DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 72 — bi se do mala u interesu stvari koji od tamošnjih naših strukovnjaka kojom razpravieom o tom amo odazvao. Fran Xav, Kesterčanek. Važnost Rieke po hrvatsku trgovinu šumskim! proizvodi.^) Rieka je hez dvojbe uz Spljet najvažnija hrvatska luka, a kako ju ugarska vlada posljednja dva decenija baš vidno i u svakom pogledu unapredjuje, to je naravno, te si naši Riečani već i sada utvaraju, da su trgovinom i važnošću ravni prvoj liTci naše monarkije, Trstu. Pa docim je sve do g. 1870. odkako bje južna željeznica dogradjena, važnost Rieke s trgovačkoga gledišta danomice padala, tako vidimo nasuprot, da se ona, u najnovije doba baš prekrasno diže, i kako su Austrijanci Trstj tako su Magjari opet Rieku ostavili i nadalje, uzprkos g. 1879. provedenog ukinuća slobodnih luka, slobodnom lukom. Važnost Rieke po hrvatsku trgovinu sa šumskimi proizvodi svake vrsti predobro je označena u kulturnoj povjesti naroda našega. Sva skoro rek bi izvozna ti^govina s hrvatskom hrastovinom bijaše sve do g. 1859. usredotočena na Rieci. Sava, Kupa ter karlovacko-riečka t. z. luizinska cesta, bijahu za dugo glavnini stecištem domaćega prometa naroda hrvatskoga- Rießki veletržci i patricije uz sisačke i karlovačke staro-hrvatske trgovačke tvrdke podržavahu za dugo stieg hrvatske trgovine na čast i diku domaćeg obrtnictva kao i trgovine. Upravo za same dobe obćeg kulturnog preporoda naroda hrvatskoga u prvoj polovici ovoga vieka bijahu i opet riečki trgovci, a na čelnim poznati patricij Adamić i francez Boune, koji nam za dugo osjeguraše francezku uvoznu trgovinu sa dužicami, a i brodovnom gradjom. Trgovina pako ta bila je to doba baš prevažna, što možemo najbolje odtuda razabrati, da su za onda medju Riekom i Francezkom sklopljeni dostalni ugovori za svakogodišnju dostavu dužica u iznosa od 8—10 milijuna duga. =) Vidir Wüsselv „Oestürreicliische Monatsschrift für Forstwehro´* Deoember- Heft 1880 Str. 576-580. |