DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 72 — bi se do mala u interesu stvari koji od tamošnjih naših strukovnjaka kojom razpravieom o tom amo odazvao. Fran Xav, Kesterčanek. Važnost Rieke po hrvatsku trgovinu šumskim! proizvodi.^) Rieka je hez dvojbe uz Spljet najvažnija hrvatska luka, a kako ju ugarska vlada posljednja dva decenija baš vidno i u svakom pogledu unapredjuje, to je naravno, te si naši Riečani već i sada utvaraju, da su trgovinom i važnošću ravni prvoj liTci naše monarkije, Trstu. Pa docim je sve do g. 1870. odkako bje južna željeznica dogradjena, važnost Rieke s trgovačkoga gledišta danomice padala, tako vidimo nasuprot, da se ona, u najnovije doba baš prekrasno diže, i kako su Austrijanci Trstj tako su Magjari opet Rieku ostavili i nadalje, uzprkos g. 1879. provedenog ukinuća slobodnih luka, slobodnom lukom. Važnost Rieke po hrvatsku trgovinu sa šumskimi proizvodi svake vrsti predobro je označena u kulturnoj povjesti naroda našega. Sva skoro rek bi izvozna ti^govina s hrvatskom hrastovinom bijaše sve do g. 1859. usredotočena na Rieci. Sava, Kupa ter karlovacko-riečka t. z. luizinska cesta, bijahu za dugo glavnini stecištem domaćega prometa naroda hrvatskoga- Rießki veletržci i patricije uz sisačke i karlovačke staro-hrvatske trgovačke tvrdke podržavahu za dugo stieg hrvatske trgovine na čast i diku domaćeg obrtnictva kao i trgovine. Upravo za same dobe obćeg kulturnog preporoda naroda hrvatskoga u prvoj polovici ovoga vieka bijahu i opet riečki trgovci, a na čelnim poznati patricij Adamić i francez Boune, koji nam za dugo osjeguraše francezku uvoznu trgovinu sa dužicami, a i brodovnom gradjom. Trgovina pako ta bila je to doba baš prevažna, što možemo najbolje odtuda razabrati, da su za onda medju Riekom i Francezkom sklopljeni dostalni ugovori za svakogodišnju dostavu dužica u iznosa od 8—10 milijuna duga. =) Vidir Wüsselv „Oestürreicliische Monatsschrift für Forstwehro´* Deoember- Heft 1880 Str. 576-580. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 73 — Nije j naša. toli kopnom, Icoli morem mnogo znatnija bila od da.na.snje. Kako nekoT´ Heiij, Bakai´ i Bieka trgovalin, i kakovo tnj bogatstvo i bbigostanje za onda vladaše, o tom bi nam mnogi od^´jetci za onda j^rebogatib i dobro stojeeiln sada pako osiromašeni]!, tamošnjih gradjana mnogn kazivati znali. Nn dočim se Rieei i opet počimlju dani bolje i sretne bn"dnć. nosti vraeaii, to opet s druge strane bas n korist Rieke ostalo hrvatsko primorje da,nomiee sve to vine propada i osiromašuje. U Senju i Bakru, nekoe živahnih trgovačkih rajestih danas su puste luke i magazini. Tako bijaše i na Rieci, kadno se je bika dogradila jiižnoželjeznieka p´i´uga Bee i Trst sa razgrankom Zidanimost-Zagreb- Sisak. Pa kako i je bas dogradnja tih pruga znamenito djelovala i na iste hrvatsko-sumavske odnošaje, osobito pako ]´t.a samu za onda jur znamenitu trgovinu Siska sa fVaneezkiini dm žicamij u koliko se njima stvorio neposredni put k moru, to se tim ujedno i dosadanja trgovina Eieke odmakla na Trst. To bje oko godine 