DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 169 — tečajem ove godine kakova subvencija u dio pasti. Svakako pako uesmjemo u tom pogledu ufanje u Iruduće izgubiti. 5) Držabu se do današnjega dana samo dvie odborske sjednice, u kojih su u glavnom raspravljali se administrativni drnžtveni predmeti, imenito pako u zadnjoj sjednici od 6. lipnja 1 g. utanačeno je sve glede obdržavanja sadanje glavne skupštine, radi čega je u ostalom sam g. predsjednik sve dalnje proveo. 6. Ovim zaključujemo nas izvještaj o dielovanju teßajem godine 1880. i predlažemo slavnoj skupštini sve račune i sjednicki zapisnik na uvid i dalnje sravnivanje istib sa našim radom a ako se gdjesto možebiti izvelo nije od priliminiranih radnja, kao što je šumarsko sijalište u Zagrebu, to se nemože upravljajućem odboru u grjeb upisati, jerbo zbilja u to ime razpoloživa novca nije imao. Nadalje moramo reći, da se za cieli rad đružtva samo pojedini brinu, koji su i onako mnogo sa svojom vlastitom službom kao javni Sinovnici obtetereceni. Preporučujemo dakle ne samo pojedinim odbornikom nego takodjer i svim clanovom našeg družtva, da stupe većom energijom u zajednicu družtvenu ne samo imenom, nego i ßinom te da se liepo geslo našeg đružtva zbilja oživotvori: Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvaril «aiäöteiii^K^jg^aHiKiö*!^::!*^´´. ^´ U Vinkovcib, dne 11. kolovoza 1880^ Upravljajući odbor hrv.-slav, šumarskoga družtva. Vinkovačka šumarska skupština. Upravljajući odbor hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva sazvajuge — kako poznato — prema ustanovam §. 3. družtvenih pravila{ lj^ redovitu .skupštinu na dne 8. kolovoza 1880. i sliedečik dana u Vin&vce u% sliededi potanki program: 7. kolovoza na večer doček p. n. gg. članova i učestnika družtva, dolazećih prugom Osiek-Dalja-Vinkovce. 8. kolovoza u jutro doček p. n. gg. članova i učestnika đružtva, dolazečih prugom Brod-Vinkovce; posije kratkoga odmora^ izlet u šume presvjetloga gospodina grofa Dragutina od Eltza, na ručak u |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 10 <-- 10 --> PDF |
.™ 170 -^ Dubravu, a posije ručka preko šimia Ada i Vrabčeva natrag u Vinkovce. 9. kolovoza jutrom odlazak iz Vinkovaca put šuma brodske imovne občine, i to: srezovi Krmjevce, Čunjevce, Jošava i iztočne Ku- sare u Bošnjake na ručak. (Odatle bi se bilo imalo krenuti u državne šume investicijonalnoga fonda, što se medjutim usljed nepogodna vremena nije učiniti dalo, s toga lo:enu družtvo neposredno u Županje na konak.) 10. kolovoza jutrom iz Županja preko srezova Eastovica, Banovdol, Orljak i mjesta Cerna natrag u Vinkovce. U tri sata p. p. banket, na večer pako zabava. 11. kolovoza u 9 sati prijepodne sjednica u dvorani okružnoga upraviteljstva sa sliedečim dnevnim redom: a) Izbor predsjednika di^užtva i nekolicine novih članova za upravljajući odbor, kao i eventualni izbor diiižtvenoga tajnika. b) Izviešče odbora o djelovanju družtva tečajem godine 1879/80. c) Ustanovljenje proračuna za sliedeču godinu. đ) Strukovne zazprave i to: ^1) Bazprava pitanja: „Koja su najglavnija tehnička obilježja hrvatsko-slavonske hrastovine, osobitim obzirom na uporabivost iste u bačvarskoj obrti", referent prof. Kesterčanek, koreferent g. šumarnik Eacki. 