DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— tu — Različite yiesti. wamm t Prispjela uam je zalostna viest, daje visokostovani zaöastni član uaseg družfcva JOSIP KARGL, 0. kr- šumarski ravnatelj u miru, vitez reda Franje Josipa nakon dtigotrajne bolesti u 7Ö. dobi života svoga dne 23. OZUJka t. g, u Linču preminuo. Pokojnik poznat je sa njegova službovanja u bivšoj vojnoj Krajini, j^ošto je najprije skižio od 1859. do 186´2. u otočkoj .p7Tkovnijij a zatim promaknut na stepen šiimarskoga ravnatelja te premješten u TemeŠvar. Bijaše to svestrano naobraŽen i izvrstan strukovnjak, a kao predpostavljeni prema podčinjenim činovnikom pravedan i prijazan te ga je radi toga svaki, koji ga je pobliže poznavao , visoko štovao i ljubio. Prije nego li je stupio u krajišku šumarsku aUižbu, bio je lovskim kapetanom na carskom dobru kod Monce u sjevernoj Italiji. Oplakuju ga tri sina i jedna kćerka. Životopis Čestitog starine, imeuito o djelovanju pokojnikovu na polju Šumarstva, priobćit ćemo u dojdućem broju našega lista. ^^^^^f^PWIllllllilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllM Gospodi članovom 1 predplatnikom -šumarskog lista. Obzizom na slabo stanje blagajne kao i znatne izdatke, koje družtvo imade, zatim obzirom na svakim danom rastuću svotu zaostataka družtvenih prinosa smatra si upravljajući odbor dužnošću još jednom svu onu gospodu članove hrvatsko-slavonskog Šumarskog družtva, kao i predplatnike na Šumarski list, kojih se tiče, sjetiti, da izvole čim prije zadovoljiti ustanovam §. 7. alineja a) družtvenih pravila t. j . da svoje dugove, dotično zaostatke, druztvenoj blagajni namire, da upravljajući odbor ne bude prisiljen u interesu družtvenog obstanka i drnga sredstva poprimiti. Naše današnje znanje o brstu i brstiku itd. Poznato je gospodi Ćlanovom, da je upravljajući odbor bio u svoje vrieme u interesu stvari dao posebno otisnuti i u knjižicu vezati djelo, koje je g. 1879. bilo izašlo kao prilog družtvenomu organu, naime: „ISTaše današnje znanje 0 brstu i brstiku, predočeno uz osobiti obzir na Kras na temelju putnih |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 146 studija i uz uporabu dotičnoga kujižtva/´ sastavio Josip Wesely. Pošto je u dotično poduzele priličan družtveni kapital uložen, to biamo molili onu gospodu nove članove, koji to baš izvrstno djelce svoje vrsti niožda još ne posjediiju, da si ga nabave. Moči ga je puko dobiti bud kod predsjed niCtva, biid pako i kod tajnika brvafcsko-slavonskog šumarskog družtva uz neznatnu ciena od 50 novČ, Djelce obsiže 86 strana u osmini. Na kongres austrijskih šumara, koji se je od 7. do 10. ožujka t. g u Beču obdržavao, poslala je i visoka kr. zem. vlada g. prof. šumarstva i tajnika brv.-slav. šum. družtva, Frana KesterČaneka, da ju zastupa. Na kongresu bilo je ukupno 14 raznih družtva i korporacija zastupano sa preko 30 zastupnika. Grlavnim pi-edmetom razprave bijaše pitanje „o novoj osnovi za polaganje gumarskih di´žavnih izpita", ter bje u bitnosti većinom primljen predlog dolnjo - austrijskog i češkog Šumarskog družtva, dočim je ministarski predlog pao; po tom bi odsele u cislajtaniji obstojao samo jedan državni izpit za samostalnu šumarsku upravu, a polagat bi ga mogli samo oni, koji dokazu, da su austrijski (cislajtanski) državljani, ter. da su izpit zrelosti na kojoj srednjoj školi dobrim uspjehom položili (osim svoje strukovne naobrazbe, dotično šest-godisnje prakse za one, koji