DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 248 — Kod izradb e ogrievnog bukovog goriva plaea se za obaranje, rezanje, ciepanje i slaganje od prostornog metra -iO ne, do 50 ne. polag cjepkosti drva; za rezanje gradjevnog drva plaća se polag debljine gradje 12 n. do 18 n. od metra duljine. Za sitnu robu gospodarsku plaćalo se radniku od jednog komada držala (za lopate, sjekire i motike) 1 nć., a za 1 vile 6 nc-, za lopatu malu (običnu) 6V2 ^^-j veliku i duboku po 8 n. za krušnu lopatu (za peći) 12 nč., za jedne tačke (Sobeibtruben) po 34 nž./kosišće po 10 nč., za jaram volovski 30 ne.; osim toga dobivao bi radnik još branu, i to na nedjelja 8 kila kruha, 3 kilg. brašna^ 1 kilo slanine i 0*28 kila soli. (Nastavak slieđi). Nekoliko rie5i 0 silhouetti šumarnika Danhelovskoga, reproduciranoj n I. svezkii „šum. lista´´ g, 1881. obzirom na katastöTj piše Antun Tomić, Šnmarnilc u miru. Sravnjivajuće proracunanje šumskoga đobodka kao što po popriecnom dobodku sječivne dobe, tako i po postotnom užitku, koje se potonje može — buduć odgovara principu našega katastra — substituirati uporabi zemljištne i šumske rente, kako ju je proračunao šumarnik Danbelovsky. Ä. Po poprieönom prirastu sjecivne dobe. Podlogom proracunanja uzima se prvi stojbinski- razred, kako je postavljen u katastralnoj šumsko-procjenbenoj instrukciji; ovaj razred stojbijiski iznaša n. pr. 150 jutara po I60n". — Kod šume, obsižuće 150 jutara, iznosi u 150 godišnjoj ob150 bodnji godišnja površina za sječnju -—-- —, 1 jutro. Budud je u ovom stojbinskom razredu popriecni prihod u sjecivnoj dobi za 1 jutro i godinu 95 c´, to se može od jednoga jutra dobiti u toj dobi 95x150=14350 c´ drvne masse. ßazdielimo tu drvnu massu jednako na sve stojbinske razrede od 150 jutara, to od 14250 " " pada na jutro -j^ = 95 c´, što je u smislu katastra za jutro cielog stojbinskog razreda predmetom oporezivanja. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 2# B: Po postotnom užitku. Ova metoda uzima, da je normalna zaliha Sume kapital, čiji normalni dohodak čini godišnje kamate, i da je iz ođnoAaja obijuh rezultirajuća kamatna stopa mjerilo, po kojem se ima proračunati dohodak. Računa li se dakle po postotnom užitku, dobije se sliedeći rezultat: Kod 150-godišnje obhodnje iznaša godišnja površin-a za 150 sječnju ~— == 1 jutro, a buduć 1 jutro daje 14250 G\ to je J-uU 1 Fin 1 X 14250 c´ normalni dohodak, a 14250 X = L068.750 c´ 2 normalna zaliha ovoga stojbinskoga razreda. Ako se sad nor malni dohodak razdieli sa normalnom zalihom, dobiyeni ko ličnik izrazuje u desetičnom slomku postotke, koji se mogu do biti od normalne zalihe kao godišnji užitak. Po tom odpada: N. B. N. Z. P. U. 14250:1,068.750 = 0.0133 = Vj^´^U normalne zalihe kao go- N. Z- P. Ü. dišnji užitak sa l,068.750xlV37o=== ^4250 c´, štono podjednako razdieljeno na cieli stojbinski razred od 150 jutara po jutro 14250 ———- = 95 c´ sadržaje, dakle isto onoliko, koliko dobismo ra 150 ^ ´ čunom po popriečnom prirastu sječivne dobe. kako to kataster traži. Od načina proraeunanja čistoga šumskoga dohodka, kako ga je šumarnik Danhelovsky razvio u I. svezku hrv- šum. lista t. g., tiem manje se je nadati koristi po porezovnike, buduc je isti i onako yeć predložen bio u formi memoranduma ugarskomu financijalnomu ministarstvu na uvaženje, a ovo ga je kao neshodan za kataster i na krivih premisah osnovan odbilo. Po tom ostaje način Danhelovskijeva proraeunanja čistog šumskog dohodka samo liepim primjerkom računa, što je priznao i sam njegov početnik šumarnik i profesor Heyer u svom djelu ob uporabi šume, veleć, da bi se taj način mogao upotriebiti i kod katastra, nu vlade da ga dosad nalaze za to neshodnim. Sve, što se u tom obziru može dobra učiniti za porezovnike, sastoji u tom, da se kotarskim komisijam, koje imadu pri |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 46 <-- 46 --> PDF |