2. Kazprava pitanja: „Da li se preporučuje u najnovije doba mah preotimljujuče uvadjanje četinjača šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, osobitim obzirom na šumarsko-gospodarske kao i finanoijalne odnošaje; ako da, zašto, ako ne, zašto ne? Eeferadu preuzeše umjesto prvobitnih izvjestitelja šumara g. Ladislava Riemera i tasatora g. Dragutina Kađiča, g. šumar Dragutin Liiksar i g. protustavnik imovne t4^S^f občine Dragutin Nanicini. e) Eazni predloži. 12. kolovoza izlet đružtvenih članova i učestnika u Djakovo i zaključak skupštine. Program ovaj bi u cielosti obdržan; ne upuštajuć se u potanko razglabanje dogodovština, spomenut čemo u obče svrhi shodno u sliededem izviešće skupštine kako sliedi: T. Sastanak. Akoprem je več nešto učestnika na dne 7. kolovoza u Vinkovce stiglo, gdje ih gospoda mjestni poslovodje Šumar Eiemer i taksator |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~:i7i — Kađi<5 s ostalim osobljem brodske imovne obdine najsrdačnije primiše, to je ipak vedina stranih članova tek 8. jutrom prispjelo. Pošto se oko 9 sati pr. p. u gostioni „Prkos" skupismo, proglasi predsjednik g. c. kr. nadzornik šuma Vrbanić Ijetošnju IV- glavnu skupštimi otvorenom, na što prisutni namah per acclamationem izabraše gg. kot. šumara Dojkovića | protustavnika Nanicinija za privremene perovođje. Tim bje ujedno i oficijozni dio prvoga sastanka svršen, ter bi nam bilo samo još imena prisutne gospođe članova i učestnika. ovdje zahvalno spomenuti: G. BöUein Koloman, kot. šumar; Bunjik Koloman, kot. šumar; Horvat Josip, nadšumar; Dojkovic Vilim, kot. šumar; Fürster Dra-gutin, šumar; Purster Petar, umirovlj. vlast, sumarnik; Purlan Jakob, kr. žup. nadšumar; Gerber Samuel, šmm mjernik; Kateržabek Dragutin, kot. šumar; Kađič Dragutin, šumarski taksator; Kadleček Josip, kr. žup. nadšumar; Kesfe%nek X. Pranjo, kr. professor šumarstva; Korab Antun, vlast, sumarnik; Kozjak Slavoljub, procjenbeni pristav; Kozajac J^^^^ vježbenik; Laksar Dra-^ ^ gutin, kot. šumar; Malin Virgii, nadšumar; Matijevac Stjepan, slu-^ šatelj šumarstva; Nanicini Dragutin, protustavnik imovne obdne; Patzak Antun, gradjev. mjernik; Peternek Adolf, c. kr. nadšumar; Pilz Vjekoslav, kot. šumar; Polak Gustav, vlast, sumarnik; Prokić Maksim, kot. šumar; Kač^i Vatroslav, sumarnik; Riemer Ladislav, šumar; Slanec Pranjo, šumar; Stražak Hinko, c. ki´. šumar; Smidinger Josip, kr. žup, nadšumar; Skornjak Franjo, šumar; Tomić Stjep., šumarski vježbenik; Tröt«er Dragutin, šumarski vježbenik; Veicliin- ger Lavoslav, šumar; Vitlačil, šumarski mjernik; Vrbanić Mijo, c, ;^ ., kr. nadzornik šuma; Vukelić vitez Adolf, protustavnik imov. oböine. Bily Ivan, c. kr. kotarski predstojnik; Bogenrieđer Andrija, kr. upravitelj brzojav, ureda; Čalogovid Adolf, Dr., odvjetnik; Ceti Efr., zastupnik imovne obćine; Lesić Martin, zastupnik imovne občine; Sudarević Josip, pravnik; Smekal Ivan, absol. šumar; Subašić Ferdo, zastupnik imov. obćine. II. Izlet drEŽtva u šume presv, g. grofa Bragutina Eltza. Upraviteljstvo gospoštije vukovarske pozva putem mjestnib poslovodja gg. Kađiča i Riemera hrv.