nisu strukovnih zavoda polazili). Ministarstvo si je ipak pridržalo pravo od kandidata, koji žele u državnu službu stupiti, prema potrebi zahtievati još koji posebni izpit; češki zastupnici pako izjaviše, da če se odsele na zavod u Weisswasseru primati samo takovi kandidati, koji se mogu maturalnom svjedočbom izkazati. Predsjednikom kongressa bio je knez Coloredo Mausfeld, podprodsjednici knez Kai-lo tSchwax-zenberg i grof A.bensberg-Traun, za poslovodje budu izabrani gg. c. kr. nadsavjetnik šumarstva Josip Salzer, i c. kr. dvorski savjetnik Kinaldini. Sastanak 1 glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva za god. I88(. Drago nam je, da smo danas u stanju gospodi članovom javiti j da je upravljajući odbor u svojoj sjednici od 20. ožujka t. g, na temelju odj^isa gospoštija Rogatačke i TrakoŠćanske mogao konačno ustanoviti program za dne 8. kolovoza i sliedećih dana u hrvatsko m Zagorj u obdržavati se imajući Ijetošnji družtveni sastanak, kako sliedi: Prema programu krenuli bi članovi dne 7. kolovoza prije podne južnom željeznicom do Pöltschaha, a odavle po podne kolima do Kogatca, odkuda bi onda đružtvo 9, jutrom krenulo dalje u TrakoŠćan, a zatim u Krapinu, gdje bi se na dne 10. prije podne imala obdržavati glavna skupština di´užtva. r>a upravljajući odbor uzmogne za vremena sve i sva narediti , to molimo svu onu gospodu Članove družtva, koja kane Ijetošnjemu sastanku prisustvoA´ati, neka se čim px*ije izvole prijaviti predsjedničtvu. Kako je ljetos jedan od najdivnijih pi-edjela naše domovine izabran za izlet, to ee Čvrsto nadamo, da će se gospoda članovi mnogobrojno pozivu a i Članskim si đužnostim odazvati, i to tiem prije, što je upravljajući odbor, odlučio izdati na podmirenje mjestnih troškova izleta, kao za kola,: spavanje itd. poveću svotu iz družtvene blagajne, ter Što će se tom prigodom obzirom na zaključak prošle skupštine takodjer i razpravljati neka baš ´velevaŽna pitanja ,,o gospodarenju i upravi u naših obćinskih |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 146 šumah" itd. Toliko si smatrasmo dužnošću gospodi člaaovom ´AH sada ravuanja radi priobćiti, potanji program pako, kao i dnevni red same glavne skupštine, objelodaniti će upravljajući odbor u svoje doba običnim načinom u javnih glasilih. Predavanja na kr. šumarskom učilištu u Križevcih. Predavanja 2a zimsko poljeće svršena su 20. veljače, a za. ljetno poljeće godine 1880/81. počeše na dne 7. ožujka t. g. Uspjeh naukovanja za prvo poljeće može se označiti dovoljnim. Broj slušatelja šumara iznaša u III. tečaja Četiri, u IL tečaju pako devetnajst, — prvi zajednički teČaj polazi preko trideset slušatelja. Slab uspjeh naukovanja ima se najviše pripisati nedovoljnomu predznanju (4 razreda gimnazije ili realke) slušatelja s toga bi željeti bilo, da visoka kr. zemalj. vlada toj nestašici Čim prije shodnom preinakom osnove primanja slušatelja na zavod predusretne! Izviešće trgovacko-obrtnScke komore u Zagrebu za g. 1879. Netom izašlo to izviešće sadržaje raedju ostalim veoma zanimivim sadržajem takodjer i mnogu po nas šumare vele zanimivu toĆku. Kao što pi-ijasnjih godina, tako je i ove godine vješta ruka veleštovanog dopisujućeg Člana te obrtničko-trgovaČke komore, g. Adolfa Danhelovskoga, knjigu tu povećala jednom strukovnom razpravom, koja ustanovljuje razliku vi-iednosti hrastovine u raznih proreznih debljinah, razpravom, koja će sjegurno svakom našemu Šumaru dobro doći. Isto