DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 46 „ 0 srnah imam još izviestiti, da ova visokonoga i oprezna divljač samo po sumah živi, a nalazi se na 600 jutara po jedna ele na cieloj šumskoj površini živi jih 4316 komada; kod istih se takođjer broj smanjio za ;50"/o; uzrok tomu je, što ova divljač mlade nedorasle šume brsti i uništuje , zato ju proganjaju ubijaju." „Time je moj popis dovršen, a tko mi nevjeruje, neka se sam osvjedoči." „Napokon imam još dodati, da namjeravam proti zulumu, koji se na lijali čini, na visoku vladu podnieti tužbu, i to: 1. Da se na lovačke puške još veći porez nametne, nego što sada postoji, i da se postavi još strožija kontrola, jer tim će se lovčijam dosaditi, koji nas uznemiruju i naše pleme uništiti kane. 2. Da se obćinam, koje hajke obdržavaju, za svaku 500 fr. poreza nametne, jer toga nije moći već podnieti, kako se s nami tuj postupa, kad koga ulove; kad budu toliko plaćali poreza, sigurno neće im više pasti na um hajka organizirati. 3. Da se lovački kapovi, koji nas uznemiruju, da jednoga unište." Na to se jedan od zekonja razjari, da će se i od strane njihove pasme tužba, ma baš visokomu saboru, podnieti, pošto ti postojeći zakoni ni malo ne odgovaraju budućemu njihovomu razvitku, po kojih bi se, ako bi dulje još postojali, cielo plemstvo uništilo, te bi ih onda samo po muzejih nadjevenih vidjeti mogli, zato da se ima postojeći zakon o lovu preinačiti, te reče: „Porez na puške i lov nek se sasma ukine, lov neka svakomu prost ostane, kako je i dosad bilo, pošto će se tim sva krvoločna zvjerad, koja nam u našem razvitku smeta, kano što su lisice, kurjaci, divlje mačke, kune, torci, koji nas proganjaju i naše nejake mlade gnjav6 i žderu, a od kojih niti je domaća marha ni perad sigurna, u svako doba godine ubijati moći." Različite viesti. Skakavac selac (Oedipoda migratoria L.) u istni. (Iz „Centralblatt fiir đas gesammte Forstwesen 1880." Skakavac-selac, taj grozni proždrljivi gost, pokazao se je prošloga proljeda s iztofiiie strane prema Kvarneru na obroncih pogorja, protežućega se južno od gore Učke, i to |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 49 <-- 49 --> PDF |
- 47 — poimence u poreznih ob(5inali Mošdenici, Kalcu, Martinu, a đielom i u Plominju; nelta vrlo smjela, nu srećom samo neznatna jata pređjoše i spomenuto do 300 met. visoko pogorje, da i s di-uge strane ležećim obćinam Kož- Ijaku i Malakraši dadu dokaza o velikoj svojoj prožđrljivosti. Povoljna okolnost, da se je ovaj nada sve škodljivi zareznik u spomenutih obćinah pokazao dosad samo u prvom stadiju života, naime kao liSinka, gdje mu manjkaju (do četvrtoga svlačenja kože), — kako znamo — krila, olahkoti njugovo brzo utamanjenje, i jedino tomu postupku ima se zahvaliti, da je prouzročena šteta ovaj put razmjerno dosta malena. Najviše su napadnuti hrastici, u kojih je osobito lišće najmladjih izdanaka posve ogriženo, a i nježni vršci tih izdanaka oglodjeni su. Osim toga napadnut je i jasen, uu druge listače većinom su neoštećene; obično je samo mjestimice šumsko drveće posve ogriženo. Ekonomićka zemljišta nisu trpila štete, izuzam vinograda, pa i ovi su samo s kraja napadnuti, nu zato je tu lišće koje gdje posve požđerano, grozdovi nisu oštećeni. Prem je istarski zemaljski odbor obećao nagrade za tamanjenje ličinka, što se ne može dosta pohvaliti, i prem nije manjkalo dovoljne pouke i čestih naredaba, mogaše se skupljanje istih ipak izvesti tek strogim postupanjem i pomoću c. kr. oružničtva, prije pako moljeno