-slav. šumarsko đi´užtvo, da prigodom obdi´žavanja vinkovačke skupštine takodjer i rečeno dobro posjeti. Odzivajud se družtvo Častnomu pozivu, krenu prema rečenom programu uzprkos nepovoljnoga vremena, oko podne 8. kolovoza na |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 172 kolih, dostavljenih upravljaju(Jim odborom slavne brodske imovne občine, iz Vinkovaca put šuma vidaševačkoga revira. Svrha izletu imaše prije svega Mti razgledanje tamošnjih, pod osobitimi uvjeti uzgojenih hrastovih kultura. Gospoda šumarnici presv. grofa, Korab i Purster, preuseše Ijubeznim načinom vodstvo ekskurzije na čelu čitavoga podčinjenoga im šumarskoga osoblja, koje nas je svečanim načinom na granici gospoštijskoj dočekalo bilo. Ukupna površina branjevina revira viduševačkoga iznaša 300 kat. jutara, ležeč na prostranoj ravnici i čineč medju šumam brodske imovne občine. Do godine 1868. još bila je čitava ta površina strništem i pašnikom, bez: koristi skoro po vlastnika; tek rečene godine odluči tadanji upravitelj, sada umirov. šumarnik Purster pošum- Ijivanjem započeti, pri čem mu je ipak valjalo svladati znatnih, koli materijalnih, toli iinancijalnih potežkoča. Tražilo bo se pošumiti tu zemlju bez troškova, dapače ne manje još i uz zahtjev prihoda. Okolnostim primjereno dakle odluči upraviteljstvo čitavu plohu parcelirati, ter medjutim predati gospodarstvu medjašnoga žiteljstva uz uvjet, da si zakupnici imadu sami tlo krčiti i pripraviti, a po izmaknuču zakupne dobe zemljište žirom posaditi. Namjera ova mogaše se tim laglje izvesti, što je baš u tih krajevih i priKčna napučenost, a i radino žiteljstvo, sastoječe se večim dielom iz naseljenika. Nakon 4~6-godišnjega težanja dakle posadjen bi u redovih razmakom od 7 do 9 stopa u brazdah žir, dočim se ostala zemlja još i dalje tri do četiri godine težala i obradjivala. Prvobitni bez dvojbe preveliki razmak redova hraŠča od 9 stopa bje do mala 4—6 stopa širokim zamienjen. Sijalo se ponajviše žitka i kuruze, a sadio se uz kitnjak takodjer i cer žir, a to ponajviše s razloga, što se tuj željelo samo "^zgoj goriva postiči, to se pako i tim više moralo, što su mladice usljed velikoga razmaka redova ved za rana vele krošnate, kora im brzo puca i odrveni, a dugimi obhodnjami gospodarenja omršavljeno tlo, ter što nebi onako bilo prikladno za uzgajanje gradje i liesa. Nuzgredice, za ilustrirati tamošnje ođnošaje, spomenuti ču jedan hrastič (Quercus peđunculata), koji, izrasav tuj na pjeskovito-ilovastom tlu, več sada iza 7 godina (posadjen bje žir u prolječe god. 1874.) nosio 12 komada žira i dvie šiške! Visina mu je bila 2*7 m., duljina srcenice žile 0´80 m,, a promjer debla iznad zemlje 5*5 cm. Osobito je liepo vidjeti mlađe nasade medju slogovi žita, kako se liepo razvijaju. Kulture ove se počam od g. 1862. sve do danas |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 173 — nastavljaju i to obzirom na svrhu upravo povoljnim uspjehom, jer ne samo da !