DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 36 2.
a) Da se sbrižaljka o prihodu (na str. 8. naputka) ministarskim
naređbam br. 30168 i 61112 od god. 1877. primjereno
ter zbiljnim drvnim zaliham naših šuma odgovarajuće preiidesi.
h) Da se mlađji dobni razredi ne procjenjuju istim načinom
kao stariji, već samo faktičnim prihodom istih odgovarajuće.


c) Da se dozvole za izdane uzgojne troškove dotičnoj vrsti
šumarenja odgovarajući kamati. a samo zemljištna renta
da se podvrgne porezu, i


d) napokon da se čuvarski i upravni troškovi u najobširnijem
smislu rieči, dakle zajedno sa izdatci uprave i administracije
obračunavaju.


Toliko 0 tom gospodin šumarnik Danhelovski u svojem
djelcu. Priobćivši ga ovdje u cielosti, preporučujemo ga svim
našim prijateljem na svestrano proučenje, kako je pako stvar
od prevelikoga zamašaja po budućnost naših šuma, to se nadamo
, da će naši upravitelji šumskih ureda stupiti u medjusobni
doticaj te stvari radi, da tako, ma bilo još i u zadnji čas,
nastoje zajedničkim radom veliku tu pogibelj bar umanjiti, ako
već ne odkloniti; mi pako s naše strane biti ćemo vazda pripravni,
u koliko je do nas, sve težnje u tom pogledu podupirati,
toli priobćivanjem amo zasjecajućih razprava, želja ili
poziva, koli i drugimi sredstvi, u koliko ista đružtvn i odboru
pripadaju.


Gojimo pitomi kesten.


Pitanje, koju vrst uzgoja i drveća da uvadjamo u pojedinih
slučajevih nuždne pretvorbe uzgoja naših rek bi još diljem
neuredjenih il prastarih Suma, jedno je od najvažnijih pitanja
našega dnevnoga reda. Ne bi li možda i ja mogao koju tu k povoljnomu
riešenju istoga doprinieti, nakan sam u sliedećem
svrsi primjereno saobćiti svoje nazore i uzroke, koji me prije
svega nukaju plaidirati za uzgajanje pitomoga ili sladkoga kestenja
u nas. Buduć da ćemo se vazda u takovih priepornih
pitanjih ponajprije morati osvjedočiti o koristi i vriednosti uvadjati
se imajuće nove ili bar za buduće glavne vrsti drveća u
šumi, to držim shodnim prije svega spomenuti koju obćenitu
ob uzgoju u obće i o jur postojećih kestenicih u Hrvatskoj na




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 37 —


pose, zatim pako ću preći ua samu obću gospodarsku korist
takovih šuma, valjanost drva, tehničku porabu i vrieđnost njegovu.


Pitomi ili sladki kesten (Die Edelkastanie. — Fagus Castanea.
L.; C. vulgaris Lam ; takodjer C. vesca Graert.) ovisoko je
drvo, ako je iz sjemena niklo, inače se već u neznatnijoj visini
od 8—12 m. počme razgranjivati, čineći jaku, granatu, prilično
u širinu razvitu krošnju. Svoje ime stekao je od Castane, starinskoga
grada Tesalije, odkuda su ga prvobitno u Italiju i
k nam prenieli. Lišće mu je, kako je poznato, dugoljasto —
bodkasto, oštrljato piljasto; mužke su rese dugačke i valjaste;
plodnica ima 5—8 pregrada, ostalo kano u bukve, nu sjeme
nije posve trouglasto, već s jedne strane pupčasto. Krošnja je
prilično tamna, a korjenje naliči onomu hrasta, imade jak srčan
korjen, koji kao i ostalo korjenje i žilje osovno ter duboko u
zemlju prodire*, akoprem se za veće starosti jače korjenje takodjer
i ravno površjem stere. Osobito je važno svojstvo u
pitomoga kestena, da ima veliku životnu snagu, česa radi se
brzo pomladjuje iz panjeva izboji, korjenjaci se pako ne umnaža.
Cesto dostižu ovi izboji jakošću ista iz sjemena nikla stabla;
moći je kesten takodjer i povalanjem pomladjivati. Hoćemo li
kesten uzgajati lih samo sbog drva bez obzira na rodnost i
vrstnoću ploda, to ga u nas po gotovo svagdje uzgajati možemo
, pošto mu naše podnebje podpuno prija, a i inače je bez
dvojbe obilježje te biljke južno, najbolje joj bo prija blago podnebje
prigorja, isto se tako na južno-iztočnih i iztočnih obroncih
pomladjuje bolje iz panjeva, na sjevero-zapadnih i sjevernih
pako bolje iz sjemenja**; slabo uspieva na južnih i zapadnih
obroncih, i to po svoj pri´ici s nedostatka vlage i radi čestih
mrazova baš na tih stranah.