je i za duhovni blagoslov, .nu taj nije pomogao. Pošto se je za vrieme počelo energičkim tamanjenjem, nadati se je, da je ta grozna bieda, kojoj obično slieđi razplod ogromne množine skakavaca, ovaj put sretno odvrnuta od Istre. — Buduć su i druge pokrajine austro-ugarske monarkije trpili zadnjih godina od skakavaca, koji se u ostalom mogu u buduće i opet pojaviti, neće biti s gorjega navesti ovdje one metode tamanjenja, što ih je obznanilo c. kr. ministarstvo za poljodjelstvo i c. k. primorsko namjestničtvo, te koje su se pokazale najshodnijimi. Najlaglje je, kako već spomenusmo, utamaniti ličinke, kad im još nisu krila porasla. To biva ponajprije pomoću lovni h jama . U sredini napadnutoga zemljišta, oko kojega se postavi što gušći krug ljudi, izkopa se jama, pa se onda ljudi sve više primiču središtu. Što bliže jedan do drugoga, proviđjeni granjem, metlami, vrećami, cunjami i sL, čim tjeraju zareznike k sredini, kad hoće ubjeći, približuju se središtu i prisile tako skakavce, da pobjegnu k jami ili u nju. Sad brzo priskoče za hajkaši idući ljudi lopatami i motikami, te zaspu jamu zemljom, a pri tom se i izvan jarka nalazeće ličinke sgrtaju i bacaju unutra. Mladomu usjevu malo škodi taj postupak, više naraslo žito tom zgodom naravski većinom propada. Drugi način lovljenja jest onaj pomoću vreća ; do 2 cm. široka, duga platnena vreća razapno se na drvenom okviru, koji se dade zaklopiti te kojemu stoji dolnja jača letvica na dvih, sastrance pričvršćenih koturih; odzada nalazi se ruča za ravnanje. Ovaj stroj mora čovjek trčajuć turati tako, da ruča visoko stoji, obično naslonjena na koje rame, tako da se dolnja priečka skoro dotiče zemlje. Kad se nakupi u vreći dosta skakavaca, zatvori se otvor spuštajuć gornji dio okvira, a sadržaj izlije se u jame ili kace i uništi. Taj posao počima se zorom i nastavlja do 7 ili 8 sati u jutro. Kod toga postupka mnogo se manje škode nanaša usjevom j nego li |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 48 — kod stjeranja u lovne jame po množini ljudi; strojem prignuti vlatovi skoro se svi opet pridignu. Na leđinah, Uvađah itd. bolje je stjerati skakavce pomoću konjskih sprega u lovne jame, nego upotriebljivanje drljača ili vreća, gdje uviek stanovit broj izbjegne, čim se krug više približava središtu, jami. Još shodnijom ukazuje se Weđelova drljača t. j , stup na dva točka, obtooen nazad stojećimi, širokimi, perastimi drvenimi šinjami, što ga vuče jedan konj ; sinje sdrobe ličinke. Isto može se postići uporabom težkih valjaka, koje treba prirediti iz krupnoga, čvrstoga obliša. Hoćemo li ličinke uništiti vatrom , poki-ijemo tlo, ako se na njem ne nalazi već samo po sebi dosta gorivoga materijala, suharom, slamom itd. te se ova na svih krajevih istodobno upali. — Na drveću i šikarju nalazeće se ličinke najlakše se utamanjuju pomoću petrolejske baklje, koju rabimo i proti gusjenicam. Mjesto te baklje možemo uzeti i kolce, na koje su privezana čvrsta klupka iz lanene ili konopljane kučine. Ova klupka namoče se u petrolej (kameno ulje) i upale, pa se njimi dotaknu na lišću i graneicah sjedeći zareznici, koji uslieđ toga umah poginu. Drveću se tim vrlo neznatna škoda nanaša. Takodjer kad napustimo na zemljište perad, goveda i svinje, uništi se velik broj tih škodljivih zareznika; napustiti svinje osobito je dobro za utamanjenje preostavših i kasnije pojavljajudih se skakavaca. — Mnogo je teže utamaniti krilate, posve savršene skakavce . Proti ovim valja neveđena sredstva za lovljenje ličinka