DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 116 — obavljenomu čuvanju šuma zahvaliti i piipisati, da se te šume danas nalaze u takovom stanju, koje, se, akoprem ne odgovara svim željam, obzirom na ovdašnje odnošaje kao i produktivnu snagu našib šuma ipak može uzornim smatrati, bar obzirom na drvnu gromadu, koju mogu tako uzrasle šume davati, imajuć uz konačno postignutu gustoću (Standraum) ipak najveću prirastnost (Waobstbumsieistung). Postupak ustanovljivanja zalihe drvne gromade (die Massenvorraths-Erhaltung) bio je taj, da se je đolnji promjer svih za gradju sposobnih stabala zajedno sa korom 3´, dotično 1 m. izinad podsjeka ustanovljivao, dakle nipošto u stalnoj već u pfomjenljivoj visini iznad zemlje, pošto se visina podsjeka, kako je poznato, prema debljini debla mienja. — Promjeri ti opredieljivahu se dobro konstruiranom promjerkom, i to mjerenjem dvijuh okomito se križajućih promjera, .duljina debla i sadržina pojedinih stabala pako ocienjene su stablo po stablo, a drvna gromada goriva pojedinih tvorivnih stabala proracunana bi na temelju izknstyom pronađjenog postotnog razmjera iste prema oblikovini, dotično debljevini. Sadržina tvorivnih stabala proracunana bi na temelju duljine i srednjeg promjera, kojim se je posljednjim postupkom dobilo na temelju tuj poduzetih i vise stotina puta obavljenih točnih mjerenja po raznih krajevih obaranih, ter u odsječke od 3 do 6 stopa razrezanih debala i proracunano uzor deblo. "^ Kod proračunanja sađržine debala ustanovljeni su posebni „razredi drvne punoće" (Starke-Classen), i to za svakih 5 do 5 palaca, kašnje pako 10 do 10 centimetara razlike u promjeru; za svaki pojedini takov razred pako ustanovljeno i proracunano bi odgovarajuće „uzor deblo" (Mittelschaft) posebice. Ovo proračunavanje sliedilo je dakle na temelju toli valjanih, ter ovdašnjim prirastnim odnošajem šumskog drveća odgovarajućih i mnogo puta prokušanih podataka, uslied kojih mislim, da mi je slobodno uztvrditi: ,da se ne bi bio inaki postupak mogao obzirom na množtvo predležećih debala takovom sjegurnošću u obće ni upotriebiti, niti bi se bio dao bolji rezultat postići, i to tiem manje, što znamo, da je kod mjerenja i; procienjivanja odabranih pokusnih čestica u obće težko pogoditi i zbilja uzor čestice sastojine, kao i to, da ćemo zaključujuć s maloga na * Vidi: DanheloYsky „forstliclie Hilfstafein/´ IL Metrische .\iasg-aBe Essegg 1878. |