DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 51 -drvo,
koje je — što je zbilja fiudo — odraslo pod neprijatnim koruškim podnebjem,
posaditi de se sada u bečki dvorski vrt i ondje ie, kako se
misli, dalje rasti i uspievati. Kako u našem primorju osobito kraj Rieke
po svuda lovorika raste, to bi ga mogli prema spomenutom takodjer i po
naših perivojih gojiti, — što bi ne samo na ures, no i na Sudo stranim bilo."


Amerikanska smreka (Abies Douglasii LindI) u Hrvatskoj.


Kr. nadšumar g. Gustav Hotowy u Sokolovcu, županiji koprivničkoj, nedaleko
Lepavine, posadio je jesenas hiljadu komada amerikanske smreke u
tamošnjih državnih šumah. To je drvo preneseno u Europu još god. 1826.
iz pradomovine si Kalifornije, od koga se je doba osobito rado sadila po
perivojih, a u najnovije ga doba počeše takodjer i u šumah njegovati. Hvale
ga radi brzoga porasta i osobite vrstnoće drva. Obično da dostigava visinu
od 60 — 75in, a češće i takovu od 90m. Koli brzo raste, viditi je već i
iz toga, Sto 4—5-godišnja stabalca dostigavaju visinu lm.


Godine 1878. bijaše na parižkoj svjetskoj izložbi izložen trupac te
smreke sa promjerom od 2m i duljinom od lOOm^ imajući 566 godova!


Hrvatska trgovina s drvi godine 1880. Uzesmo si trud, pak
izvadismo iz službenih i inih domaćih novina sve oveće javne prodaje drva
u Hrvatskoj za godinu 1880. Prema dotičnim izkazom bila je temeljna
iliti procjenbena (izklična) prodajna ciena svih prošle godine u Hrvatskoj
i Slavoniji prodanih drva 4,524-500 for. a. vr. Medju prodanim drvljem
bje oglašeno 135"253 komada hrastovih stabala, osim onih 3000 rali hrastove
šume krajiškoga investic. fonda, koje su bile takodjer prodaji namienjene.
Osim toga bje prodano i do 2500 bukovih stabala, što je svakako
prilični kvantum, uzmeno li obće trgovini nepovoljne odnošaje kod
nas u obzir, kao i to, da se ljetos više milijuna izradjenih dužica takodjer
i iz Bosne izvezlo.


Za trgovce drvi i posjednike šuma. Kr. ugarsko ministarstvo
saobćilo je zagrebačkoj trgovačkoj obrtničkoj komori sliedeće : „Naš u Luttichu
namješteni konsul javlja nam, da više onđješnjih trgovaca s drvi želi
kupiti povećih kvantiteta drva, odnosno ciele šume, i radi toga željeli bi
neposredan sporazumak sa ovđješnjimi producenti i veleposjednici. Osobito
se traži hrastovina. Priobćujuć to komori s nalogom, da u svom području
to objelodani, napominjemo, da je usljeđ ove objave litičkomu konsulatu
mnogo prijava stiglo, stoga neka i tamošnji posjednici šuma uznastoje , da
svoje ponude ponienutomu konsulatu čim prije podnesu."


Potresom se pokliznula šuma. Prigodom katastrofe, koja nam
dne 9. studena postigla tužnu domovinu i priestolnicu usljed strašnoga
potresa, skliznula se u „Doktoričinoj" šumi tik sv. Šimuna u zagrebačkoj
okolici, prostirućoj se od „mirne kolibe" u Maximiru pa sve do sv. Simuna,


za potresa od 9. studena t. g. dva komada briega ujedno sa šumom s visine
u dol. Prvi je velik skoro jedno jutro a drugi pol jutra. Najveće
čudo pri tom je, što su i najjače bukve tih šuma, sa 2— 3 hvata jedrine,
ostale na svom novom mjestu isto tako izravno stojeć, kako su bile i prije.
Vidi „Narodne Novine" br. 274. t. g.