Najbolje prija kestenu duboko i rahlo tlo; na tvrdu neraztvorenu
i mršavu tlu ne- uspieva niti kao sitnogorica, nu
tim laglje mu prodire korjenje medju pukotine razrovanih klisura
, samo ako su ove dovoljno duboko raztrošene , s toga ju
i na istih kamenolomih i ruljah nalazimo. Kesten podnaša prilično
i samu sušu. Vlažno tlo mu ne prija, sveže tlo najbolje,
nu i na suhom tlu još prilično uspieva, samo ako je duboko.


*) Vidi. K. Gayer: Wa](ibau. 1. Banđ. str. 131.
**) Vidi. Kaysing: Bauers Monatsehrift 1866. str. 490.




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 38 čini
se, da kesten ne zalitieva osobitih lučbenih sastava tla, bar
ga po Njemačkoj drže prilično bezazlenim drvom u tom pogledu.
Najbolje uspieva na ilovastom tlu, i to najbolje raste na ravnici
i pogorju. Ni crnice ne zahtieva bezuvjetno. Za jutro posaditi
treba nam 10 vagana sjemena, koje u nas oEicavaJuT^^


"paTča duboko pod motiku zagrtati. "Mlade su biljke osobito izvrgnute
opali mraza, s toga ih treba štititi. Plod gubi brzo svu
klicavost, zato ga moramo već u jesen saditi. Na prostu uziasao
nosi već u 25. do 30. godini plodovito sjeme, u primjerenom
sklopu mješovite šume pako tek 15—20 godina kasnije. *


Što se razprostranjenosti tiče, to je pitomi kesten, kao
što to već spomenusmo, bez dvojbe drvo južno europejske flore,
stereć se sjeverno do njemačke nizine te čini po (TrčkoJ, Italiji
Spaniji i Francezkoj često i prekrasne šume. Kod nas ga u
Hrvatskoj imade ponajviše u županijah varaždinskoj, kopriv"
ničkoj križevačkoj, a i virovitičkoj, ali samo u banskoj krajini
i okolici riečkoj čini do sada znatnija drva. Na tim ga liepšim
nalazimo u susjednoj Kranjskoj i Štajerskoj, kao i inih alpinskih
zemljah, gdje zaprema po Wes8eli-u do 4"/o ukupne šumske površine.
** U Njemačkoj nalazimo ga najviše u Elzažkoj i dolini
Rajne. Najbolje uspieva u mješovitih sastojinah zajedno sa
hrastom, briestom i javorom, i to u sitnih ili srednjih šumah.
Prema svojoj naravi ne traži u nas kesten svjetla, tako da mu
neposredno bude izložen, dapače ni onda, kad mu ima plod dozrievati,
već voli slabiji sklop. Na samu uzrasao daje dovoljno
stelje i sjene, u sklopu uzgojen pako slabo je listnat. Hrvatski
šumar g. Raslić pisao je još g. 1862*** u „Pozoru" br. 271., govoreć
ob obćoj važnosti sladkoga ili pitomoga kestena po hrvatsko
šumsko gospodarstvo, da kesten radja malo ne po svih
predjelih naše domovine, ter da bi mogao, kad bi se naši kestenici
pametno upotriebili, postati znamenit faktor narodnoga
nam blagostanja. Jer obidjemo li Hrvatsku, to ćemo joj diljem
naći kestenjevih šuma, nu koja korist odtuda, kad se bez ikakva
reda upotriebljavaju samo kao sitna šuma, iz kojih da se tek
vadi samo kolje za vinograde i obruče? Naravno je pako, da


*) Vidi Dr. E. Ph. Dobner: Botanik f. Forstmanner str. 3^8.
**) Vidi Wesely: Osterreiohisohe Alpenlander str. 275.
***) Vidi B. Šulek: Korist i gojenje šuma str. 137.