~ 260 - proveđenju reklamacija sudjelovati, savjetuje, neka u prisutnosti strukovnjaka za pojedine stojbinske razrede odabrana uzorna zemljišta in facie loci pregledaju i izpitaju, da li je u istih drvni prirast po jutru prema instrukciji ustanovljen, nadalje da li je razredjivanje raznih šumskih parcela ovim uzornim zemljištom odgovarajuće izvedeno. U ovom zadnjem obziru 6esto se griesi kod katastra^ a to zato, buduć se za sgotovljenje tih radnja ustanovljuju prekluzivni rokovi, uslied čega se razredjivanje, koje bi već prema mjestnim odnošajem i više vremena zahtievaloj u brzini i netočno obavlja. Buduć nadalje sadanji katastralni zakon dopusta, da se onaj dio dohodka, što se ne daje upotriebiti, odbije od šumskoga bruttO´dohodka te samo ostatak uzima za cisti dohodak, morale bi se spomenute komisije takodjer osvjedočiti, da li i u koliko su procjenbeni organi oba^iirali se na to pri pronadjivanju čistoga dohodka. Bude li sve to valjano obavljeno, biti će dovoljnom zaštitom proti preobterećivanju porezovnika. Zaprieke, koje stoje na putu uporabi po Karlu Heyeru pronađjene, a po g. Danhelovskomu oponašane metode proracunanja pri našem katastru, jesu sliedeee: 1. Uporaba od Danhelovskoga predložene metode kod proracunanja šumske zemljištne rente mjesto poprieenoga prirasta sjecivne dobe šumskih sastojina mogla bi se samo tada oprav-^ dati, kad bi imali vrieđnostni kataster ("Werthkataster), đocim imamo dohodarstveni kataster (Ertragskataster). 0 tom predmetu izjavio se je jednom pri uvedenju zemljarinskoga provizorija god. 1851. tadašnji procjenbeni vrh. nadzornik Münd l prigodom nekoga javnoga predavanja u zagrebačkoj „dvorani", da su se glede toga prije u mjerodavnih krugovih vodili dogovori, dok se nisu svi složili u tom^ da je đohod. kataster najjeftinije mjerilo za oporezivanje, a on da predpostavlja, da će se ova;] način uvesti i u drugih đržavah, gdje još ne postoji , što se je u istinu i dogodilo, jer i po cieloj Njemačkoj uveden je dohod. kataster. 2. Proračunanje kamato-kamata za drvni prirast zabacili su prvi korifeji šumarske struke kao neshođno, buduć odvisi prirast šumskih sastojina od upliva vremena; zatim xšto je iz |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 2&1 — vržen raznim ostetam, pa stoga ne umnaža se kao što rastu kamati novčanoga kapitala. 3. Tvrdnju Danhelovskijevu, da kod proraSunaiija čistoga šumskoga prihoda postoji drugi modus nego kod ostalih vrsti gospodarske privriede, temeljno je oprovrgla ministarska odluka, buduć i kod šume kao i kod svakoga inoga zemljišta odlučuje zemljištni prihod, što se takodjer vidi iz šumsko-procjenbene instrukcije, odsjek VIL, 3 pogl., gdje se veli, da se drvni prihod ima bez obzira na sađanje stanje šume opredieliti jedino prema stojbinskoj yrstnoei. 4. U tabeli I. i II. poprimijena kamatna stopa nije na temelju onih od katastra ad hoc pronadjenih ciena iz spomenute perijođe neposredne prošlosti, veo samovoljno poprimljena, a isto tako su nuzgredni šumski užitci (žirovina, šiška itd.) samo idejalno po vjerojatnom budućem prihodu uvršteni. 5. Kečeno je u ministarskoj odluci o tom predmetu izrično, da se zbiljni uzgojni troškovi mogu polag instrukcije o šumskom brutto-dohodku odbiti, što se pako tiže´starih šuma, koje su od naravi postale, ne vriedi ovo odbijanje uzgojnih troškova. 0 bitnosti i važnosti proracunanja čistoga šumskoga dohodka po popriecnom prirastu sječivne dobe šumskih sastojina, kako gaje kataster postavio, mogu ovo reći. Kako je vidjeti iz proracunanja pod A i JB^ daju oba računa isti rezultat te po tom i jednake posljedke, da pako potonje „ad oculos" dokazem, moram govoriti o proracunanju pod B. Iz ovoga se računa vidi, da je normalna zaliha stojbinskoga razreda od 150 jutara sa 1,068.750 c´ pronadjena. Ova normalna zaliha pako iznaša samo polovicu one drvne masse, koja bi morala postojati, da se na cieloj stojbinskoj površini nalazi samo sječivnog stabalja, naime 160 jut. X 14250 c´ = 2,137.500 c´, od čega odpada me ... . . -, ... . 2,137.500 djutim gornja normalna zaliha od samo = 1,068.750 c´. To je isto onoliko, kao da je polovica sjecivnim stabaljem obrašćena, a druga prazna. Odtuda sliedi, da se ona drvna zaliha, što ju ima šumski posjednik izim te polovice, ne uzima u obzir, već je prosta od poreza, jer se samo polovica stojbinsku površinu zapremajueeg stabalja, koje reprezentira normalnu zalihu od 1,068.750 c´, uvažava i od tog godišnji užitak od |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 48 <-- 48 --> PDF |