rabiti već ranim jutrom, poimence posije kiše, buđuć onda od rose i kiše mokri i iznemogli skakavci težko lete. Vrlo je koristno takodjer sakupljati jajca, prem je to ponešto težko, jer ih skakavci legu obično u klupku (70—80 komada) po prilici 3—4 cm. duboko pod zemljom. Nu da se mogu jaja zbilja skupljati, vidi se ođtuda, što su god. 1853. kod Saintes-Maries-a kod Marselja skupili 3808 klgr. jaja, iz kojih bi se , da su se sva razvila, izleglo 30,000.000 zareznika. Buduć ženke, čim snesu jajašca, poginu, vrlo je lahko po mrtvih ženkah, na tlu ležećih, znati, gdje se mogu naći jajca. — Medjutim sigurno su najbolja sredstva proti pustošenju po skakaveih i drugih zareznicih , ma da su spomenuta sredstva još tako dobra, strogi zakoni o štedjenju ptica, pokornost prema tim zakonom i valjano vršenje istih, glede čega bi u Istri bilo žalibože još koječega željeti. T—a. Križevačko šumarsko učilište, o kojem ćemo u jednom od slieđećih brojeva koju obširnije govoriti, ljetos je tako rekuć prenapunjeno slušatelji, imađe ili bo do sada 78. Od 17. do 24. listopada 1880. viećao je učiteljski sbor u prisutnosti velemožne gg. kr. školskoga savjetnika Janka Jurkovića i tajnika Visoke kr. zem. vlade g. Josipa Eugena Tomića o konačnom uglavljeuju naukovne osnove unatar okvira ustanova zakona o preustrojstvu rečenoga zavoda od god 1877. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 51 <-- 51 --> PDF |
- 49 - Hrvatski šumarski kolendar za god. 1881. Koga većina članova valjda jur posjeduje , ter prigodom sastavljanja toga si najveće stekao zasluga naš veleštovani g. predsjednik, nalazi u svih krugovih najveće priznanje 1 hvalu i to koli radi sadržaja toli s bog baš ukusnoga izdanja — isto vrieme radošću konstatujemo. Obća glavna skupština ruskih šumara god. 1881. Rusko šumarsko družtvo obdržavati će svoju dojduću obću skupštinu godine 1881. u Moskvi, kojom se prilikom bude takodjer tamo izložba obdržavala. Prvi sastanak ruskih gumara bio je g. 1872. u Moskvi, drugi g. 1874. u Lipeck-u (Gouvernementu Tambovu), treći god. 1876. u Kigi, a četvrti godine 1878. u Varšavi. Družtvo izdaje posebni mjesečnik „Lesnoi žurnal" u ruskom jeziku, kojega je ljetos već deseta godišnja knjiga izašla; članova bijaše g. 1880. počastnih 8. i 251 drugih. Upravljajući odbor kod Njegove preuzvišenosti hrvatskoga bana. Dno 7. studena primio je preuzvišeni gospodin ban grof Lađislav Pejačević odaslanstvo, predvodjeno predsjednikom odbora hrvatskoga šumarskoga družtva, koje mu se na ime družtva kano glavaru zemlje poklonilo , predav mu ujedno tom sgodom vele ukusno vezana sva četir tečaja šumarskoga lista na dar, koji je Njegova preuzvišenost poznatom Ijubeznošću blagoizvola primiti, obećavajuć družtvu svu skrb i pođporu od svoje strane. ^ Šumarski državni izpiti. Dopisom od 3. studena 1880. br. 24509, pozvala je visoka kr. zemalj. vlada ravnateljstvo kr. šumarskoga učilišta u Križeveih, da sastavi posebno povjerenstvo, koje bi imalo čim prije izraditi osnovu za preustrojstvo vladine naredbe od 10. siečnja god. 1850. tičuće se šumarskih državnih izpita u obće. Kečeno izviešće objelodaniti ćemo stvari radi i u ovom listu u svoje vrieme. U povjerenstvo izabrana su gg. profesori šumarstva rečenoga učilišta. Sjednica upravljajućeg odbora hrvats. šumarskoga družtva obdržavana bi dne 1. studena 1880. pod pređsjedničtvom gosp. Vrbanića i u prisutnosti šestorice gg. odbornika uz sliedeći dnevni red i važnije zaključke : a. Revizija računa za prošlu godinu 1879/80. po gg. c. kr. šumarkom nadzorniku Slavoljubu Rosipalu i g. nadšumaru Virgilu Malinu. 