tako nalazimo pod naslovom ^ ^^ šumarstvo" na str. 16. vele zanimivih podataka. Konačno ne možemo na ino, a da ne spomenemo urednika rečenog izvještaja g. tajnika komore Milana Krešića, koji je tim djelom i opet dokazao, da je zadaći svojoj u svakom pogledu podpuuoma dorasao; djelo samo pako preporučujemo osobito gospodi predstojnikom šumarskih ureda Čim toplije. Nešto o prometu šiške 1 hrastove kore u Hrvatskoj. Polag izvještaja zagrebačke obrtničko-trgovaČke Icomore za g. 1879. ubralo se je god. 1879. oko 10—12-000 met. conti šiška u Hrvatskoj i Slavoniji; metrička centa se poprieono plaćaše sa 12 do 15 for. Hrastove kore dob- Ijeuo je 5´—6.000 met. centi, po 4 for. met, cent. Izradjivanje drva u parnih pilah u Sisku i Kerestinou kraj Zagreba god. 1879. Polag istog izvještaja trgovačko-obrtničke komore rade paropile u Sisku i ona na dobru Kerestincu u istoj mjeri, kao i prijašnjih godina; prva naime izradjuje do r20-000 kub, stopa dasaka, greda, stupova itd., a druga do 3000 kub. met. dasaka, greda i stupova i 2.000 kub. met. hrastovih fri^a, radeći parnimi strojevi u jakosti od 46 konja sa 50 radnika kroz tri sto dana u godini 5 kroz četiri dana radi se po 11 sati na dan, a dva dana u tjednu po 15 sati. Ciela produkcija imala je vriednost 120.000 for., a proizvodi idu većim dielom u Francezku. Parne pile lože sa ostancima drva. Dendrometrija (die HoSzmesskunst). Nakladom vis. kr. zemalj. vlade, odjel, za unutarnje poslove, izišla je ovih dana knjiga pod naslovom: Dendrometrija ili nauka, kako valja postupati kod procienjivanja jedrine pojedinih stabala, kao i drvne gromade čitavih šuma, napisao jvi Fran X. KestarČanek, kr. pravi učitelj šumarstva itd. Knjiga namienjena je u prvom redu slušateljem šumarom na kr. Šumarskom učilištu u Križevcih, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 147 — uu obivzive se takodjev i na sve potrebe prakse, pak će po tom i svakomn šumaru dobro doći. Ciena je knjizi vele neznatna, 70 novć. ; knjiga obsiže 8 i pol tiskai:>a arka u osmini, providjena je sa 34 slike i više skrižaljka, a osim toga dodane su knjizi takodjer i skrižaijke za opredjeljivanje piostine okruga po metričkoj mjeri 2a promjere od 1 do 1000 milimetara. Kako pisac sam u predgovoru spominje, imala bi knjiga ta biti donekle tek samo prvim svezkom obće procjene, koju isti kani vremenom popuniti objelodanjenjem joŠ ostalih dvijuh grana, naime nauke ob uredjenju šumskih gospodarstva i nauke o račun inju vriednosti Šuma. Svakako je tom knjigom učinjen znamenit početak na polju hrvatske šumarsko - znanstvene strukovne literature. Pisac služio se je prigodom izradjivanja spomenutog djela ponajviše priznanim vrstnim djelom „die Holzmesskunst" od prof. dr. Baura, uzimajuć pri tora vazda ipak osobiti obzir na naše posebne hrvatske šumarske odnošaje i potrebe, pak se je s toga nadati, da će ga naši strukovnjaci moći dobro upotriebiti — pa i primiti. Dobiva se kod knjižara „Neubergera" u Križevcih, . NazDvija bukve . Kao nadopunjak u zadnjem svezku ovoga lista saobćenog članka „Imena našemu hrašću" spomenuti ćemo tuj jos i raznolika nazivlja naše obiĆne bukve: Fagns silvatica (sylv.) Linn. Mili. Du Ham. G-led. Du E, Bgsdf. Bkhsn. Rchb. Htg. D0II. Pok. Bchst Nördl. Willk. (Ett & Abi. Gpi. & Willd.). —- Fagus u Rimljana — o^uv) Theoph. Njemački : Rothbuehe, gemeine Buche, Buche, Mastbuche, Eckerbuche, Waldbuche, deutsehe