DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 150 uijo mogn<5e pređbrojiti se na vile inostranih Šumarskih listova, al im je uz to ipak stalo takodjer i do spoznarija struke naše i po inih državah a i zemljah monarhije. Ciena mu je na godinu 8 for. 50 n., a izlazi svaki mjesec.^ Sume guljace u Bavarskoj i Njemačkoj u obce. Polag navoda „Centralbl. f. g. Forst." zapremahu u Bavarskoj g. 1880. šanie, namienjene gulenju kore^ ukupnu površinu od 46.654 hektai-a, od kojih 7974 hektara državnih, a 38.680 hektara obćinskih hrastika. Nuzgredno možemo tu spomenuti, da bje na lanjskoj skupštini „hessenskog šumar, družtva" u Bensheimu prigodom razpravljanja pitanja: „Welche Massregeln hat der Forstwirth zu ergreifen, um Angesichts der Fortschritte der Mineralgerbung den dem Wald-Eigenthümer drohenden Verlusten möglichst und rechtzeitig vorzubeugen?" u vele naglašeno, da se pretvorba mladih hrastovih šuma u guljace u buduće već ne ima nastavljati! — Pa ipak imade još Ijudi^ koji i nam Hrvatom preporučuju, da jos i ono malo mladih hrastika, što ih po domovini nalazimo^ namienimo gulenju kore! Tri mlada medvjeda u zagrebačkom muzeju. Kako u zagrebačkih novinah Čitasmo, pošlo je zoologičkomu muzeju u Zagrebu za rukom, đa i opet dobrotom i posredovanjem g. Franje Polaka u Ogulinu nabavi tri živa mlada mužka medvjeda, našasta u jednom brlogu. Zalibog bje i ovaj put, kao što i onda u Čabru, koža medvjedice tako odrta, da se ne bi bila dala prirediti, te zato nije ni poslana; zato tiem više preporučujemo svim rodoljubom, osobito pako gospodi Šumarom, koji imadu priliku da pribave medjedicu narodnomu našemu navodu, da u tom svoje učine. K prevažanju drva i brodarenju na Bosutu, Studvl i Spacvi. Iz zagrebačke trgovačko-obrtničke komore javiše zagrebačkim novinam sliedeče: Onuda, kuda se protezu najveće slavonske šume, teku vode Bosut, Studva i Spačva, koje su u vrieme najvećega stanja vode brodive, što je za ondješnje u šumah radeće trgovce od najveće koristi 2a odpremanje po okolišnih šumah izradjenu robu, Nu slabo je kada u tih potocih za prevažanje drva dovoljno vode, jer čim voda opadne, ne mogu se ti jeftini putevi prometa već upotrebljivati. Da se tomu doskoči t. j . da navedene vode budu u svako doba brodive, nakanila je krajiška zemalj, vlada ondje, gdje Bosut u Savu utiče, načiniti branu, koja bi vodu u Bosutu pi-ema potrebi suzdržavala. Ü tu je svrhu određjeno posebno povjerenstveno pregledanje na licu mjesta, da se uzmogne eventualno i Čim prije gradnja započeti. (Držimo, da će jedva jednostavno sagradjenje spomenute brane samo po sebi već biti dovoljnim za polučiti cilj, a bilo bi nam veoma drago, kad bi nam koji od prijatelja koju obširniju o tom za. taj Hat saobćio. — Uredničtvo). ´ Najvišje drvo svieta. Najvišje drvo „Velingtonia (Sisquoia) gigantea" nalazi se u mjestu Calayeras Grrove kod Stocktona u Kaliforniji, te imade toČ!)o 9915 centimetara (po prilici 325 stopa) visine, pa težko da će igdje visjeg stabla biti. Pravo exploitacije državnih Šuma u Srbija, Pravo exploitacije u svih državnih šumah u kneževini Srbiji imulo bi se po prediogu skup |