žakupnina prilično umnaža dohodke istih, no i ista travarina ođraslijih ved nasada dosta se i2pla<5uje. Zakupnina iznaša bo po rali u godini 12 do 18 for. (!), a uz to ne valja ni to zaboraviti, da gospoštija sama ma baš nikakovih uzgojnih troškova ne nosi. — Blizina Vukovara uz lahki izvoz opravdavaju nadalje uzgoj goriva pođpuno. Zivahnost povedene razprave sudjelujućih članova pako jasno nam je pokazala interes svakoga pojedinca. Zabavivši se tuj prilično doba, zaputismo se pod vodstvom đoma(5e gospode put šume „Dubrave", gdje nas u hladu zelenoga granja, baš hrvatskim gostoljub- Ijem na ime presvietloga grofa g. šumarnik Korab počasti. Uz pjevanje, nazdravljivanje, ter plesanje naroda i svirku slavonskih dudaša tekar nas je suton morao opomenuti na povratak u Vinkovce. Oprostiv se od domačih drugova, odvezosmo se veseli i zadovoljni kudi, urekav za sliedeči dan jutrom ročište, da nastavimo po programu izlete u šume dične nam brodske imovne obćine! Došav n Vinkovce, zahvali se g. predsjednik Njeg. presvjetlosti grofu Eltzu na častnom dočeku sUedečom brzojavkom: Presvietli grof Dragutin od Eltz Alt Ausse (Ischl). Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo donaša Vašoj presvjetlosti prigodom ekskursije u šumi Dubrava najodaniju zdravicu i zahvaljuje se srdačno na gostoljubivom dočeku." Sjetiv se svojeg protektora bude istom takodjer brzojavljeno : Prejasni knez Thurn i Taxis Kegensburg. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo boraveč na skupštini u šumah grofa Eltza i brodske imovne občine kliče najodaniji „živio" svojem prejasnom pokrovitelju. Nadalje jest i sliedeča brzojavka ođpravljena; Preuzvišeni biskup Štrossmajer Djakovo. V Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo sakupljeno u šumah grofa Eltza na granici brodske imovne ob<5ine kliče prvom sinu domovine naisrdačniji živio. ^^ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 14 <-- 14 --> PDF |
„ 174 ~ III, Izlet družtva u šume brodske imovne ob<5ine. Da je brodska imovna obdina sa svojih šuma slavljena med hrvatsMm narodom, poznato je svakomu. Posjedujudi pako do 74-0O0 rali visoke krastove šume u vriednosti od preko 3g,milijuna forinti, bez "dvojbe je jedan od prvih posjednika čitave nam države. Dvojim pako ima li još igdje u Europi šuma sličnih onim po bivšoj brodskoj pukovniji, a svim nam, koji smo bili dionici izleta družtva u te krajeve, ostati <5e ti danci u vječnoj uspomeni, kao što nam je bila jednodušna želja, da se to bogatstvo naroda, sačuvano u tih ostancih slavonskih prašuma, jedino njemu u korist valjanom upravom i gospodarenjem uzčuva i primjerno upotriebi! Mje dakle ni čudo, da je vedina prisutnih, ne vidivši još tih krajeva, jedva izčekivala sat ođlazka put imovinskih šuma. Bilo je šest sati jutrom, kadno pračeni kavalkadom lugara na konjih u povorci od kakovih dvadeset kola krenusmo putem branjevina, „Kunjevce" zvanih, prema lugu „Gunjevce", slieđod mođjom još i mladu sastojinu G-olubovac, đodjosmo domala k cilju današnjega izleta put sreza, „iztočne Kusare", bisera ove imovine. Prastari je to hrastik, uzprkos velikomu prebiranju prijašnje dobe, još uviek prilično sklobovit, stabil popriečne visine od 28—32 metr., ter jedrinom od 12 i više šestornih metai^a, imajučih do SO^jo tvorivne gromade, kojim dostigava drvna punoda debla oblični broj 75 i još više. Akoprem nadmašuje popriečna starost tih sastojina dobu od 250 godina, to je u obde drvo još zdi´avo i za tehničku porabu podpunoma sposobno. Pomladjivanje biva okolnostim primjereno pripravnom sječom, naravnim pomladjivanjem, tako da se tek samo plešlne i praznine naknadno umjetno pomiađjuju. — Pomladno je doba