Buche, Bergbuche, Tbalbuche, Winterbuche, Sommerbuche, Rauhbuche, Rauchbuche, Tragbuche, Weissbuche, (oder Buche), Bücke, Bücke, Böcke, Boke, Buchbaum, Bruchbauirij Benchbaum. Češki: buk, buk obecny, buk lesni. — Slovenski: bukev. — Poljski: buk pospoUty. ^ Hrvatski: bukva, bukva obična, bukva prosta, buk. ~ Madjarski; a biikkfa. — Englezki: Common Beech. — Francezki: le hetre, le fayard, le hetre de bois, le hetre commun. — Talijanski: il faggio. — Švedski: Bok, vanlig Bok, Rodbok. Varieteti : Fagus silvatica purpurea Ait, -— Fagus atro—rubens Hort. — Fagus cuprea Lođd. — Fagus atropurpurea Hort. — Fagus silvatica foliis atropurpureis Du. R. Münchhs. Bgsdf. — Fagus sylvatlca aenea Bchst. — Blutbuche, rothe gemeine Buche, kupfergi-üne gemeine Buche, rothe Buche. — Le hetre rouge fonce, le hetre pourpre ; Darkred- leaved Beech, the punple leaved Beech ; buk na,chovy bukva cervenlista. V. Fagus sylvatica variegata Hort. — Fagus silvatica foliis variegatis Hort. — Scheckenbuche, geschecktblättrige Buche, gescheckte gemeine Buche; buk strakati, bukva pisanolista, bukva šarenolista. r. Fagus silvatica heterophylla. Hort. — Fagus laciniata Hort. — Fagus asplenifolia Hort. — Fagus incisa Willd. — Fagus heterophyla Loud. — Geschliztblättrige Buche, weidenblättrige gemeine Buche, strahleufarrenblättrige gemeine Buche; buk raznolisti. -?). Fagus silvatica cristata Lodd. Hort. — Fagus crispa Hort, — Krausblättrige Buche, kammförmige gemeine Buche; buk hfebenaty. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 44 <-- 44 --> PDF |
^ 148 — V, Fagus süvatica tortuosa Hort. —Fagus tortuosa Hort. - Schlangeubuche; buk vijavy; bukva zmijolika. r. Fagus sUvatica retroüexa Matbien — Fagus retrofteia. Math, zuriickgekrümmte Bncbe; buk podbnuty. V, Fagus silvatica pendula Hort. — Fagus pendula Hori Hängebucbe, Haugbncbe, Trauerbuche; buk odvisly. 0. (Bebst.) weisse gemeine Buche oder Scbneebuchej rauhborkige frühe und späte gemeine Buche. Hranivna vriednost žira. U „Centralblatt für das gesammte Forst wesen" 1880. drngom svezku, objelodanio je Hinko Czubata (Slanak, "u kojem se hranivna vriednost žira predo<5aje na sÜedeci način: Obćenito je hranivna vriednost žira od Quercus pedunculata veća od onog Quercns Cerris; komnške žira ne imaju hranivne vriednosti , imajuć skoro 50.^/^^ celulose, jezgra je opet siromašna na proteinib, ali je zato bogata na u^´ljicnih hidratih, stoga su uz primjes ine hrane (kao §to je to kod: žirenja n. pr. korjenje, ličinke itd.) vele hranive. Razmjer dušičnih spojina prema inim izražen je sa 1:18 n jezgri, doČlm je obiÖni poznati razmjer hraniva l-:~i\ a baš se zato´r~"ne""m^^^ uključivo žirom uspješno krmiti, Quercus pednucnlata ima u žiru 10 — l´^Vo vaztopivih tvari, a 48—82^^ netopivih tvari, i...40_*7´^/^, vode; Quercus Cerris pako sadržaje 12 do 22Y^ topivih, a 42 do 77 netopivih tvari i 44´Vjt vode. U razrajerju prema tomu obiluje žir cera takodjer i sladorom (3 do ö%), sadržavajuć još osim toga i do 4:´l´2^j^ dekstrina, koji u žiru lužnika nije nadjen. Petrovska šumarsko-gospodarska akademija u Moskvi. (Allgemeine Forst- und Jagd-Zeitung 1881.). Akademija ova utemeljena je g. 1865., god. 1872. preustrojena, a brojila je do početka 1879. godine ukupno 1382. slušatelja; god. 1879. ib bijaše ukupno 236, od kojih se 34 podvrže konačnomu izpitu. Prije dvie godine postade velik dio akademiČko sgrade i zbirka plienom užasnog požara, koga nihilistom pripisuju. "Ravnateljem zavoda je poznati ruski