DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 165 — imovno-obćinskih) šuma, predmnievajuć, da se i onako samo sobom razumieva, da ove tek samo unutar granica ustanova onih slobodni razvoj nalaze; valjanost jednih predmnieva sbodnost drugih. Medju ove obćenite državno - šumarske ustanove pako brojimo: šumarsko-političku uprava u državi, obće šumske zakone i državno šumarstvo, agrarno zakonarstvo zemlje u obće i napokon stanje naobrazbe šumarskog osoblja u zemlji. To su oni faktori, na kojih temelju se svi ostali šumarski odnošajv zemlje prije svega osnivaju, pa zaoto i vidimo, da sve vlade u svako doba baš tim šumarskim uredbam najveću brigu i važnost posvećuju, pri čem ih ima naravno prije svega voditi obća narodno-gospodarska važnost šuma po zemlju samu i narod. Ne upuštajuć se dakle — bar za sada ne kako rekoh, u razmatranje tih obstojnosti, prelazimo na samo razmatranje „uprave i gospodarenja naših obćinskih šuma." Kao što je poznato, naše su obćinske šume manje više autonomnim obćinam segregacijom dopitani dielovi bivših spajinskih i državnih šuma. Prema današnjemu političkomu ustrojstvu Hrvatske pako uzcuvale su naše obćine i do najnovijeg doba prilično svoju autonomiju, kako to i malo prije naglasismo, a to ponajviše stoga, jer držimo, da se ta autonomnost u mnogom pogledu takodjer i kod sastavljanja raznovrstnih obćinskih šuma se tičućih naredaba ili zakona uočiti mora a i ima. Znamo nadalje, da su ba.š servituti drvarenja paše i žirovine bili temelj izvedenoj segregaciji. Lišit se tih servituta po .svojih šumah, bila je želja vlastelina kao i države kano posjednika šuma, osjegurati pako obćinarom i ovlaštenikom i za buduće te servitute, odnosno njihovu vriednost, imala je pred očima vlada i zakon, naredjujuć segregaciju šuma, odnosno odkup tih servituta Seljak je uživao stanovitu gradju, gorivo, pašu i žirovinu češće baš od pamtivieka, al nije uživao posjed šumski, kao što se nije ni sam, nit mu je zakon za buduće bez odštete ta prava odricao, akoprem je usljed segregacije od suovlaštenika postao posjednikom. Obćina, postavši posjednikom nekog zemljišta, mogla je i može u stanovitih slučajevih taj posjed prodati ili drugče unovčiti, al posjed se taj može eventualno i medju same obćinare razmjerno razdieliti. — Uzmemo li u obzir, da je u obće u Hrvatskoj razmjerno još mnogo šumske površine, koja bi vlastniku a i narodu veće koristi pru |