ustanovljeno od 5 do 6 godina za svaki šestar. Toli mlađe sastojine, koli najnoviji žirovnjaci jasno nam svjedociše za valjanost toga postupka. Ogradjivanja branjevina sastoji se večinom iz dubokih i do dva metra širokih jaraka, kojih se izvedenje obavlja godimice dražbenim putem po pođuzetnicih; starije branjevine pako ogradjene su n prijašnje doba po tih krajevih veleobičajnim omedjivanjem, trkljami, koji se način ogradjivanja osobito preporučivaše u povodnji podvrgnutih krajevih, tim više, što se takove trklje po izmaku branjevinske dobe mogu lasno opet drugamo prenesti, čim postaju nekom vršdu prenosnoga plota. Buduč da potrošimo osim cjepke gradje takodjer veoma mnogo drva tim načinom ogradjivanja, to ih zamieniše u novije doba jarci prije spomenutim omedjivanjem. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Kako imade uprava imovne obdine do 7800 ovlaštenih krajiških zadruga godimice potrebitim gorivom obskrbljivati, nije ni čudo, da se istim podaje u to ime uz granje i odpadke takođjer i za gradjii sposobno drvo, a kako je baš lanjske godine u tih krajevih velika oskudica vladala, to je imovna oblina bila moralno primorana i istu, uz inake uvjete nezakonitu prodaju tih doznačenih drva mukom dozvoljavati. Dozrelost sastojina ovlaštuje upravu nastojati o čim skorijem unovčenju danomice u cieni padajućih stabala. Prihodi tih prodaja, zatim prihodi žiro vine i donekle paše stvoriše gotovu imomu, koja ima biti sjegurnost ne samo žinovničtvu, nego i reservnim fondom imovne obdine u ob<5e, kako se to i zbilja prigodom velikih gubitaka ^dnkovačke" štedione dogodilo. Pravo lova pridržalo je samo šumarsko osoblje. Lov je samo nizki, a zimi se češde i hajke na vukove obdržavaju; od lanjske godine imade imovina posebni zvjerinjak „Carev gaj^ Velike štete počinio je prije nekoliko godina gubar, a i led znade i starija stabla znatno oštedivati. Bilo je ve(5 podne, dok stigosmo u šumu „Jošave", gdje no nas u ime odbora imovine gg. odbornici E. Getti i M. Lesid uz pune stolove pod zelenim! dubovi najsrdačnije pozdraviše i počastiše, izjavljujud na ime odbora, da če na tom mjestu posaditi dati spomenicu (tik Stojanovičeva stana), nek se znade, gdje su se hrvatski šumari svijuh krajeva širokoga nam doma zajednički spoznali i veselili prigodom IV. glavne skupštine u Vinkovcih. Nakon kratkoga odmora lorenu družtvo pod vodstvom domače gospode preko „Bošnjaka´´ dalje put šume „Kragunje", gdje si pogledasmo novo sagradjenii tercijernu prugu, vodeču iz investicijonalnih šuma kroz Bošnjake u Županje na Savi. — Prema prvobitnomu programu imalo se je družtvo odvezti tom željeznicom put državnih šuma u Županju, nu kako su usljed neprestane kiše nasipi popustili bili, to moradosmo i taj komad puta kolima prevaliti, stigavši tako tek pod večer u Županje na konak, gdje nas i opet imovna kao goste i po svojih zastupnicih i činovničtvu primi i podvori. Pogledavši si drugi dan s jutra agenciju na Savi kao i pripremišta jur spomenute pruge, odputismo se oko 7 sati jutrom dalje u srezove „Banov dol", sliedeč dulje vremena krasnu cestu put Gradišta, taracanu hrastovim! kusci (Klötzeistrasse). Banovdol imade uz krasne branjevine i žirovnjake i preliepu visoku šumu, a kako je za ove krajeve jur