šumarski pisac i prvak Arnold, drugim učiteljem šumarstva pako g. Schröder. Najveća tvornica žigica na svletu. (Alig. Forst- und Jagd-Zeit.) nalazi se n sjevero-amerikanskoj saveznoj državi „Wisconsin." Ona potrebuje godimice za same drvene žice za žigice 2,000.000 kub. stopa drva, te plača godišnji porez u Iznosu od 300.000 dolara. Austrijski veleposjed i njegove šume. Po tzkazih, što ih je objelodanio gosp. Wessely u svojem najnovijem vrstnom djelu´ „Forstliches´ Jahrbuch für Oesterreich-Ungarn", koga je baš sada TL svezak za g. 1881. izišao, obsižu u cislajtauiji državna dobra 982.615 hekt. površine , od kojih je opet G58.633 hekt. šume; državno - zakladna dobra zapremaju 58"95G hektara; od kojih šume 32-970 hektara. Grčko - iztočnog crkvenog fonda dobra zapremajit 275-798 hektara, od toga i opet šume 234*777 hektara. Njegovo Veličanstvo car posjeduje 125"952 hekt. šuma, Njegova carska A^isoat nadvojvoda Albi-echt 102 570 hekt. Šuma, suvereni knez Ivan Jjichtenstein 136´303 hektara, knez I. A. Schwarzenberg 110-718 ht. grof BchOaborn-Bucheim 124*563 hektara, princ August od Bachsen-Coburg- Gotho 74-181 hektara^ nadbiskupija olomučka sa kaptolom 4G-818 hekt., |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 149 ~ biskupija vratislavska 26-785 hekt., red njemačkih vitezova 22-405 hekt. šume. Nadbiskupija Pražka ima 38-509 rali, inerberžka zajeduica 164-GlO rali, a austrijsko družtvo državnih željeznica ima 88-023 hektara suma. Acer saccharšnum (javor sladk!) (Allg. Forst u. Jagd-Zeit.)Ovo drvo, kako je poznato, zaprema veći dio šuma u Kanadi. Nešto je veće od i u nas jur udomljenog te takodjer iz sjeverne Amerike k nam donesenog crvenog javora (Acer rubrum) ; deblo mu ima do 1 m. u promjeru , visina pako i do äO m. Drvo daje dobro gorivo, a i ugljen mu je eienjen, ali glavna korist takovih javornih guma leži u dobivanju sladora, koga su već Indijanci još i prije došašća Europejaoa u Ameriku znali sgotavljati iz soka toga drveta. Biti će malo komu poznat sara postupak sa takovim! dobavljanju sladora namienjenimi sumarni, stoga ćemo ga evo sad opisati. Za tvorenje javornog sladora služi sok spomenute vrsti javora, koji se sok pako, kako u svih inih vrstiK drveća, kroz čitavu godinu ne nalazi u drvu u istoj kolićini; najviše soka imade rano proljeti, čim mine doba mrazova, dakle koncem veljače; kolanje nastavlja se sve do početka travnja. Čim, je zrak noću hladniji, a jasnije sunce danju, tiem je kolanje soka živahnije, više se pako soka nakupi danju, nego li noću. Skupljanje soka traje po prilici šest tjedana, za koje doba može do 14 do brih, dana biti. Kad se je jednom lišće na stablu razvilo, gubi se sok, ter postaje trpak. Čim je zima sušja bila, tiem je sok sladji; isto ga tako ima više u godinah velikih zlmnih mrazova, za kojimi su sliedili brzo topli dani. Sok na prostu uzraslih stabala sadržaje više sladora u sebi od onih u sklopu uzraslih. Pojedino stablo može popriečno dati 1 kilo šećera na 50 litara soka, ili godimice do dva Idla šećera, nu ima takovih stabala, od kojih se godimice i do 20 kila Šećera dobiva, ali ta su riedka. Čini se, da dobivanje šećera životnu snagu stabala ne umanjuje. Obična obhodnja nasvrdanja stabalja je 40-godišnja, dapače tvrde, da je sok drugih godina bolji od onog prve godine, pošto je navrtano deblo. Drvo navrta se 0´9 do 1*2 m, iznad zemlje, tako da otvor ima 5 —15 cm. u đubljini, i 8 cm. u promjeru, u tu se škulju