DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 45     <-- 45 -->        PDF

- 149 ~
biskupija vratislavska 26-785 hekt., red njemačkih vitezova 22-405 hekt.
šume. Nadbiskupija Pražka ima 38-509 rali, inerberžka zajeduica 164-GlO
rali, a austrijsko družtvo državnih željeznica ima 88-023 hektara suma.


Acer saccharšnum (javor sladk!) (Allg. Forst u. Jagd-Zeit.)Ovo
drvo, kako je poznato, zaprema veći dio šuma u Kanadi. Nešto je
veće od i u nas jur udomljenog te takodjer iz sjeverne Amerike k nam
donesenog crvenog javora (Acer rubrum) ; deblo mu ima do 1 m. u promjeru
, visina pako i do äO m. Drvo daje dobro gorivo, a i ugljen mu
je eienjen, ali glavna korist takovih javornih guma leži u dobivanju sladora,
koga su već Indijanci još i prije došašća Europejaoa u Ameriku
znali sgotavljati iz soka toga drveta. Biti će malo komu poznat sara postupak
sa takovim! dobavljanju sladora namienjenimi sumarni, stoga ćemo
ga evo sad opisati. Za tvorenje javornog sladora služi sok spomenute vrsti
javora, koji se sok pako, kako u svih inih vrstiK drveća, kroz čitavu godinu
ne nalazi u drvu u istoj kolićini; najviše soka imade rano proljeti,
čim mine doba mrazova, dakle koncem veljače; kolanje nastavlja se sve
do početka travnja. Čim, je zrak noću hladniji, a jasnije sunce danju, tiem
je kolanje soka živahnije, više se pako soka nakupi danju, nego li noću.


Skupljanje soka traje po prilici šest tjedana, za koje doba može do 14 do


brih, dana biti. Kad se je jednom lišće na stablu razvilo, gubi se sok, ter


postaje trpak. Čim je zima sušja bila, tiem je sok sladji; isto ga tako


ima više u godinah velikih zlmnih mrazova, za kojimi su sliedili brzo topli


dani. Sok na prostu uzraslih stabala sadržaje više sladora u sebi od onih


u sklopu uzraslih. Pojedino stablo može popriečno dati 1 kilo šećera na


50 litara soka, ili godimice do dva Idla šećera, nu ima takovih stabala,


od kojih se godimice i do 20 kila Šećera dobiva, ali ta su riedka. Čini


se, da dobivanje šećera životnu snagu stabala ne umanjuje. Obična obhodnja


nasvrdanja stabalja je 40-godišnja, dapače tvrde, da je sok drugih godina


bolji od onog prve godine, pošto je navrtano deblo. Drvo navrta se


0´9 do 1*2 m, iznad zemlje, tako da otvor ima 5 —15 cm. u đubljini,


i 8 cm. u promjeru, u tu se škulju utakne malena ciev, kojom se sok


svadja u podmetnute posude. Tako se svake godine 1 — 3 Skulje navreu,


i to svake godine s druge strane debla. Sok pomeće se u kotlove, ugrije


i sgušćuje. Dok vrije sok, dodaje se nešto vapna ili sode za neutralizirati


proste kiseline, a da se sok čisti, dodaju mu nešto bjelanjka. Ostali je


postupak onaj isti, kako ga nalazimo "i u naših euvopejskih sladoranah.


Veći dio tako dobivenog sladora potroše u samoj Americi, akoprem se go


dišnja produkcija istog cieni na 220.000 do 270.000 kila. Kilo stojaše


g. 1877. do 40 novč. a. vr.
.Centralbfatt für das gesammte Forstwesen. -Ovaj list, izlazeći
u Beču nakladom poznate knjižare Faesj & Frick, a pod uredničtvom


c. kr. profesora šumarstva g. Hempela, namienjen u obće šumarom austrougarske
monarkije, posvećuje od novijeg doba takodjer i našim hrvatskim
Šumarskim odnoŠajem osobitu pazku, donašajuć toli članke koli viesti iz
naših krajeva. Buduć je pako u obće prlznan prvim listom gumarske struke
tu kao i inozemstvu, to ga možemo pravom preporučiti svim našim Sumai-
skim uredom kao i đrugovom na predplatu, osobito pako onim , kojim