6. ProSitanje raznih družtvu stiglih dopisa. c. Zaključak glede obđržavanja sliedeće V. glavne skupštine družtva za god. 1881. d, eventualni predloži. Pošto budu računi pregledani ter u redu pronađjeni, budu isti odobreni i zaključeni. Za mjesto sastanka đojduće glavne skupštine opredieli odbor Rogatac (posjed Njegove Visosti kneza Windischgratza), Trakošćan ("posjed Njegove preuzvišenosti g. grofa Draškovića) i Krapinu, ođlučiv ujedno ponuditi čast mjestnih poslovodja gg. nadšumaru Herclu, šumarniku Pauzar-u i kot. šumaru Kopeoki-u. Za omogućiti pako i odaljenijim članovom učestvovanje, odluči odbor dati znatniju svotu za namirenje troškova za kola, stan itd. po Zagorju. Skupština će se prema zaključku IV. glavne skupštine imati 4 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 60 — obđržavati 8. kolovoza i slieđećih dana; program sam objelodaniti <5c odbor svojedobno g. članovom. Zatim bi još i taj važniji zaključak stvoren, da se đružtvo obrati na sam Visoki sabor molbom za primjerenu podporu iz zemaljskih sredstva. Družtvo za podporu ubogih slušatelja na kr. šumarskom učilištu u Križevcih. Još godine 1879. objelođanismo u našem listu u 2. broju. III. tcSaja poziv naše križevačke mladeži našim čitateljem, da pristupe kano pođupirajudi članovi i dobrotvori „družtvu za podporu ubogih slušatelja na kr. šumarskom učilištu u Križevcih." Opetujući danas ovime rečeni poziv, stavljamo gospodi članovom na srdce, da ne zaborave koristonosui rad toga mlađjahnoga družtva ma bilo i samo neznatnim darom od 1 fr. na godinu podupirati, nadajući se, da će ovaj naš opetovani poziv biti boljeg uspjeha — od onog g. 1879. posto se dosad ma baš ni jedan´ gospodin sjetio uboge našfe mladeži, što upravo žalošću moramo spominjati tim više, što držimo donekle baš i moralnom dužnošću svakoga hrvatskoga šu-´ mara, osobito pako bivših pitomaca zavoda, da se pozivu tomu čim prije odazovu. Temeljna glavnica za ovu školsku godinu iznaša po blagajničkom izkazu 513 fr. 90 nč. Utemeljiteljni članovi plaćaju jedanput za svagda 10 fr. (i to ili na jedanput ili pako u dva obroka), podupirajući pako samo jednu for. godimice. Priestolo-nasljednik u Careviću u Sriemu. Kao što lanjske tako je i ljetos kraljević Rudolf udostojio našega velikaša grofa Chotteka svojim previšnjim posjetom, došasćem na lov u Čerević (Sriem), gdje je Njegova Visost od 2. do 7. studena blagoizvolila sa svojom običnom pratnjom boraviti. Gospodin grof Chottek dao je u tu svrhu usried svojih šuma sagraditi prekrasan lovni stan sa više od 30 soba. „Sriemski Hrvat" piše o tom lovu, da je u obće prema lanjskom izpao slabo. Ubijena su naime samo dva orla, jedan vuk i nešto manje zvjeradi. Odanle je njegova Visost još i odputila se u lov na medjede i droplje u susjednu Ugarsku. Nova naredba vlade zbog oštećivanja šuma. Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, u Zagrebu obnašla je obzirom na to, što je oštećivanje šuma mah preotelo, navlastito pako da se preprieče šumske štete u šumah bistranskoj, markuševačkoj i šestinskoj na temelju §. 