DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 32 —
glavnice prijašnjih godina postala, na sligni način , kao da je
tim svakogodišnjim zemljištnim kamatam (prirašćaju) odgovarajući
novčani iznos ulagao godimice na umnažanje u kojoj štedioni
uz gospodarske kamate.


Iz toga pako slieđi, da se i u toj, nehotice u šumarstvu
poput ukamaćenoga novca prištedjenoj. drvnoj glavnici (gromadi)
nalaze uz svakogodišnji tekući prirast (zemljištne kamate)
takođjer i dalnji kamati samih tih kamata, dakle kamati
kamata, koji se podnipošto ne mogu porezu podvrći, jer se svojevoljno
sjegurno ni spravljali ne bi, kad bi u obće bilo po
samoj naravi šumarenja moguće taj godišnji prihod godimice
uživati.


Vidimo dakle, da onaj iznos, koga dobismo na prije iztaknuti
način proračunavanja čistoga prihoda, nije čisti zem-
Ijištni prihod, već samo šumarska renta, sastavljena i opet iz
rente zemljištne kao i drvne glavnice šume, a već i po samoj
naravi se renta drvne glavnice ne smije identificirati sa čistim
godišnjim prihodom (drvnim prirastom).


Prema izkazanom u navedenih skrižaljkah o prihodu I. i


II. imali bismo kod obračunavanja čistoga zemljištnoga prihoda
za 110-godišnju hrastovu sastojinu na sliedeći način postupati:
A.
\»J*j2 = 47 kub. stop. po 10-5 novč.. = 4 fr. 94.« nč.
Nuzgredni užitci (šiške, žirovina, paša itd.) 0 „ 85io „
Čini ukupno == 5 fr. 80 nč.


Kulturni troškovi |ff. ....... . = 3.6 nč.


Cuvarski i upravni troškovi. . . == 96.n „


troškovi ukupno 1 for. 00 nč.


Onda razlika = šumarska renta = 4 for. 80 nč.


- pravi zemljištni čisti prihod kao u II. =


zemljištna renta
= 0 fr. 87.+ ne.


a drvna renta iznaša
= 3 ., 92 „


Na temelju zakonskoga čla,nka VII. pako od godine 1875.
i ministarske naredbe od 17. svibnja 1876. br. 24163, koja propisuje,
da se ciene drva od 1855. do 1874. godine i ciene nuzgrednih
užitaka od 1850.—1874. uzimlju u popriečnoj veličini,
a upravni troškovi isto tako za razdobje od 1867. do 1872. godine,
dozvoljavajuć ujedno, da se neunovčivi dio drvne gromade
u obće izostavi, smio bi katastar uvrstiti primjerice navedenu
šumu u II. razred stojbinske vrstnoće sa poprieCnim godišnjim