utakne malena ciev, kojom se sok svadja u podmetnute posude. Tako se svake godine 1 — 3 Skulje navreu, i to svake godine s druge strane debla. Sok pomeće se u kotlove, ugrije i sgušćuje. Dok vrije sok, dodaje se nešto vapna ili sode za neutralizirati proste kiseline, a da se sok čisti, dodaju mu nešto bjelanjka. Ostali je postupak onaj isti, kako ga nalazimo "i u naših euvopejskih sladoranah. Veći dio tako dobivenog sladora potroše u samoj Americi, akoprem se go dišnja produkcija istog cieni na 220.000 do 270.000 kila. Kilo stojaše g. 1877. do 40 novč. a. vr. .Centralbfatt für das gesammte Forstwesen. -Ovaj list, izlazeći u Beču nakladom poznate knjižare Faesj & Frick, a pod uredničtvom c. kr. profesora šumarstva g. Hempela, namienjen u obće šumarom austrougarske monarkije, posvećuje od novijeg doba takodjer i našim hrvatskim Šumarskim odnoŠajem osobitu pazku, donašajuć toli članke koli viesti iz naših krajeva. Buduć je pako u obće prlznan prvim listom gumarske struke tu kao i inozemstvu, to ga možemo pravom preporučiti svim našim Sumai- skim uredom kao i đrugovom na predplatu, osobito pako onim , kojim |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 150 uijo mogn<5e pređbrojiti se na vile inostranih Šumarskih listova, al im je uz to ipak stalo takodjer i do spoznarija struke naše i po inih državah a i zemljah monarhije. Ciena mu je na godinu 8 for. 50 n., a izlazi svaki mjesec.^ Sume guljace u Bavarskoj i Njemačkoj u obce. Polag navoda „Centralbl. f. g. Forst." zapremahu u Bavarskoj g. 1880. šanie, namienjene gulenju kore^ ukupnu površinu od 46.654 hektai-a, od kojih 7974 hektara državnih, a 38.680 hektara obćinskih hrastika. Nuzgredno možemo tu spomenuti, da bje na lanjskoj skupštini „hessenskog šumar, družtva" u Bensheimu prigodom razpravljanja pitanja: „Welche Massregeln hat der Forstwirth zu ergreifen, um Angesichts der Fortschritte der Mineralgerbung den dem Wald-Eigenthümer drohenden Verlusten möglichst und rechtzeitig vorzubeugen?" u vele naglašeno, da se pretvorba mladih hrastovih šuma u guljace u buduće već ne ima nastavljati! — Pa ipak imade još Ijudi^ koji i nam Hrvatom preporučuju, da jos i ono malo mladih hrastika, što ih po domovini nalazimo^ namienimo gulenju kore! Tri mlada medvjeda u zagrebačkom muzeju. Kako u zagrebačkih novinah Čitasmo, pošlo je zoologičkomu muzeju u Zagrebu za rukom, đa i opet dobrotom i posredovanjem g. Franje Polaka u Ogulinu nabavi tri živa mlada mužka medvjeda, našasta u jednom brlogu. Zalibog bje i ovaj put, kao što i onda u Čabru, koža medvjedice tako odrta, da se ne bi bila dala prirediti, te zato nije ni poslana; zato tiem više preporučujemo svim rodoljubom, osobito pako gospodi Šumarom, koji imadu priliku da pribave medjedicu narodnomu našemu navodu, da u tom svoje učine. K prevažanju drva i brodarenju na Bosutu, Studvl i Spacvi. Iz zagrebačke trgovačko-obrtničke komore javiše zagrebačkim novinam sliedeče: Onuda, kuda se protezu najveće slavonske šume, teku vode Bosut, Studva i Spačva, koje su u vrieme najvećega stanja vode brodive, što je za ondješnje u šumah radeće trgovce od najveće koristi 2a odpremanje po okolišnih šumah izradjenu robu, Nu slabo je kada u tih potocih za prevažanje drva dovoljno vode, jer čim voda opadne, ne mogu se ti jeftini putevi prometa već upotrebljivati. Da se tomu doskoči t. j . da navedene vode budu u svako doba brodive, nakanila je krajiška zemalj, vlada ondje, gdje Bosut u Savu