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 39 -se
uz ovakovu porabu u tih kestenioih samo zločesto drvo dobiva
za ogriev, slabo kolje za vinograde, malo paše za marhu,
nikakove gradje, a tek samo sitni i neznatni plod. Nu kad bi
se ove šume podielile u 25—35 šestara, pak godimice samo po
jedan šestar siekao, a uz to da se pojedina takova stabla još i
velikim marunskim kestenom uciepe, kao što ga n. pr. u Lovrani
kraj Rieke nalazimo, to bi nam i ti kestenici po mnienju
spomenutoga gosp. sjegurno puno veću korist davali. Poimence
bi se postiglo njihovim plodom puno vrstne hrane (žirenje) a
i robe za prodaju. Toliko o »tom gospodin šumar Raslić, a poznati
vještak g. Wesely izjavljiije se na sliedeći način o hrvatskom
kestenu: * „Die gute Kastanie ist nicht nur in Croato-
Slavonien, sondern auch im osterreichischen Sliden (von Tyrol
and Unterkrain an) von Bedeutung. Zuvorderst als Obstbaum,
aber auch namentlich im croato-slavonischen Hiigellande —
als Waldbilder, in welch´ letzterer Eigenschaft sie freilich (bis
nu.n) nur Forste oder Mengbestande in Schlagholzform herstellt."
Grovoreć dalje o valjanosti naše kestenove kore za strojbarstvo,
spominje na istom mjestu takodjer i kožarsku firmu Gerhardus
& Flesch u Beču, koja da je nakana u Hrvatskoj i Kranjskoj
kesteno\^e šume u tu svrhu uporabljivati; nadzornik šumarstva
pako za južnvi Tyrolsku g. Eieder preporučuje ** uzgajanje i sadjenje
pitomoga kestenja u južnijih stranah još i u visini od
2500 stopa iznad mora, naročito spominjajuć, da imade od svih
naših domaćih vrsti šumskoga drveća medju ostalim baš pitomi
kesten najmanje neprijatelja, pa da je i inače dosta žilav, jer
da ni onda mlada biljka još ne pogiba, ako se je možda usljed
prevelikoga sunčanoga žara i do korjena osušila, kao i to, da
kesten obično svake godine rodi, izuzam možda da je mraz
opurio cviet. Preporučuje nadalje, da u razsadnicih odgojena
stabalca godimice očistimo od postraničnih izboja, zatim da ih
u 3. ili 4. godini oplemenjujemo, u 5. ili 6. godini pako presadjujemo.
Poznati šumar i profesor Karlo Grayer veli, govoreć
0 prirodnih nepogodah prietećih kestenu,** da je jedini mraz,
a i taj samo na vele nezaštićenih mjestih kestenju pogibeljan, za


*) Vidi. J. Wesely: Porstliehes Jahrbnoh I. str. 236.
**) Vidi. J. Wesely, Osterreicliiselie Moiiatsohrift 1875. str. 566.
***) Vidi Karl Gayer „đer Waldban" str. 133. . -.




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 40 —


kljućujuć ipak i tu: „Doch verliert điesselbe (Gefahr đes Spat


frostes) von ilirer Bedeutung in der Wirtschaft sehr erheblicli


durch das fast unvervfiistliche Reproduktionsvermogen der
´Kastanie."