obavljena gospodarska osnova, to nam gospodin taksa |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 178 -^ tor u kratko predoči smier i svrhu iste. Vozedi se većim dielom na ^prosjekah", imadosmo dovoljno prilike promatrati narav tih srezova. U 11 sati stigosmo u mjesto „Cernu", a odatle toenusmo nakon kratkoga odmora natrag u „Vinkovce", nosedi u grudih najugodnije uspomene i zadovoljstvo, a da je uz takove osjedaje i sliededi upravo sjajni objed, đražestna večerna zabava uzprkos baš ne najpovoljnijega vremena veselo i živahno prošla, samo se po sebi razumieva. Brzojavka sliededeg sadržaja jest na glavara krajiške zemaljske uprave odaslana: Preuzvišeni gospodin barun Filipovid Zagreb. Hrvat.-slavon. šumarskoga družtva glavna skupština, nahodeda se u šumah brodske imovne obdine, kliče ujedno sa zastupstvom imovne obdine Vašoj Preuzvišenosti najsrdačniji „živio", te vesele se, da se je oporavljevim zdravljem kudi sretno povratila." Na istu brzojavku blagoizvoljela je Njegova Preuzvišenost odmah sliedede odgovoriti na družtvenoga g. predsjednika; „Izrazite šumarskomu đružtvu i zastupstvu imovne obdine moju najtopliju zahvalnost kao i vrudu želju, da neumornim radom na polju gospodarstvenom sjajan uspjeh postignu." Svršavajud tako taj nacrt dogodjaja prigodom družtvenoga izleta u šume „brodske imovne obdine", ne možemo propustiti, a da se još jednom i opetovano na ime družtva ne zahvaKmo sla^moj imovnoj obdini i njezinomu odboru na srdačnom i bogatom dočeku i primitku, kliČudi im srdačni „živili!" IV. Dan glavne skupštine, 11. kolovoza u 9 sati prije podne obdržavana bi u dvorani okružnoga upraviteljstva pod predsjedničtvom družtvenoga predsjednika gosp. M. Vrbanida, ter u prisutnosti gosp. kotarskoga predstojnika viteza Bily-a, glavna skupština uz prije spomenuti dnevni red, — Ne upuštajudi se u potanje navadjanje tečaja samih pojedinih razprava dnevnoga reda, spomenuti demo tuj samo najvažnije momente i zaključke skupštine, kako sliedi: . Pošto je predsjednik družtvo otvorio, predstavi prisutnim gosp. kotarskoga predstojnika Bily-a, na što ovaj skupštinu na ime vlade pozdravi. Skupština predje na to na izbor novoga predsjednika, izabravši na predlog prof. Kesterčanka na novo gospodina |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 177 — ,c. kr. šumarskoga nadzornika jednoglasno predsjednikom. U upravljaju( 5i odbor pako budu izabrani gg. šumarski nadzornik Slavoljub Rossipal, nađšumar Jakob Purlan i kr, povjerenik kat. procjene Milan Koča; za urednika družtvenoga Öasöpisa pako bude na predlog šumarnika Bački-a jednoglasno izabran prof. šumarstva Kesterqajiek. \ w. ´ -- -´ ^ Na to pročita predsjednik na ime upravljajučeg odbora izvieš(5e 0 djelovanju družtva u prošloj godini, stanju imovine i blagajne istoga (koje priobdujemo u interesu stvari na drugom mjestu posebice i podpunoma), koje bi od strane družtva bez primjetbe na znanje uzeto, na što izabra skupština gospodu nadšumare Furlana i Malina za pregledanje družtvenib računa. Sada bude uzet u pretres proračun za dojduču godinu, koji bje u toliko promienjen, u koliko je družtvo na predlog prof. Kesterčanka odlučilo, počam od siečnja 1881. po mogućnosti svaki drugi mjesec po jedan broj družtvenoga časopisa