DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 113 —
Označivati poprieönu starost mnogih debala vele je tegotno^
često i ^nemoguće točno ju ustanoviti, a u našem slučaju još i
tiem težje, što je podieljenje pojedine sastojine sačinjavajućih
hrastova vrlo nejednako, jer ovi stoje stranom raztrešeni medjn
inakim đrvecem, kako n. pr. u br. 4., 5., 6., 7., 9 i 17, stranom
pako nalaze se, kao što u br. 1., 3., 5., 6., 8 i 15^ u skupmah,
a prema tomu imadu naravno i raznoliki razmak stajališta
(Standraum), koje može opet razno uplivati na uzrast pojedinih
stabala, na postignuće primjerene visine (ili po svršetku
porasta drva u vis), taj bi se pako upliv kod pojedinih u tu
svrhu iztraživanju podvrgnutih stabala mogao i dokazati; medjutim
za većinu stabala, koja se sva naravno ne mogu takovim
^putem iztraživati, u obće je upliv taj neopredjeliv. Za moći
međjutim ipak po šumarsko-gospodarske svrhe toli nuždnu popnecnu
dobu starosti sastojina pronaći, iztraživasmo obzirom
na starost u svakoj šumi za svaki pojedini u skrižaljci III. izkazani
razred normalnih hrastovih debala (Eichen-Normalschäfte)
više u takovom sklopu uzraslih stabala, tako da prema dobivenim
iznosom mogosmo sigurnošću reći, da li i u koliko je
uplivala odaljenost stajališta pojedinih stabala na količinu njihove^
krošnje^ uzrast itd. obzirom na poznate činjenice tako


zvanih uzgoju liesa namienjenih šuma (Werkholzwälder). Ako
dakle ovi podatci možda i ne odgovaraju podpuiioma faktičnim
obstojnostim ciele sastojine te vrsti drveća, ipak će nam mislim
obzirom na to, Što nam u obće dosad još manjkaju sredstva za
točno ustanovljivanje popriečne starosti tolikih stabalnih količina,
moći služiti podlogom daljnjih iztraživanja. Od ostalih
pako možebit sa hrastom u tih sastojinah se nalazećih vrsti
drveća ne mogosmo jednoličnim postupkom sadanju popriečnu
dobu starosti pronaći, a stoga niti ne iztražismo starost te
vrsti drveća. Brojevi, označujući nam pronadjenu popriečnu
Starost hrastova, postali bi jamačno izpremješanjem sa ostalimi
vrstmi drveća manji, nu buduć da su im.gromade kao i vriednost
tek neznatne, smatram da ih mogu u ovom slučaju podpuno
i bez daljnjeg obzira mimoići, tiem više, što bi u protivnom
^ slučaju razglabanje sastojinske starosti po vrsti drveća
zahtievalo obširni analitički postupak, a i sama takovim načinom
pronadjena popriečna starost čitave sastojine ne bi bila primjerena
cilju odgovarajućemu većemu i srednjemu dielu sastojina.