DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 15 <-- 15 --> PDF |
~ 119 — količinu promjera biti mogla u;^or-stablom, a i jesu, zaosta.se možda samo zbog te zasjene u porastu u visinu, koja se činjenica može medjutim goj^^njem Rurae znatno umanjiti, a konstatovanje uzroka podržanja u priraštenju stabalja u visinu moglo bi služiti tek samo za podkriepljenje već stečenog izkustva u poznatih primjerih, da je i u „tvorivnih šumah^´ stanovita pro- gala i samotnost stabalja umjestna. : Spomenuti bi nam samo bilo još i to, da je porast u vis u ovih hrasticih već odavna prestao, pak da nahadjasmo u gospodujućih jačih deblovnih razredih običnu visinu, izraženu sa 30 do 40 metara duljine. Razjašnjenja križaljci IV. o.faktorih sastojinske gustoće i križaljci V. o uspjehu priraštaja. Početkom pripomenute, na šume br. 10, 16 i 17 se ođnošeće iznimke, temelje se na sliedećih momentih: Br. 10. Iz ove se je šume oko godine 1830. pa do 1836. succesivno prebiranjem povadilo do 357o brašća, koji su se hrastovi malo ne izkljucivo na tad cjeno brodovno stupovje (Schiffsbaupfosten) uporabili, odkle možemo pravom zaključiti, da su rečeni hrastovi bili jedni od ^ajljep^^ih, ako i ne oni od najjačih razreda drvne punoće. Posljedice te prilično znatne progale sastojina pokazaše se po svoj prilici u ojačanju (odeb- Ijanju) preostalih hrastova, na što nas takodjer upućuju odnosni izkazi stupca „popriečnih debala" : Mittelstämme). Daljnja posljedica te progale bijaše znatno ojačanje prizemnog nuzgrednog stabalja u sastojini, kojeg drvna gromada po rali iznaša do 560 kub. stopa, pa buduć nedoraslo, još stoji, niti se nije u skrižaljci II. izkazanoj drvnoj zalihi pribrojilo. Moći nam je nadalje tu šumu prispodobiti i s onom pod brojem 11 spomenutom, koja š njom neposredno medjaši, imajuć uz to s ovom toli isto tlo, koli i položaj. Sbrojimo li pako jur prije posječenu tu hrastovinu od 35% zajedno sa još postojećom, za onda nuzgrednom, sad pako glavnom sastojinom, to bi ukupna drvna gromada; po rali iznašala 7. 674 kub. stopa, koji iznos i zbilja prilično odgovara onomu šume br. 11. Br. 16. leži tik rieke, obuhvaćajuć uz to više k površini pribrojenih, no inače pustih nizina, koje kakovih 2ö7o ukupne površine zapremaju. Eazdielimo li pako izkazane drvne gro |