1860. Dočim je Trst još god. 1859. jedva .poldrugi milijun dužica eksportirao, izvezlo se već 1861. godine llVs milijuna francezkik duga preko Trsta u Francezkn, a već do mala skoro da je i nestalo izvoza duga iz rieeke luke. Taj je izvozni promet Trsta rasao sve tamo do g. 1865—1867. na kakovih 36´/^ milijuna dnžiea, i to ponajviše naše hi´vafskoslavonske robe. Nu već oko god. 1873- vidimo, da se ti odnosaji i opet u korist Rieke promienjuju. Dogradnjom pi´uga Zagreb-Ka]´lovac-Rieka i onom Sv. Petar-Rieka nastaje i opet novi život na Rieei. Trgovina se i opet poče dizati, a god. 1873. izvezlo se opet iz Rieke do ^ji milijuna dužica put Fi´ancezk´^. a od ovog časa zau;?;imlje Rieka ope1 važno mjesto u povj^-sli lirvatske izvozne t]´govine sumskimi proizvodi, imenito traneezkimi ducamij kako se te najbolje vidi iz sliedećih podataka. Najnoviji godišnji izvoz francezkili dužica; izvezlo se komada iz slobodne luke: Trsta ^^f^k^ 47.745.700 1874. 3 629.600 47,217.100. , 1875 0.214.300 2 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 74 — Trsta Rieke 36,028.000 1876 2,926.000 32747.000 1877 3,105.700 29,940.000 1878........ ..2,217.000 28,026.700. 1879. 1,671.900 U koliko je pako izvoz dnžioa godinom 1876. na .Rieci i opet razmjerno manji» !eži donekle takodjer i u odnošajili, nastavših na iztoku nsljed okupacije Bosne i srbsko-turskih ratova, koji morahu već i po naravi samoj više na riecko tržište, :nego li na tx^cansko uplivati. Kako bi se pako riecka izvozna trgovina s ostalimi šumskimi proizvodi razvila, razjasniti ce nam sliedeći, na temelju podataka riecko trgovacko-obrtnicke komore sastavljeni pregled. . Godišnji izvoz morem. Drvljaseizvezlo: -. 1872-74. 1875—77. 1878—79. Jarbola i jedara, komada..... 42 89 20 Bordonala kub. metara 7.856 11.712 16.837 Obruča za lagvicke, svežanja 85.633 83,793 13.500 Brođovne gradje (corbami i madieri) kub. metara 380 5.870 1.256 Bukovih i jelovih dužica kom. 1,811.429 5,523.400 7,713,400 Hrastovih dužica kom 2,018.358 4,082.133 1,894.450 Stuba i letva kom 85.633 157.033 199.150 Vesala kom. 4.200 6.267 5.150 Tramova kom 38.631 91.261 55.531 Željezničkih podvalaka kom. . . — 21,326 110.970 Stupova (ponti) kom ^ ^ 5.500 — Kalanih stuba (subbie) 17.333 63.967 35.000 Dasaka kom 541.333 773.063 1,178.350 Tavolette bukove kom 1,705.065 1,377.817 2,669.950 Ostale gradje, kub. met — 1.166 2.875 Gorivnog drva „ „ 8.577 3.626 1.515 Drvnog uglevja mei centi.... 10.895 12.711 9.697 Dr v en e ro b e: Stolarske robe, metr. cent 698 892 630 ßacava i badanja „ „ 778 2.046 4.628 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 19 <-- 19 --> PDF |
