam god. 1873,, koja je j^Česku. Sumavu^´ uništila. Vi znate, veleštovana gospodo, da je spomenute godine^omorikov pisar (B. typograkpus) baš u nazadak porinuo šumsko gospodarstvo u rečenomu dielu Češke, te da je ova u šumarstvu inače napredna zemlja kvarovala na milijune forinta vriednosti. Ja ne želim Hrvatskoj ovakove godine, znam da niti Vi, pa sam osvjedočen, da ćemo tomu nemilomu gostu znati zatvoriti vrata. Uvažimo još i to, da i susjedna Slovenska imade u četinjačab veoma nemiloga gosta, neku vrst „Elatera", pa da od tuda nije dalek put k nam, tada nam je pogibelj po obstanak četinjača tim bjelodanija. — Pa ne samo zareznici, — već je tu nebroj drugih nepogoda, s kojimi nam se je boriti, uzgajajuć četinjačke šume. — A niti požari nisu malenkost, koji se u cetinjačnih šumah češće poradjaju, nego li *) Gentraiblatt f. d. a. Forstwesea 1880. |