DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 161 — štinarskog odbora dozvoliti družtvu „Societć de 1´ Union gen<5rale^^ za onaj sliTOaj, da isto družtvo i zbilja preuzme gradnja srbske državne željezničke pruge Biograd — Vranja, Nis i Pirot. Izgorjelo histerično znamenito orijaško drvo. Čitamo u N. N. br. 81. t. g. , da je nedavno izgorjelo jedno od posljednjih dvajuh prastarih orijaških drveta na Peloponezu. Bila je to Čipresa, o kojoj je već Pauzanija pisao 400 god. pr, Is. Drvo je bilo visoko 52 metra, a stablo je imalo u obsegu 11 metara; obod grana obuhvaćao je 80 metara. Spalila ga je neka ciganska četa. Stanovnici drevne Sparte su zbog toga veoma raztuženi. Na Peloponesu ima ipak još jedno takovo orijaško drvo, i to je gorostasna platana na lepantekom zaljevu. Gojenje uljike u Dalmaciji. Pod naslovom „Olivenbau in Dal-, matien" čitamo u „Centraiblatt für das gesammte Porstvpesen" 4. svezak 1881-, da je namjestniČtvo u Zadru uz privolu ministarstva za poljodjeljstvo odredilo, da mjeseca veljaÖe, ožujka i travnja talijanski putujući ućitelji iz Pize di´že po raznih krajevih Dalmacije predavanja o gojenju uljike. Pozvani su u tu svrhu samo praktiĆni talijanski gojiteljl uljike. Popularna ta predavanja imala bi se do godine i opet nastaviti, x^koprem je uljika jur od davnine po svem našem hrvatskom primorju i Dalmaciji udomljena, ipak nije tu način gojitbe uljike tako usavršen, kao baš u okolišju Pize, gdje ju rezu i kresaju na neki osobiti način. Mislimo, da ne bi s gorjega bilo, kad bi i naša vlada takova obučavanja odredila i za naše primorje, gdje je uljika, kako znamo, takodjer važnom gospodarskom biljkom. Eksport hrastove kore iz Ugarske. Kako „Centralbl. für die deutsch. Holzh." saobćuje, imao je izvoz hrastove kore iz Ugarske zadnje doba sve veću važnost, G-odine 1873. izvezlo se je iz austro-ugarske monarkije samo 95.700 met. centi stroj barske kore, godine 1877. iznašao je pako taj import u obće najviše^ naime 567.366 met. centi; god, 1878. iznašao je import 360.200 met. centi, godine 1879-, koje bje godine iznenada uvedena njemačka uvozna carina (0.50 maraka na 100 kilogi-ama) spade uvoz u Njemačku na 311.200 met. centi, godine 1880. izvezeno je iz Austro-ugarske 342.700 metričnih centi, a kako je poznato, izvaža se najviše kore iz Ugarske. Osim toga uvaža se mnogo hrastove kore u Njemačku i iz Francezke i Belgije. Ukupno uvezeno je godine 1880. u Njemačku 600.000 metričkih centi hrastove kore za strojenje. Kakav je bio u Ugarskoj lov početkom ovoga stoljeća. U arhivu kneza Ersterhazy-a na imanju Ozora u Ugarskoj ima medju ostalimi spisi takodjer i jedan račun o velikom lova, koji je obdržavan u tamošnjih šumah od 27. do 30. kolovoza 1810. godine. Tečajem toga lova bude uhićeno: 116 običnih jelena, 14 jelena sa 8 parožaka, 10 jelena sa 6 parožaka, 18 jelena rašljastih rogova, 12 srnjaka, 170 starih košuta, 126 lanih košuta, 112 lanjadi, 29 jelena šarenjaka, 20 slabijih jelena ša renjaka, 9 lanjaca šarenjaka, 102 kom. starih košuta šarenjaka, 5 lanjaca ko šuta Šarenjaka, 36 komada jelenčadi šarenjaka, 11 srnjaka, 9 starih srna, 10 lanih srna, 5 srndaća, 4 divje svinje, 53 divjih krmača, 38 mladih veprova, 21 vepar, 3 vuka, 6 lisica, 10 divjih mačaka i 7 zečeva; — kasnije našlo se je kod pretrage joŠ 36 komada razne divjaSi, dakle u |