utiče, načiniti branu, koja bi vodu u Bosutu pi-ema potrebi suzdržavala. Ü tu je svrhu određjeno posebno povjerenstveno pregledanje na licu mjesta, da se uzmogne eventualno i Čim prije gradnja započeti. (Držimo, da će jedva jednostavno sagradjenje spomenute brane samo po sebi već biti dovoljnim za polučiti cilj, a bilo bi nam veoma drago, kad bi nam koji od prijatelja koju obširniju o tom za. taj Hat saobćio. — Uredničtvo). ´ Najvišje drvo svieta. Najvišje drvo „Velingtonia (Sisquoia) gigantea" nalazi se u mjestu Calayeras Grrove kod Stocktona u Kaliforniji, te imade toČ!)o 9915 centimetara (po prilici 325 stopa) visine, pa težko da će igdje visjeg stabla biti. Pravo exploitacije državnih Šuma u Srbija, Pravo exploitacije u svih državnih šumah u kneževini Srbiji imulo bi se po prediogu skup |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 161 — štinarskog odbora dozvoliti družtvu „Societć de 1´ Union gen<5rale^^ za onaj sliTOaj, da isto družtvo i zbilja preuzme gradnja srbske državne željezničke pruge Biograd — Vranja, Nis i Pirot. Izgorjelo histerično znamenito orijaško drvo. Čitamo u N. N. br. 81. t. g. , da je nedavno izgorjelo jedno od posljednjih dvajuh prastarih orijaških drveta na Peloponezu. Bila je to Čipresa, o kojoj je već Pauzanija pisao 400 god. pr, Is. Drvo je bilo visoko 52 metra, a stablo je imalo u obsegu 11 metara; obod grana obuhvaćao je 80 metara. Spalila ga je neka ciganska četa. Stanovnici drevne Sparte su zbog toga veoma raztuženi. Na Peloponesu ima ipak još jedno takovo orijaško drvo, i to je gorostasna platana na lepantekom zaljevu. Gojenje uljike u Dalmaciji. Pod naslovom „Olivenbau in Dal-, matien" čitamo u „Centraiblatt für das gesammte Porstvpesen" 4. svezak 1881-, da je namjestniČtvo u Zadru uz privolu ministarstva za poljodjeljstvo odredilo, da mjeseca veljaÖe, ožujka i travnja talijanski putujući ućitelji iz Pize di´že po raznih krajevih Dalmacije predavanja o gojenju uljike. Pozvani su u tu svrhu samo praktiĆni talijanski gojiteljl uljike. Popularna ta predavanja imala bi se do godine i opet nastaviti, x^koprem je uljika jur od davnine po svem našem hrvatskom primorju i Dalmaciji udomljena, ipak nije tu način gojitbe uljike tako usavršen, kao baš u okolišju Pize, gdje ju rezu i kresaju na neki osobiti način. Mislimo, da ne bi s gorjega bilo, kad bi i naša vlada takova obučavanja odredila i za naše primorje, gdje je uljika, kako znamo, takodjer važnom gospodarskom biljkom. Eksport hrastove kore iz Ugarske. Kako „Centralbl. für die deutsch. Holzh." saobćuje, imao je izvoz hrastove kore iz Ugarske zadnje doba sve veću važnost, G-odine 1873. izvezlo se je iz austro-ugarske monarkije samo 95.700 met. centi stroj barske kore, godine 1877. iznašao je pako taj import u obće najviše^ naime 567.366 met. centi; god, 1878. iznašao je import 360.200 met. centi, godine 1879-, koje bje godine iznenada uvedena njemačka uvozna carina (0.50 maraka na 100 kilogi-ama) spade uvoz u Njemačku na 311.200 met. centi, godine 1880. izvezeno je iz Austro-ugarske 342.700 metričnih centi, a kako je poznato, izvaža se najviše kore iz Ugarske. Osim toga uvaža se mnogo hrastove kore u Njemačku i iz Francezke i Belgije. Ukupno uvezeno je godine 1880. u Njemačku 600.000 metričkih centi hrastove kore za strojenje. Kakav je bio u Ugarskoj lov početkom ovoga stoljeća. U arhivu kneza Ersterhazy-a na imanju Ozora u Ugarskoj ima medju ostalimi spisi takodjer i jedan