Vidimo dakle, da bi nam sjeguriio možno bilo uzgajati
pitomi kesten toli po ravnici koli po prigorju svih krajeva naše
domovine, sjegurnom nadom na valjani uspjeli, a i to, da nam
kesten toli u visokih koli u nizkih obhodnjah sitnogorice ne
samo dobro uspieva, no i željeni nuzgređni užitak ploda podpunoma
omogućuje, pružajući nam.tako sgodu dobu obhodnje
i vrst uzgoja po volji i prema potriebi gospodarske osnove i
obzirom na eventualna užitna prava žiienja i paše povisiti ili
umanjiti. Zastii´uć pako svojom prilično gustom krošnjom dovoljno
šumsko tlo, ne samo da isto ne pogoršavamo uzgajanjem
te vrsti drvlja, nego ga dapače obiljnošću stelje još i donekle
poboljšavamo. Tim pako što kesten i u mješovitih šumah dobro
uspieva, omogućuje nam veću slobodu gospodarenja. Naravno
pako širenje te vrsti drveća po Hrvatskoj ne samo da je jasni
mig naravi, kako mu domovina naša toli obzirom na po dnebne,
koli obzirom na zemljištne odnošaje podpunoma prija, već nas
u savezu sa prije spomenutim upravo upućuje tu sa gledišta
šumarsko uzgojnoga širiti tako zahvalnu vrst drveća i umjetnim
uzgajanjem i pomlađjivanjem u naših šumah, i to tim više, što
ćemo namah sad nastojati u kratko barem i tehničke vrstnoće
kao i odličnu uporabivost kestenjevoga drva u obće, ter time
i obću flnancijalno-gospodarsku izdašnost takovih šuma opravdati.


Pitamo li se najme, koje eventualne važnije koristi nam
kestenici i kesteni u obće pružati mogu, to nam izkustvo i
znanost sliedeći odgovor daju: lies, gradju, koru, plod, ugljen
i gorivo. Prelazeć sada na razmatranje tehničkih svojstva i uporabivosti
kestenovoga drva kano glavnoga užitka svakoga kestenika,
budi nam slobodno prije svega iztaknuti navode po.
znatoga tehnologa i profesora Dr. V . F. Exnera, koji karakteriše
kestenovo drvo na sliedeći način: * ,,Drvo pitomoga kestena
naliči bojom hrastovini, ne imajuć ipak toli široke tračnice
(Marktstrahlen). Specifična mu je težina u svežem stanju 0 84
do 1´14 (0"99 poprečno), u suhom pako od 0´60 do 0-72. Sveže


*) Vidi Burgharđts Samiulung đ. wichtig. Nutzlidlzer str. 45.




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 43     <-- 43 -->        PDF

- 41 —
drvo imade za 29 do 47"/o veću težinu od suhoga. U smieru
osi iznaša stezanje 2 do lO^/o, u smieru godova B do G^/o
(Nbrdlinger). Prevoznost je B.69 kgr. Drvo je prilično tvrdo;
kalavost prilično velika i liepa, trajnost nau na prostu neznatna,
u vlagi velika, a još veća u suhom stanju. Bielj izvrgnuta je
napadaju raznih kukaca (?). Ohzirom na porabu pako veli, da
je drvo shodno za krovišta i gradnje u vodi; izvrstne kalavosti
radi da daje dobre dužice, da je najbolji materijal za vinogradsko
kolje i drvene obruče, a svoje vrstne prevoznosti radi
da se iz njega prave baš izvrstna tonetska (zavinuta) pokućtva.
Ugljen kestenovoga drva, veli, veoma se traži, a gorivost drva
mu iznaša, uzevši onu bukovine = 1, do 0"6& (po Theod. Kartingu).
Koliku trajnost pako kestenovo drvo kano gradja posjeduje,
svjedoče nam medju ostalim i mnogobrojna krovišta iz
kestenovoga drva, katedrala po Francezkoj i Spaniji*, kao i
svietu znani westminsterski dvor u Londonu, a poznati tehnolog