izdavati. Kod četvrte točke dnevnoga reda čitahu gg. prof. Kesterčanek, zatim šumarnik Kački razprave, priobčene takodjer u cielosti na drugom mjestu toga lista, koje primiše prisutni nakon dulje debate, kod koje sudjelovahu gospoda: nađšumar Malin, šumari Prokid i Dojkovič, šumarski nadzornik Vrbanič i prof. Kesterčanek, na znanje uz primjetbu, da upravljajući odbor predloži, đojdudoj glavnoj skupštini s tim pitanjem donekle u sklad dovedeno pitanje: „Koja vrst uzgoja đa se preporučuje obzirom na najvedi financijalni prihod za hrvatske hrastike, osobitim obzirom na posjednike istih", izabrav ujedno g. nađšumara Virgüa Malina za referenta, a g. kot. šumara Dojkonda za coreferenta te razprave. Na to poče g. kotarski šumar Drag. Laksar čitanjem razprave o drugom pitanju dnevnoga reda, naime: „Da li se preporučuje u najnovije doba mah preotimljujude uvadjanje četinjača šuma u Hrvatskoj i Slavoniji i t, d.", koju razpra-vii saobdujemo na drugom mjestu. Ob istom pitanju čitao je takodjer i gosp. protustavnik otočke imovne obdine Nanicini razpravu, koju takodjer niže i opet posebice priobdajemo, na što je sliedila podulja debata, kod koje ^sudjelovahu gg. nađšumar Furlan, kot. šumar Dojkovid, nađšumar Šmidinger, nađšumar Malin i prof. Kesterčanek, na što skupština napokon sliededu po g. prof. Kesterčanku predloženu rezoluciju velikom vedinom prihvati: „Dosađanje izkustvo govori za to, đa se za Hrvatskui Slavoniju toli obzirom na narodno-gospodarske, 12 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 18 <-- 18 --> PDF |
s-^ 178 -^ fkoli obzirom na šumarsko-financijalne odnošaje može : samo iznimice uzgoj četinjača preporučivati.""´^^ Prelazeć nadalje kod zadnje točke dnevnoga reda „razni pred loži" nastavše baš živahne debate, u kojih većina prisutnih sudjelovaše, spomenut čemo redomice sve zaključke, koje je skupština večinom jednoglasno prihvatila bila: i-^^^ 1. Obzirom na zasluge po hrvatsko šumarstvo i družtvo izabra ; skupština na predlog odbora sliedeču gospodu zj^astnimi članovi: 0. I kr. umirovljenoga ravnatelja šuma vojne Krajine Josipa Kargla, — c. kr. umin šumarnika Franju ^Kadi#, — c. kr. umir. professora šumarske akademije u Mariabrunnu Franju pl. Grossbauera, — akademika đi^a. Bogoslava Suleka, — c. kr. professora šumarstva dra. Ar„ tura baruna Seckendorfa, — ravnatelja šumarske akademije u Tharandu ´ dra. Friderika Judeicha i professora šumarstva dra. M. E. Presslera. 2. Predlog g. nadšumara V. Malina, da odbor na dnevni red " dojduče glavne skupštine stavi sliedeću razpravu: „Kako bi se imala urediti šumska uprava za imovne i urbarijalne občine u Hrvatskoj", i to na temelju osnove, koju bi usljed molbe hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva visoka kr. zem. vlada po posebnom povjerenstvu izraditi dala, nu ipak s tom primjetbom, da hrv. šumarsko družtvo moli, da bude bar polovica članova toga povjerenstva iz samih đružtvenih članova sastojala. Ujedno preuzeše referadu za dojduču skupštinu o tom pitanju gg, Malin i Dojković. 3. Upravljajući se odbor ovlašćuje, da na ime đružtva toli vis, kr, zemaljsku vladu, koli visoko c. kr, glavno zapovjedničtvo umoli, da Visokoiste blagoizvole milostivo pospješiti uvedenje odgovarajućega novoga šumskoga zakona. 