DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 146 šumah" itd. Toliko si smatrasmo dužnošću gospodi člaaovom ´AH sada ravuanja radi priobćiti, potanji program pako, kao i dnevni red same glavne skupštine, objelodaniti će upravljajući odbor u svoje doba običnim načinom u javnih glasilih. Predavanja na kr. šumarskom učilištu u Križevcih. Predavanja 2a zimsko poljeće svršena su 20. veljače, a za. ljetno poljeće godine 1880/81. počeše na dne 7. ožujka t. g. Uspjeh naukovanja za prvo poljeće može se označiti dovoljnim. Broj slušatelja šumara iznaša u III. tečaja Četiri, u IL tečaju pako devetnajst, — prvi zajednički teČaj polazi preko trideset slušatelja. Slab uspjeh naukovanja ima se najviše pripisati nedovoljnomu predznanju (4 razreda gimnazije ili realke) slušatelja s toga bi željeti bilo, da visoka kr. zemalj. vlada toj nestašici Čim prije shodnom preinakom osnove primanja slušatelja na zavod predusretne! Izviešće trgovacko-obrtnScke komore u Zagrebu za g. 1879. Netom izašlo to izviešće sadržaje raedju ostalim veoma zanimivim sadržajem takodjer i mnogu po nas šumare vele zanimivu toĆku. Kao što pi-ijasnjih godina, tako je i ove godine vješta ruka veleštovanog dopisujućeg Člana te obrtničko-trgovaČke komore, g. Adolfa Danhelovskoga, knjigu tu povećala jednom strukovnom razpravom, koja ustanovljuje razliku vi-iednosti hrastovine u raznih proreznih debljinah, razpravom, koja će sjegurno svakom našemu Šumaru dobro doći. Isto tako nalazimo pod naslovom ^ ^^ šumarstvo" na str. 16. vele zanimivih podataka. Konačno ne možemo na ino, a da ne spomenemo urednika rečenog izvještaja g. tajnika komore Milana Krešića, koji je tim djelom i opet dokazao, da je zadaći svojoj u svakom pogledu podpuuoma dorasao; djelo samo pako preporučujemo osobito gospodi predstojnikom šumarskih ureda Čim toplije. Nešto o prometu šiške 1 hrastove kore u Hrvatskoj. Polag izvještaja zagrebačke obrtničko-trgovaČke Icomore za g. 1879. ubralo se je god. 1879. oko 10—12-000 met. conti šiška u Hrvatskoj i Slavoniji; metrička centa se poprieono plaćaše sa 12 do 15 for. Hrastove kore dob- Ijeuo je 5´—6.000 met. centi, po 4 for. met, cent. Izradjivanje drva u parnih pilah u Sisku i Kerestinou kraj Zagreba god. 1879. Polag istog izvještaja trgovačko-obrtničke komore rade paropile u Sisku i ona na dobru Kerestincu u istoj mjeri, kao i prijašnjih godina; prva naime izradjuje do r20-000 kub, stopa dasaka, greda, stupova itd., a druga do 3000 kub. met. dasaka, greda i stupova i 2.000 kub. met. hrastovih fri^a, radeći parnimi strojevi u jakosti od 46 konja sa 50 radnika kroz tri sto dana u godini 5 kroz četiri dana radi se po 11 sati na dan, a dva dana u tjednu po 15 sati. Ciela produkcija imala je vriednost 120.000 for., a proizvodi idu većim dielom u Francezku. Parne pile lože sa ostancima drva. Dendrometrija (die HoSzmesskunst). Nakladom vis. kr. zemalj. vlade, odjel, za unutarnje poslove, izišla je ovih dana knjiga pod naslovom: Dendrometrija ili nauka, kako valja postupati kod procienjivanja jedrine pojedinih stabala, kao i drvne gromade čitavih šuma, napisao jvi Fran X. KestarČanek, kr. pravi učitelj šumarstva itd. Knjiga namienjena je u prvom redu slušateljem šumarom na kr. Šumarskom učilištu u Križevcih, |