„ 75 ~ S m o 1 a r s 1^: e 1^ 0 b e: ^ ´ 1872—74, 1875-77. 1878—79, Smole (peče e pegola) met. cent 4.99 53j 722 Katrana, met. cent, 111 308 487 T r i e s 1 a i ni a s t i .1 a. Kore — met. cent ´ ´ 208 - 107 4.05 Suma „ „ , ´ 1.178 ´ 708 940 Babiiška (galla) metr. cent. ... . 47 30 4 Valone-e, metr. cent l i 2.347 — Pepeljike „ „ — 2 34, Plodina. Borovice, metr. cent. —-, 34 53 Godišnji izvoz kopnom. Drvlja se izvezlo: Građje kub. met 4.240 7.748 6.987 Q-orivnog drva kub, met , 2 51 193 Drvnog ugljevja metr. cent..... 1 9 4 D r V e n e r 0 b e. Proste, metr. cent 2.452 1.215 1,669 Polufine „ „ 56 32 54 Fine „ . „ .,...-.... ,1 8 15 . 70 Bacava i badanja — — 831 Smolasterobe; Kolofonium metr, cent 64 215 234 Tekline metr. cent. — — 4 Kolomasti „ „ — 2 32 Trieslaimastila: Kore, metr. cent. — 15 73 Suma „ „ 434 2.991 1.147 Babuška metr. cent — 6 ISo Drva za bojadisanje, metr. cent. 6 16 63 Pepeijasterobei Pepeljike metr. cent 1 1 1 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 20 <-- 20 --> PDF |
´,, _^ 76 — Grođišnji uvoz raorem. D r V 1 j a s e u V e 2; 1 0 : 1872-74. 1875—77. 1878—79. Jarbola i jedara, koni 18 10 3 Bordojiala ~ luib. met 166 84 382 Obruča iz drva, svežanja 1.000 66B 100 Brodarske gradje, kub. met 6.551 1.974 1.146 Bukovih i jelovih dužica, kom.. 671.433 299.266 155.100 Hrastovih dužica, kom — ._ 8.650 Stuba i letava, „ ........ 2.900 ^ 2.333 2.100 Vesala, kom 6.133 5.930 3.300 TramoTa „ 294 948 960 Kalanih bukovih stuba, kom..., 6.067 6.633 8.8OO Stupova i dasaka „ .. . 65.866 12.150 17.100 Ostalog gradjevnog drva, k. met. — — 204 Tavoleta, kom 63.733 6.9B7 — Gorivog drva, kub. metara 2.305 934 868 Drvnog- ugljena, metr. cent — — 33 Drvene robe: Stolarske robe metr. cent — 67 130 Drvenih lagvicaka i badanja, m. centi. 2.306 934 92 S m 0 li n a: Smole, metr. cent — — 1.448 Tekline „ „ .,....., 1.325 1.319 546 Katrana „ „ 795 631 .350 Trieslaimastila: Kore, metr. cent. .,., 467 ´ 633 288 Babuaka (galla) metr, cent 4 2 — Suma, metr. cent 1.725 1,813 1.997 Valone-a „ „ .." "´ 954 58 " 426 Drva za bojadisanje (Farbehölzer) metr. cent — , . . 99 Pep eljike. Pepeljike „ 46 6 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 77. -^ ^ Godišnji uvoz kopnom. Drvlja se nvezlo: 1872—74. 1875—77- 1878—79, Gradje -- kub. met. _ . 31.765 f)9.235 65.650 Goriva „ ,^ .. / ´ 9.680 15.822 20.678 Drvnog ugljevlja metr. cent 75 1.570 1.235 D rven e r ob e: Proste ~ metr. cent. 1.978 4.444 6.571 Polufine „ ,, 424 173 767 Fine´ „ ,, .; .. -685 1.258 43B Bacava i bađanja............. — — 235 Smolina: Tekline, metr. cent — 127 68 Kolomasti „ 7 31 —- Katrana „ ^ „ 260 — 583 Trieslaimastila: Kore, metr. cent ,.. . 139 159 379 Suma „ „ 34. ,. 528 "´ 75 Drva za bojadisanje metr. cent. . — — 28 P e peljik e: Pepeljike, metr. cent 1 9 6 Dočim ove brojeve zabilježismo bez svakog dalnjeg prišivka, uvjereni smo, da će svaki našib članova iz tib vele zanimivih izkaza moći koju tu zanimivu, a donekle valjda i poučnu razabrati, Šumarstvo u kneževini Srbiji. Kako je jur priznano, đa smo mi Hrvati i Srbi jedan te isti nai-od, ter kako se u najnovije doba, Lvala bogUj i u našib političnih krugovib ta naša narodna jedinstvenost sve to više priznaje a i cieni, to držimo, da ne bi ni od strane našega družtva s gorjega bilo, kad bi nastojali bar za buduće uzimati primjereni obzir na razvoj i odnošaje šumskog gospodarstva srodnih nam naioda balkanskog poluostrva. A kako je Hrvatska baš u šumarsko-gospodarskom obziru od svib balkanskih |