4. Upravljajući odbor se ovlašćuje, da na ime družtva opetovano visoku kr. zem. vladu umoli, da kr. šumarsko učilište u Križevcih čim skorije podigne na stupanj „Akademije šumarstva". 5. Da upravljajući odbor u ime drtižtva visokoj kr. zem. vladi podnese molbu, da se naredba i ustanove, tičuće se polaganja višega državnoga izpita za samostalnu šumarsku upravu svrhi i zahtjevom znanosti odgovarajuće urede. 6. Skupština zaključuje, da se ima odsele glavna skupština đružtva redovito uviek u prvoj polovici mjeseca kolovoza sazivati. Tim bi u glavnom dnevni red ovogodišnje glavne skupštine izcrpljen, spomenuti bi nam ostalo samo još to, da se je konačno još |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 19 <-- 19 --> PDF |
«- 179 ^ i prilično živahna debata razvila obzirom na opažanja prigodom dnižtvenih izleta u obližje šume presvietloga gospodina grofa Eltza, tom posljedicom, da se u obde prisutni nisu u principu izjavili glede tamo postojedih šumarsko-gospođarskih učina» Pošto je već kasno doba bilo, zakljuži predsjednik oko tri sata poslie podne ovogodišnju glavnu skupštinu, zahvaHv se prisutnomu gospodinu kotarskomu predstojniku što je izvoljeo skupštini najvećim interessom do konca prisustvovati; zatim slavnoj brodskoj imovnoj ohćini kao i presvietlomu g. grofa Eltzu na gostoljubivom i &stnom dočeku i susretanju družtva, — u čem ga prisutni iskrenim „živili!´´ popratiše. T. Izlet ve^^ine Članova u Djakovo. Akoprem taj izlet ne bje prvobitno u program uvršten, to ga družtvo ipak usvoji, čuvši po g. šumarniku Eački-u za častni poziv Njegove Preuzvišenosti biskupa Štrossmajera, koji je želio, da sam hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, sakupljeno u Slavoniji, u prestolnici svojoj pozdravi. Kako je s ovim izletom imao biti skopčan takodjer još i pohod šuma vlastelinstva djakovačkoga, to se je večina sakupljenih tim radostnije put Djakova zaputila, što ih je takodjer i želja, da ugledaju najuzvišenije djelo ovoga vieka u našoj domovini, naime hram biskupov, onamo vukla. Izlet se ovaj prema prvobitno ustanovljenom programu imao poduzeti na kolih (12ga jutrom) preko srezova Cerik i Panjik, nu kako je neprestano kišilo, krenu družtvo tekar popoldašnjim vlakom put Vrpolja, a odavde kolima vlastelinstva djakovačkoga u Djakovo, kamo stigosmo oko 5 sati s večera. Smje^tiv se u stanove, odputi se izaslanstvo, sastoječe se od gg, nadzornika šuma Vrbaniča, nadšumara Šmidingera i prot Kesterčanka do Njegove Preuzvišenosti biskupa Štrossmajera, da mu se u ime družtva poklone, a naš mecena primi ih poznatom Ijubeznošču, izjavljujuč podjedno svoju radost, da su se članovi hrvatskoga šumarskoga družtva odazvali toli mnogobrojno pozivu. Na večer nas biskupovo činovničtvo na ime Njegovo počasti u čitaoni, gdje se istodobno skupštinarom u čast obdržavao koncert i ples — sve do rane zore. Uz privolu Njegove Preuznšenosti posjeti drugi dan s jutra družtvo alem Slavonije, divnu stolnu crkvu djakovačku i dojduču narodnu zagrebačku, sada još biskupovu bogatu galeriju slika i umjetnina, taj hram hrvatske umjetnosti i najljepši spo-, menik biskupove ljubavi prama narodu i domovini svojoj. Sprovedši družtvo tim načinom najugodnije pol dana, vrati se do čitaone, gdje, |