17. šum. zakona od 3. prosinca 1852. odrediti, da se vozari drva budi ogrievnih, budi za tehničke svrhe namienjenih, o stečevnom pravu na drva, koja voze, na ulazu u teritorij grada Zagreba izkazati imadu doznačnimi ili izvoznimi ceduljami od dotičnoga vlastnika šume. Držimo, da ne bi s gorega bilo tu shodnu naredbu osim na obćinu zagrebačku takodjer i na ine neke obćine u zemlji protegnuti — osobito za vrieme božica. Lovor drvo u Koruškoj. U br. 39. „Ustava" čitasmo sliedeću i po nas zanimivu sitnicu: ,,Neki Florijan Eheleitner, rudarski činovnik u Koruškoj, posjeduje lovor drvo (laurus nobilis), što ga je od 1858. godine bez svake (?) umjetne pripomoći uzgojio pod vedrim nebom. On je zasadio to lovor-drvo, koje je sada 4*^2 metra visoko , kada se je narodio carević Rudolf i posvetio ga za petđesetgodišnjice carskoga jubileja caru, koji je posvetu prihvatio i darovatelju za to priposlao skupocjenu prsnu iglu. To |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 51 -drvo, koje je — što je zbilja fiudo — odraslo pod neprijatnim koruškim podnebjem, posaditi de se sada u bečki dvorski vrt i ondje ie, kako se misli, dalje rasti i uspievati. Kako u našem primorju osobito kraj Rieke po svuda lovorika raste, to bi ga mogli prema spomenutom takodjer i po naših perivojih gojiti, — što bi ne samo na ures, no i na Sudo stranim bilo." Amerikanska smreka (Abies Douglasii LindI) u Hrvatskoj. Kr. nadšumar g. Gustav Hotowy u Sokolovcu, županiji koprivničkoj, nedaleko Lepavine, posadio je jesenas hiljadu komada amerikanske smreke u tamošnjih državnih šumah. To je drvo preneseno u Europu još god. 1826. iz pradomovine si Kalifornije, od koga se je doba osobito rado sadila po perivojih, a u najnovije ga doba počeše takodjer i u šumah njegovati. Hvale ga radi brzoga porasta i osobite vrstnoće drva. Obično da dostigava visinu od 60 — 75in, a češće i takovu od 90m. Koli brzo raste, viditi je već i iz toga, Sto 4—5-godišnja stabalca dostigavaju visinu lm. Godine 1878. bijaše na parižkoj svjetskoj izložbi izložen trupac te smreke sa promjerom od 2m i duljinom od lOOm^ imajući 566 godova! Hrvatska trgovina s drvi godine 1880. Uzesmo si trud, pak izvadismo iz službenih i inih domaćih novina sve oveće javne prodaje drva u Hrvatskoj za godinu 1880. Prema dotičnim izkazom bila je temeljna iliti procjenbena (izklična) prodajna ciena svih prošle godine u Hrvatskoj i Slavoniji prodanih drva 4,524-500 for. a. vr. Medju prodanim drvljem bje oglašeno 135"253 komada hrastovih stabala, osim onih 3000 rali hrastove šume krajiškoga investic. fonda, koje su bile takodjer prodaji namienjene. Osim toga bje prodano i do 2500 bukovih stabala, što je svakako prilični kvantum, uzmeno li obće trgovini nepovoljne odnošaje kod nas u obzir, kao i to, da se ljetos više milijuna izradjenih dužica takodjer i iz Bosne izvezlo. Za trgovce drvi i posjednike šuma. Kr. ugarsko ministarstvo saobćilo je zagrebačkoj trgovačkoj obrtničkoj komori sliedeće : „Naš u Luttichu namješteni konsul javlja nam, da više onđješnjih trgovaca s drvi želi kupiti povećih kvantiteta drva, odnosno ciele šume, i radi toga željeli bi neposredan sporazumak sa ovđješnjimi producenti i veleposjednici. Osobito se traži hrastovina. Priobćujuć to komori s nalogom, da u svom području to objelodani, napominjemo, da je usljeđ ove objave litičkomu konsulatu mnogo prijava stiglo, stoga neka i tamošnji posjednici šuma uznastoje , da svoje ponude ponienutomu konsulatu čim prije podnesu." Potresom se pokliznula šuma. Prigodom katastrofe, koja nam dne 9. studena postigla tužnu domovinu i priestolnicu usljed strašnoga potresa, skliznula se u „Doktoričinoj" šumi tik sv. Šimuna u zagrebačkoj okolici, prostirućoj se od „mirne kolibe" u Maximiru pa sve do sv. Simuna, za potresa od 9. studena t. g. dva komada briega ujedno sa šumom s visine u dol. Prvi je velik skoro jedno jutro a drugi pol jutra. Najveće čudo pri tom je, što su i najjače bukve tih šuma, sa 2— 3 hvata jedrine, ostale na svom novom mjestu isto tako izravno stojeć, kako su bile i prije. Vidi „Narodne Novine" br. 274. t. g. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 52 — Hajka na vuke počela je po gornjoj Hrvatskoj rano, jer kako N. N. iz Siska pišu, to se tamo oko 20. studena 1880. obdržavao u dva dana lov na kurjake. Uzrok tomu bi, da se zvjerad usljeđ toga, što se je to vrieme bila Sava silno razlila Posavinom, skupila na višjih ograničenih komadih zemlje, koji poput otočića iz silnoga toga, rek bi, poplavljenoga mora stršiše, tako da je u Leklanu, selu obćine Topolovac, bilo deset kurjaka u meti; na mjestu ostala su tri, a težko bje ranjen jedan. U mjestu Dužici, obćine Sela, bilo je devet kurjaka u meti, nu volili su probiti red progonjača i baciti se upravo u more, nego li ići na puškare, koji su u ostalom i onako odveć exponirano namješteni bili. Voda, u koju se baciše, sjegurno pokriva prostorinu od 5 — 6 kilometra, a suho čini tek savski nasip, zato se je po obćinah i razglasilo, da seljaci — vozeć se vodom — paze, ne bi li na kojem takvih otočića opazili kurjaka, da se uzmogne hajka nastaviti. Investicije na hrvatskom Krasu g. 1879. Polag rukovodnoga izkaza i računarskoga zaključka c. kr. glavnoga zapovjedničtva kao vrhovne krajiške upravne oblasti potrošeno bje g. 1879. iz zaklade za krajiške investicije medju ostalim: za pravljenje novih bunara i kapnica po kršu 67´283. for. 73 nč. , za uredjeuje potoka po kraških krajevih 5556 for. 69 nč., za činovnike i pomoćno osoblje kod pošumljenja krša 5639 for. 8 nč., za ogradjenje 1000 rali krša suhim zidom, za nasadjenje 500 rali i za nasijanje od 250 rali krša žirom, ter za jedno razsadilište izdano bi ukupno 13´565 for. 98 nč. Dočim to tuj spominjemo, želimo samo, neka bi bog dao, da to ne budu u tutanj izdani novci, već urodili dobrim plodom u korist i doma i čestitoga, nu nada sve siromašnoga primorskoga nam puka! U lov na lavove. Dne 2. prosinca 1880. odputiše se gospoda knezovi Eszterhazy i Lichtenstein zajedno sa grofom Palfyeni preko Trsta u Kairo, odkle će se po dovršenih priprema ođputiti dalje put Habeša u lov na lavove. Za tamošnje boravljenje misle gospoda pet do šest mjeseci žrtvovati, a prati ih takodjer i gosp. bečki liečuik Dr. Camillo Palme. Ne bi se jednom i tkogod od previšnje naše aristokracije htjeo k nama ođputiti u primorje u lov na medjede, koji bi sjegurno takodjer dosta zanimiv a i pogibeljan mogao biti, za da se izplati trud ? Stanje krajiške zaklade za investicije od g. 1872. do 1879. Prihod zaklade za krajiško investicije iznašao je : a) od kupovnine je unišlo ukupno 6,114.114 for. 76 nč. ; od toga od pada na g. 1872. ukupno 2,775,000 for. na g. 1873. ukupno 2000 fr. na g. 1874. ukupno 3,367.113 fr., od kojih i opet na globe (Kon sortiuma) 3,357.807 fr,, na kupovninu pako ođpada ostatak od 9.306 fr. b) Na prihodu unišlo je od 1872. do uključivo 1879. godine ukupno 254.305 fr. 99*^2 nč. Najveći bi prihod polučen baš u kobnoj godini 1873., naime sa 204.358 fr. dočim se u godinah 1874. i 1879. u obće baš ni novčić dobilo nije. c) Prodajom parcela krupna drvlja polučeno je ukupno 879.205 for. prihoda i od uključivo 1876. godine 992 for., godine 1877, pako |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 53 698.757 fr. , 1878. godine 79.708 fr., napokon god. 1879. iznos od 99.547 fr. d) Prodajom timornih dubova i suharaka unišlo je ođ uključivo g. 1875. do ukljuživo 1879. godine