račun o velikom lova, koji je obdržavan u tamošnjih šumah od 27. do 30. kolovoza 1810. godine. Tečajem toga lova bude uhićeno: 116 običnih jelena, 14 jelena sa 8 parožaka, 10 jelena sa 6 parožaka, 18 jelena rašljastih rogova, 12 srnjaka, 170 starih košuta, 126 lanih košuta, 112 lanjadi, 29 jelena šarenjaka, 20 slabijih jelena ša renjaka, 9 lanjaca šarenjaka, 102 kom. starih košuta šarenjaka, 5 lanjaca ko šuta Šarenjaka, 36 komada jelenčadi šarenjaka, 11 srnjaka, 9 starih srna, 10 lanih srna, 5 srndaća, 4 divje svinje, 53 divjih krmača, 38 mladih veprova, 21 vepar, 3 vuka, 6 lisica, 10 divjih mačaka i 7 zečeva; — kasnije našlo se je kod pretrage joŠ 36 komada razne divjaSi, dakle u |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 48 <-- 48 --> PDF |
-^ XB2 svem 982 komada, većinom visokog lova đivjaći. Bez dvojbe Jov, kakvomu će težko još dan danas po Ugarskoj biti para. Sadjenje i gojenje šuma. Visoka kr. zemaljska vlađa predala je tisku u vlastitoj nakladi djelo „o sadjenju i gojenju Šuma," koje je napisao kr. izvjestitelj šumarstva g. Franjo Čorđašić. Djelo to imalo bi služiti slušateljem šumarstva na krizevaekom ućilištu ])odlogom istoimenih predavanja. Kad se dotiska^ progovoriti ćemo o njem koju obširulje. Šumarstvo u podžupaniJS ršeckoj god. S880. Iz objelodanjenog izvieŠća podžupanijske oblasti rieöke vadimo takodjcr šumarstva tlGućih se podataka. Za pošumljenje krša, veli se, nastavljeni su pokusi, (?) te bje u kršu, nalazećem se u obćinah Kraljevica, Hreljin, Cirkvenica, Novi i trrobnik na ukupnom prostoru od 132 hektara I. posijano sjemena: a) 200 kila pajasena (Ailantus glandulosa) ; b) 200 kila jasena (Frasinus excelsior); c) 100 kila klena (Acer pseudo-platanus); . " d) 4 kila briesta (Ulmus campestris); e) 11 kila crnoga bora (pinus austriaca) ; f) 1 kilo omorike (pinus picea); g) 1 kilo ariša (pinus larix); h) 1 kilo bagrena (Kobinia pseudo-accacia) 5 II. posađjeno biljka: a) 10.000 kom. crnoga bora (pinus austriaca)h) 10.000 kom. bieloga bora (pinus sylvestris); c) 12.000 kom. omorike (pinus picea); d) 2.000 kom. koprića (celtis australis) ; e) 20.000 kom. bagrena (Eobinia pseuđo-aceacia) ; f) 5.000 kom. briesta (Ulmus campestris) ; g) -2.544 kom. pajasena (Ailanthus glandnlosa) ; h) 10,000 kom. jagnjeđa (populus nigra); i) 12.000 kom. ruske vrbe (salis uralensis) ; Posijano sjeme pokazalo je sliedeći uspjeh: Fajasenu su naškodile kobilice, koje su na milijune nanj došle, ali je ipak ostalo u Kraljevici i Novom neoštećenih biljka. Jasen nije joŠ niknuo, ali mu u jeseni bijaše sjeme zdravo i nabreknuto, te je sva nada, da će u proljeće niknuti, jer treba u tu svrhu dulje vremena. Klen, briest, crni bor i bagrem liepo su nikli te stajahu u jeseni dobro. Posadjene pako biljke i to: crnog i bielog bora, omorike, bagrema, koprića, briesta, pajasena, jagnjeđa i ruske vrbe stajahu u jeseni sve dobro, izim jagnjeđa, koji je u grobničkom polju uzfalio , al se je zato liepo uzdržao u cirkveničkoj obćini, u predjelih Pećić, Stronjin, Orehovik i Dobroviea kod Grižana, te se je nadati, da će biljke tamo, ćim ojačaju, skršiti silu deruće vode u tamošnjih povećih vododerinah. Usbed ovih tečajem đvijuh već godina ućinjenilt pokusa osvjedoćismo se, đa u kršu nije ju-obitaćno raditi sjemenom, već biljkami, $toga su za gojenje šumskih biljka domoljubnom, te ujedno požrtvovnom pomoći obf^Ina dosele u Novom i Bribiru ustrojeni posebni šumski vrtovi, u kojih će ^c |