K. Gayer veli, da je kestenovo drvo obzirom na trajnost istovjetno
istoj hrastovini. Koli vrstne dužice se pako dobivaju
iz kestenovoga drva u Grčkoj i Italiji, obće je poznata stvar.
Isto tako se u nas po gornjoj Hrvatskoj već davno kestenovo
kolje osobito rado kupuje od vinogiadara.
II Francezkoj je još godine 1817. neki Michel u Lyonu
pronašao, da se kestenovo drvo prekrasno dade kao crnilo upotriebiti,
tako da je on danomice u t\\ svrhu u svojoj tvornici
(od 1822^—55) do 50 centi kestenovoga drva potrošio.** Kašnje
je isti počeo kestenovinu rabiti u strojbarstvu, a francezki su
lučbari dokazali, da kestenovo drvo i hrastova kora po prilici
istu količinu tanina u sebi sadržavaju, i to kora ll-4:"/o, a drvo
12´´/o. Francezi takodjer tvrde, da poraba kestenovoga drva čini
strojenje za 20°/o jeftinijim od hrastove kore. Najviše tanina
imade kestenovina, kako se to pokusi pronašlo, u 60. do 80.
godini, što je bez dvojbe vriedno, da se i kod nas uvaži. Akoprem
ima kestenovo drvo, što se gorivosti tiče, približno istu
vriednost sa briestovinom, jelovinom i borovinom, to ga ipak
sviet vele nerado kupuje, nu tim radje kupuju i traže, kao što
to već i gori spomenusmo, kovači i bravari kestenov ugljen.


*) Vidi K. Gayer „Forstbeniitzung" str. 98.
**) Vid; Wesely. Osterreioliisohe Monatselirift. 1868. str. 140.




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 44     <-- 44 -->        PDF

_ 42 ~


Da je plod kestenov ne samo obljubljena, no i vriedna*)
hrana toli po čovjeka koli po životinje, mislim, da bi suvišno
bilo još obširnije ovdje razpravljati, dovoljno neka bude, ako
spomenem samo to, da su talijanski maruni a i naši primorski
kesteni, osobito po sjevernoj Europi, velecienjeni ter donekle
baš i predmet veleživahne trgovine.


Koju bi pako tek važnost kraj česte rodnosti već i za
mladje dobe kestenici mogli baš obzirom na naše gospodarske
odnošaje i živahno trgovanje i uzdržavanje svinja imati, osobito
po naših oboinskih šamah, možemo već i odtale razabrati,
što se po Hrvatskoj (zajedno sa Slavonijom i krajinom) popriečno
godimice odhranjuje do 750000 svinja! Razmatrajući
pako još jednom sve, što spomenusmo, i nehotice nam se namiče
pitanje, koji li razlozi našu vlastelu a i šumare suzdržavaše
do sada toli koristonosno šumsko drvo u nas širiti?
Ovdje nam žalibože ne preostaje ini odgovor, van neopravdane
predsude, većinom pako neznanje, jer si ne možemo inače protumačiti
nenaravsko uvadjanje kojekakvih i mnogo lošijih vrsti
drveća u naše šume i gajeve, gdje bi mogli najliepši kesteni,
ako ne u čistom, a to svakako bar u mješovitom uzgoju uspievati.


Zaključujući time ovaj svoj nacrt razmatranja o koristi
uzgajanja i gojenja pitomoga kestenja u nas Hrvata, želim, da
mi glas taj, koj uzdigoh u prilog tog pastorčeta domaćega nam
šumarstva, ne ostane glasom vapijućega u pustinji!


U Križevcih mjeseca studena 1880.


Fran Xav. Kesterčanek.


Popis zvjeradi i divljači u Hrvatsl(oj i Slavoniji
koncem godine 1880. *""


Kada je zvjerad i divljad saznala za popis pučanstva u
Hrvatskoj i Slavoniji, pronašla je i ona za shodno obaviti medju
sobom popis, da si i ona stvori pravu sliku o svojoj cjelokupnosti
te da doskoči možebitnim još svojim potrebam.


U tu svrhu obdržavana bje skupština kurjaka, medveda,
lisica, kuna, toraca , divljih mačaka, jazavaca, zečeva, srna


*) Nuzgrediee ću ovdje još i to spomenuti, da se jesenas na Rieoi metr.
centa kestena plaćala 6 — 10 for.
**) članak ovaj spada u razne viesti, te je samo pometnjom došao na ovo mjesto.