ukupno 296.638 fr. 51 nfi. , koji se do hodak dieli u okrugliii brojevih ovako: g. 1875. unišlo je 113000 fr., 1876. godine 67.000 fr., 1877. godine 10.000 fr., 1878. godine 48.000 fr. a godine 1879. napokon iznos od 59.000 fr. c)´OA pašarine, žirovine i šiške unišlo je ođ uključivo 1875. do uklju čivo 1879. godine ukupno 34.322 fr. IT´/a nč. i to godine 1876. najviše, naime 16281 fr. f) Kamata je pobrano svega skupa čistih 1,484.194 for. g) Razni ini dohodci pako donesoše od uključivo 1874. do uključivo 1879. godine ukupno 3,280 for. 21 nč. Čini ukupni prihod ođ 9,096.060 for. a. vr., ođ koga se potrošilo medju ostalim na: Nadzorno šumarsko i upravno osoblje, osnove, procjene, doznake, dnevnice itd. ukupna svota od 119.959 fr.; za sušenje i navodjivanje predjela po Kršu 199.845 fr.; za kapnice i bunare po predjelih Krša 120.134 fr. 61 n.; za uredjenje dolina po Kršu 23.416 fr. ; za đalnje pribavljanje vode u istih krajevih 11.104 fr. ; a za pošumljivanje kraških goljeti bi izdano 24.388 fr. 21 n.; što čini ukupno za uljudbu kraških predjela 326.037 fr.; izdatka. — Sveukupni izdatci pako iznašaju za to razdobje 6,544.542 fr., što daje, sravnjeno sa gori izkazanim ukupnim prihodom čisti ostatak ođ 2,551.518 for. Promjene u šumarskom osoblju. G. Vilim Dojkovi^, bivši kotarski šumar u Vojnom Križu, postao je upraviteljem glinske imovne občine. — Abiturient gosp.-šumarskog učilišta u Križevcu gospodin Karmelo´|plem. Zajc imenovan je 1. siečnjem t. g. vježbenikom kod c. kr. šumarskog ureda u Ogulinu. 105-godišnja parnica radi šumsicoga zemljišta. Obćina CsikSzent- Imre posjedovaše skupa sa komposessoratom Hatođhava veliko šumsko zemljište; god. 1773. bude to zemljište povodom parnici, koja je svakom godinom sve veće dimenzije obuzela. God. 1874. slože se stranke, kojim su parbeni troškovi jednom ipak već odviše narasli i novca progutali, na dogovor, nu kad je taj sklopljen bio, izjavi spomenuta obćina, da je za 823 jutra prikraćena i htjede novu parnicu podignuti. Buduć je pako ugovor sklopljen bio po svih pravnih propisih, odbije Kezdi-Vasarheljski sudbeni stol obćinu. Maros - v4sarheljski kr. sudb. stol pako odsudi komposessorat na povi-ata onih 824 jutra, te napokon đodje ciela parnica na revisiju pred vrhovno sudište, koji potvrdi prvu osudu u svem i tako se svrši 105-godišnja parnica. Bilo bi vrlo zanimivo saznati točno u cielosti osudu od obadva sudb. stola i tumačenje zakona sa strane vrhovnoga sudišta pri potvrdi prve osude. P-a. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 56 <-- 56 --> PDF |
^´P^fi^^Kf — 54 — Osvrt na ciene drva na sisačkom trgu godine 1880. Lies za brodove . Ovaj traži se svake godine sve to manje, te se je prošle godine vrlo malo prodalo, a plaćalo se: po čvrstom metru željeznicom u Trst od ^^Izr, cm. gore, 6—8 m. dužine 33 for.; 8—12 m. dg. 36 for. Praneezke dužice. — 4:2e 1 m. 220 for ; pri običnom popustu od iC/o kod 30,, 20n/o kod 24^ i 50»/o kod 18,,, osnovka ´"/i", "/e", ´´/14´" merce in monte, 160—186 for. 1 metar; ciene bile su najveće od mjeseca prosinca do konca travnja. Bez popustbine prodalo se nekoliko partija po 145 for.; monte vergine plaćalo se 110 for.; škartoni, dužine 36, 37 — 70 for. Njemačke dužice. Dužice za burad od 1 akova 1-20 for., za burad od 2 akova 1-05—1-10 for. po akovu; pressivno drvo 78 — 80 nč. Grad ja na čvrste metre. Hrastovina, upravna , zdrava, merkantilua, 2´8—4-5 m. duga, ^*/24 cm. debela 19 for.; — 3—7 m. dg., ^´5/2.