DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 48 <-- 48 --> PDF |
-^ XB2 svem 982 komada, većinom visokog lova đivjaći. Bez dvojbe Jov, kakvomu će težko još dan danas po Ugarskoj biti para. Sadjenje i gojenje šuma. Visoka kr. zemaljska vlađa predala je tisku u vlastitoj nakladi djelo „o sadjenju i gojenju Šuma," koje je napisao kr. izvjestitelj šumarstva g. Franjo Čorđašić. Djelo to imalo bi služiti slušateljem šumarstva na krizevaekom ućilištu ])odlogom istoimenih predavanja. Kad se dotiska^ progovoriti ćemo o njem koju obširulje. Šumarstvo u podžupaniJS ršeckoj god. S880. Iz objelodanjenog izvieŠća podžupanijske oblasti rieöke vadimo takodjcr šumarstva tlGućih se podataka. Za pošumljenje krša, veli se, nastavljeni su pokusi, (?) te bje u kršu, nalazećem se u obćinah Kraljevica, Hreljin, Cirkvenica, Novi i trrobnik na ukupnom prostoru od 132 hektara I. posijano sjemena: a) 200 kila pajasena (Ailantus glandulosa) ; b) 200 kila jasena (Frasinus excelsior); c) 100 kila klena (Acer pseudo-platanus); . " d) 4 kila briesta (Ulmus campestris); e) 11 kila crnoga bora (pinus austriaca) ; f) 1 kilo omorike (pinus picea); g) 1 kilo ariša (pinus larix); h) 1 kilo bagrena (Kobinia pseudo-accacia) 5 II. posađjeno biljka: a) 10.000 kom. crnoga bora (pinus austriaca)h) 10.000 kom. bieloga bora (pinus sylvestris); c) 12.000 kom. omorike (pinus picea); d) 2.000 kom. koprića (celtis australis) ; e) 20.000 kom. bagrena (Eobinia pseuđo-aceacia) ; f) 5.000 kom. briesta (Ulmus campestris) ; g) -2.544 kom. pajasena (Ailanthus glandnlosa) ; h) 10,000 kom. jagnjeđa (populus nigra); i) 12.000 kom. ruske vrbe (salis uralensis) ; Posijano sjeme pokazalo je sliedeći uspjeh: Fajasenu su naškodile kobilice, koje su na milijune nanj došle, ali je ipak ostalo u Kraljevici i Novom neoštećenih biljka. Jasen nije joŠ niknuo, ali mu u jeseni bijaše sjeme zdravo i nabreknuto, te je sva nada, da će u proljeće niknuti, jer treba u tu svrhu dulje vremena. Klen, briest, crni bor i bagrem liepo su nikli te stajahu u jeseni dobro. Posadjene pako biljke i to: crnog i bielog bora, omorike, bagrema, koprića, briesta, pajasena, jagnjeđa i ruske vrbe stajahu u jeseni sve dobro, izim jagnjeđa, koji je u grobničkom polju uzfalio , al se je zato liepo uzdržao u cirkveničkoj obćini, u predjelih Pećić, Stronjin, Orehovik i Dobroviea kod Grižana, te se je nadati, da će biljke tamo, ćim ojačaju, skršiti silu deruće vode u tamošnjih povećih vododerinah. Usbed ovih tečajem đvijuh već godina ućinjenilt pokusa osvjedoćismo se, đa u kršu nije ju-obitaćno raditi sjemenom, već biljkami, $toga su za gojenje šumskih biljka domoljubnom, te ujedno požrtvovnom pomoći obf^Ina dosele u Novom i Bribiru ustrojeni posebni šumski vrtovi, u kojih će ^c |