DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 68 — onom prvenca (asperula odorata) i ždraljike (melilotus). Bec, to starodavno tržište sa orijentalnom robom 2a svu zapadnu Europu, obskrbljuje ovu već više vjekova medju ostalim takodjer i t. z. turskimi lulami, osobito pako turskimi kamiši iz rašeljkovine (Weicbselrolir). Nu kako i jesu prvobitno bečki trgovci tu robu i zbilja iz turskih pokrajina dobavljali, to su se isti ipak u brzo takodjer i u zemlji samoj stali za takovimi proizvodi ogledavati, dobavljajuć si osobito početkom ovoga vieka tu robu preko Trsta iz naše Dalmacije, a i iz samog okolišja, Beča, gdje rašeljka osobito po vapnenastih ograncih u blizini gradića Badena i u đivjem stanju dobro uspieva. Nu đocim se te đudaljke to doba osobito cjeno plaćahu, to sa se divlje rašeljkovine mlazovi u brzo izrezali, a pokusi uzgajanja rašeljkovine po raznih bećkih parkovih pokazivahu, koli liepo može ista i po dolnjoj Austriji uspievati. U do doba došao je i beSki tokar Josip Trenner na pomisao, da i sam provede uzgoj du-đaljka rašeljkovine u svojih vrtovih, na što ga još osobito i to sklonu, što su tako umjetno uzgojeni izdanci pravniji a i inače mnogo ljepši i vriedniji od onih u naravnom stanju sakupljenih bili, Ou i neki Biondek bijahu pod konac prošloga vieka prvi njegovaoci i uzgojitelji rašeljkovine u posebnih razsadnicih u mjestu Badenu kraj Beča. Začetnik tih gojilišta Trenner sam imao je već početkom ovoga vieka do 22 jutra takovih rašeljkovih du dika, koji mu davahu godimice do 400.000 komada duđaljka. Njega pako do mala nasliedili su i drugi vrtlari i gojitelji, i to tim više, što je uzgajanje takovih dudika u to doba mnogo koristi nosilo, jer umjetno uzgojem duđaci, (Weichselrohre) znatno nadkriljivahu ljepotom kore divljake. Tako nastadoše vremenom oni veliki vrtovi rašeljkovine kraj Badena, u Kottingbrunu, Siebenhirtenu i t. d., koji i dan danas još zapremaju više od 120 jutara površja. Velika dobit, koju ti razsadnici tim vlastnikom donašahu, do mala sklonuše i druge posjednike na uređjenje takovih plantaža, i ne prođje nit desetak godina, pa se ta vrst gojitbe i po ugarskih krajevih udomi, i to dakako najprije u Sauerbrunnu kraj Neudörfela na austrijsko-ugarskoj granici, al kašnje i drugdje. Cim se je pako ta gojitba u okolišju bečkom i po Austriji sve više usavršivala i mnažala, tim naravno morao je i uvoz |