-, cm. db. 22 for.; 4-6 m. dg., ´"/.lo cm. db. 27 for.; 7—10 m. dg., 32^32 em đb. 33 for.; 6 — 10 m. dg., ^jn cm, db. 38 for.; 13 m. dg., «/45 cm. db. 47-50 for.; 3 — 7 m. dg., 25/25 —´"/ao cm. db. 12-50 — 18-70 for.; gredice 3-8 m. dg. "/le-2*/24 cm. db. 22-20 for.; jasenovina 4 m. dg., ^^jzs cm. db. 24 for. 8—15 db. Platine po čv. metru. Hrastove: 4 m. dg. cm. 2 5 šir. 8—15 7—15 for. 27—31; 3—7 m. dg. cm. for. 31; cm.f. 45. 4—6 m. ^25 ´30 6—14 ^ 6—14 dg. — cm. for. 26. — Jasenove: 4—6 m. dg. cm. for. 21.; ´^ 25 ^25 5 ]^5 7 ]^5 4 m. = cm. for. 23 ; 3 — 7 m. dg. cm. for. 24 — johove: 3-8 30 ´ ^30 ´ m.đg. 5/26 cm. for. 22-20 (potonje uBeč); hrastovi škart. for. 14-25 — 20´50. Pođvalci željeznički po komadu. Državna željeznica for. 1 — 1-20; talijanska bez predvalaka 90 nč. do 1-05 for. Kormila na ladje, bukvena 3-16—6´95 m. dg., 8 cm. na đržku, 16 cm. široka, dole 5 cm. debela, prosto izradjena, komad po 70 novč. do 1 for. 85 novč. ab Trst. Oblikovina . Hrastovina skupa sa korom, zdrava, bez čvorova, od 3 m. dalje, 30 cm. srednja debljina, čv. metar 16-50 for. ; 2-8—6 met. dg. 35 cm. srednja deblj. for. 21. ; 4—-7 m. dg. srednja deblj. 45 cm. 22 for. ; jasenovina razne duljine 14—15 for. ; briestovina 4 m. duga, 35 cm. srednje debljine 13-50 for. Drv a za ogriev . Jasenovina, briestovina i grabovina do savske obale odpremljena stoji 1 metr. livat 5-50—6-60 for. Siške , metr. centa prve vrsti 14-50 for., druge 11 for. Nađšumar Pausa. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 57 <-- 57 --> PDF |
- 55 - Uspjeh sadbe borovog sjemena. Evo smo u stanju đonieti đalnje izviešće ob uspjehu sadbe borovog sjemena, što ga hrvat.-slav. šumarsko đružtvo priposlalo pojedinim obdinam. Izviešća poslali su nam: 1. Slunjska imovna obdina. Priposlano crno-borovo sjeme posadjeno je u šumskom predjelu j^Kozjača" u srezu lija, na jednoj od sjevero- iztoka prama jugo-zapadu pomalo snizujućoj se strani, koja obuzimlje blizu jedan ral površine, a podlogom ima duboku pjeskovitu smolnjaču. Sadba izvedena je pod nadzorom upraviteljstva šumsko-gospodarstvenoga ureda, g. Bergwalda, te se mora uspjeh njen uzprkos u prošlom protulieću vladajudoj suši smatrati povoljnim. 2) C. kr. uredu Gospiću. Borovo sjeme podieljeno je međju četiri obćine, obć. uredi učiniše sve moguće, nu uspjeh nije svagdje jednako povoljan. — Najboljim je uspjehom urodio rod u obćini Medak, gdje već od prije postoji zasadjen borik ; puno lošije je u obćinah Gospić i Osiek, a u obćini Smiljan nije usjev nikako uspio. Uzrok tomu biti će možda, što je tlo odveć nizko, pa je sjeme uslied izvanrednih proljetnih oborina sagnjilo. 3) Delnićka obćina. Obćinski kot. šumar g. Jurković izviestio je o sliedeoem: Mjesec i Oznaeenje Urbarijalna Način usjeva i inih o ~ dan šumskoga o OJ obi´ina proizvedenih radnja ovršbe predjela kl gr. 1 ´A 880 Brod Prečae u razsađnjak posijano 1 2 V4 „ Turke Nadselom isto A 3 V4 „ Bazloge Bukovje isto ´A 4 V4 „ Belo čedan isto ´A 5 V4 „ » Rebar usjov na krpe 2 6 V5 „ Divjake Pođžlebao u razsađnjak posijano ´A 7 ´A „ Bukov Vrh Gaugovo usjev na krpe 2V2 8 V4 „ Završje Vršak u razsađnjak posijano ´A 8 I^a,ls:a,-v u.spjeli.´? 1. Sjeme je niklo, biljka polovicu silna kiša uništila, a ostala polovica pokazuje dobar uspjeh, 2. Sjeme je niklo, biljke tuča hametom uništila 3. Sjeme je niklo, biljke tuča hametom uništila 4. Sjeme je niklo, biljka tri diela radi silne kiše i mraza zginulo, jednoga diela uspjeh priličan. 5. Sjeme je niklo, biljka polovica radi silne kiše poginulo, ostala polovica dobro uspieva. |