DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 64 <-- 64 --> PDF |
~ 224 -" , 2. Uzroci i posljedice prekomjernog umanjivanja Šume, g osobitim obzirom na propadanje Šumarskih odnošaja unutar granica djelovanja družtvenih ölanova, sredstva tomu na uztuk. Referenta c. kr. savjetnik šumarstva Herman vitez Guttenberg iz Trsta. 3. Izviešće stanja umjetnoga poŠumljivanja na Kranjskom kraŠu; referenta c. kr. šumarski nadzornik Vet^eslav Goli. 4. Izviešće o djelatnosti i stanju družtva g. 1879/80, Lugarski tečaj na kr. šum. učilištu u Križevcih. Kako čujemo, kani visoka kr. zemaljska vlada ved do godine na našem Šumskom učilištu otvoriti više tjedana traju<5i t. z. lugarski tečaj, kojim bi se našim izsluženim podčastnikom a i mnogim lugarom pružila sgodna prilika steci si potrebito strukovno spoznanje za lugarsku službu. Nadamo se pako svakako, da će visoka kr, zemaljska vlada prije nego li pređje k izvedenju te toli nuždne nu i težke zađače sazvati enquettu šumara, da oni uzmognu svoju u tom u prvom redu njih se tičučem pitanju reći. Šumarska akademija u Hochenheimu u Würtemberzkoj biti če ukinuta, a u mjesto nje postaviti će se za šumarsku struku na državoslovnom fakultetu univerze u Tübingenu posebne stolice. Kažu da je medju ostalim toj promjeni uzrok takodjer i svakim danom padajući broj slušatelja, koji da vole ići u BeČ ili Monakov, nego li na izoliranu akademiju, -^ l>og zna, hoće li se kada i naše križevaČko učilište u Zagreb, to stecište sve naše kulture, preseliti?! Kakovo valja grmlje uzeti za živice? (Iz 4. svezka „Centralblatt fiir das gesammte Forstwesen)." Posve je jasno, da treba prema okolnostim i željenoj svrhi uviek odabrati drugu vrst grmlja za živice. Pri nasadjivanju takovih živica nije dosta gledati samo na njihov vanjski oblik i gustinu, već se takodjer zahtieva, da pružaju koristnim pticam za gnjezđenje dovoljne zaštite i đa se odabere takovo grmlje, koje razni zareznici toliko ne oštećuju. Tmasto grmlje, kao crni i bieli glog, izgrizu rado zareznici i nakazuju svojimi gusjeničnjaci, isto tako kuriku, sriemzu i bekovinu od netrnaste živice; manje trpi ste strane: vašćije groždje, bazga i ogrozd. Posve Čisti od zareznika ostaju poimence bagrem i bieli grab, nadalje kalina, drienak i klen, napokon lieska, krkavina i pustorJlj. Eazne divlje ruže napadaju doduše neki kukci, zavijači i pilatke, nu vrtne ruže stradaju u tom obziru mnogo vise-, u ostalom pružaju mnogobrojne siške, u kojih se nalaze ličinke ružinoga šiškara, sjenicam i djetelom dobru hranu zimi. I briest, koji je inaČe čist od zareznika, daje u ravnih dolinah blagoga podneblja dobru hranu sjenicam i carićem itd., jer na lišću stvaraju se uslied uboda nekoga ušenca (Schizoneura languinosa) šiške kao Šaka, i u tih nalazi se pozeblih usenaca bez broja. Pri živiČenju treba prema položaju zemljišta gledati na to, da bieli grab činja glavni okvir, a ostalo grmlje da je samo mjestimice primješano. Na obroncih i pećinastih mjestih, na poljskih medjah i nepristupnih mjestih dobro je živIČiti divljim ogrozdom, šipkom i kupinom, kao što i crnim glogom. Kraj puteva može se više rabiti grmlje bez trnja, kao bieli grab, kaiina, drienak, bazga, klen, betest, pasdrien, žutika, kozja krv, vašćije groždje i si. Ima li u takovih živicah još vrlo trnjaatoga grmlja i penjalica, rado se u njih pridržavaju |