DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 135 —


U ostalom posve naravna je to posljedica obćeg razvoja
šumsko-gospodarskih odnošaja u nas, pak se zaoto ni ne čudimo,
gdje je -već g. 1878. kraljevski šumar g. Vatroslav Cermai!
u Kutjevu podignuo glas u prilog podignuća „nižih šumarskih
iičilista^^ u nas, Nu glas njegov kano, da je ostao glas
vapijućega u pustinji, a predlog njegov, koga je stavio iste
godine u 2. svezku dragog tečaja našeg ^^šumarskog lista," kao
da je, kako je to u nas već običajno — doskora opet i zaboravljen,
a da se nije nitko latio ozbiljno oživotvorenja istog.


— Isto tako čini se, da je zabačen ^ mjerodavne strane i predlog
gosp. Wesselija, da se barem za kraške krajeve ustroji posebna
takova lugarska škola, akoprem se je u svoje doba baš
obzirom na to dosta ozbiljno čulo razpravljati, da se možda
ustroji u Otočcu ili kraj Senja takova škola ili bolje rekši
vježbaonica. Predlog g. Germana u „šumarskom listu^´ ne sadržaje
u bitnosti nikakovih novih nazora^ u koliko naime predlaže,
da se posredovanjem šumarskog družtva. oživotvori tako
zvano „družtvo za podignuće lugarnice^´ ili „Waldbauschulverein,"
kako ga Njemci okrstiš;e, ter kakov zavod još i dan-,
danas postoji u dolnjoj Austriji u Aggsbachu. Zavod ovaj uzdržaje
dolnjo-austrijsko šum.ai´sko školsko družtvo, dočim su
svi ostali slični takovi zavodi, kao ri. pr. onaj u Schneebergu
u Kranjskoj (od g. 1869. do 1876.), zatim onaj u Wildalmu
(od g. 1873.—1877.) itd. doskora i opet ukinuti bili; u obće.
moglo bi nam dojakošnje izkustvo naših susjeda u cislajtaniji
u mnogom baš glede toga pitanja od koristi biti,
Razpravljalo se je nadalje u nas o tom, da se na kr. ratarnici,
dotično šumarskom zavodu u Križevcih eventualno u
život privedu zavremeni lugarski tečaji, postupak, koji bi bio
donekle sličan onomu u Voralbergu, gdje je g. 1876. utemeljen
u Bregenzi poseban takav naukovni tečaj za lugare, koji uživa
podporu tamošnjeg sabora, ter se svake godine u proljeću kroz
šest tjedana obdržaje.


Isto tako se je u nas i zbilja pokušalo još i trećim načinom
pospješiti naobrazbu lugarskog osoblja, pošto sii se sami
pojedini predstojnici šumskih ureda i gospodarstva ili pako
drugi šumari latili posla lugarskog sukromnog naukovanja, način,
koji je baš, u koliko nam je poznato, medju ostalimi i sam


g. German kušao g. 1877. u Kutjevu oživotvoriti. Ovim putem