1,068.750 c´X 1 57;= 14250 c´ uzima, što se repartira na cielu 30 14250 površinu od 150 jutara sa = 95 c´ na jutro 1 na godinu. Tu probit ne ima onaj šumski posjednik, koji ima u svojoj šumi više mladoga nego staroga stabalja, kao niti onaj ^ kojemu je polovica i više od njegovog šumskog tla sjecivnim drvljem pokriveno, ali je šuma prijašnjimi progalami proriedjena, jer popriecni prirast služi temeljem za proračunanje samo kod gustih sastojina sjecivne dobe. Oni šumski posjednici, koji su prevelike površine svojih šuma izkrčili te po tom imadu sad vij^e mladoga drvlja nego staroga stabalja, kao i oni, koji su proga- Ijivanjem svoje šume sklop iste prekinuli i na taj način drvnu zalihu tako anticipirali, da sad u svojoj šumi ne imaju toliko drvne masse, koja bi normalnoj zalihi te površine odgovarala, mogu se tješiti tiem, da su veći dio svoga šumskoga prihoda unovčili i tako si korist proti šum. zakonu od god. 1852. već unapred prisvojili, jer zakon izricno propisuje, da se šume smiju rabiti samo prema svomu dohodku. To je takodjer razlogom, da su u novije doba posije uveđenja katastra od god. 1860,, uslied koga su se počela razviti velika trgovačka poduzeća sa drvi, osobito hrastovinom, te i ciene poskočile, mnogi posjednici velikih hrastika, u kojih je bila zaliha drva od više stotina godina nagomilana, u kratko vrieme postali milijunaši, dakle im nije plaćanje umjerena poreza ništa smetalo. Prelazim na glavni prigovor g. Danhelovskoga i njegovih jednomišljenika, koji su kod viećanja 0 memorandumu rekli: Buduć je 95 e´ popriecni prirast sjecivne dobe, mladji dobni razredi pako manji popriecni prirast imadu, to ne može najveći popriecni prirast vriediti za sve dobne razrede, pa stoga, uzamši na tu okolnost osobit obzir, treba poprimiti od Danhelovskoga predloženi modus. Moj odgovor bio je taj, da su popriečnim prirastom u sječivnoj dobi neke normalno ubokorene šume, koja predstavlja potrajno šumarenje, razlike medju dobnimi razredi izjednačene, jer svota svih poprieenih prirasta od jednogodišnje do 160-godišnje dobe sasma je jednaka svoti popriečnog prirasta u sječivnoj dobL — Uzprkos tomu primljen je većinom glasova predlog Danhelovskijev. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 49 <-- 49 --> PDF |
™. 253 - Izpitajmo moj prigovor. Buduc poprieöni prirast i50-godišnje ffjecivne dobe 95 e´ izna&a, to je popriečni prirast jeđno95 godišnje dobe TT- C´ ili kraće 19/30 c´. Predstavimo si, da tih 150 ´ . 19 "-c´ od gpdme do godine raste; to dobijemo za 150 godina 19 svotu od -— X 150 = 95 C — 95 c´ je dakle ukupni drvni prirast, što ga nalazimo svake godine kod svih dobnih razreda šume i koji iznaša u 150 godina godišnju svotu od 95 c´XlSO = 14250 c´ stojbinskog razreda, ili drugimi riecmi: popriečni prirast sjecivne dobe od 95 c´ jest onaj drvni prirast, koji se popriecno u svih dobnih razredih stojbinskog razreda zbiva, te za 150 godina svotu od 95 c´ X 160 = 14250 c´ postigne. Odatle je jasno, da su tu mladji dobni razredi samo sa svojim odgovarajućim, ne pako popriečnim prirastom sjecivne dobe subsnmirani, i uslied toga vidi se, da je prigovor Danhelovskijev kriv. — Pošto.se nadalje kod potrajnoga šumarenja svake godine stabalje najvišega dobnoga razreda sieSe, docim svi mladji razredi ostaju netaknuti, dok ne postignu dobu od 150 godina, sve jedno je. da li se kaže: godišnji etat od 1425Ö c´ uzima se iz normalne površine najvišeg dobnog razreda, ili: etat od 14250 c´ razđieljen na cielu površinu uzgojnog razreda 14250 od 150 godina čini ~j7 r = 95 c´ za 1 jutro cielog stojbinskog razreda. Iz rečenoga o bitnosti i važnosti šumskoga prihoda po popriećnora prirastu sjecivne dobe može se ujedno razabrati, da se prihod šumskoga tla ustanovljuje na isti način, kako i kod drugih vrsti kulture, jer n. pr. kod oranice uzima se srednji obični prihod vrstnoće tla redomice podlogom oporezivanja, što je kod šume popriečni prihod stojbinske vrstnoee, te tako ostaje i rataru onaj višak prihoda, što ga je polučio boljom kultivacijom i gnojenjem polja u razmjerju sa običnim dohodkom vrstnoće tla isto tako prost od poreza, kao sto i šumskomu posjedniku ona boljom kultivacijom i steđjenjem sačuvana veća zaliha u razmjerju sa normalnom zalihom od poreza prosta ostaje; naprotiv ne ima te probiti nemarni ratar kao ni onaj šumski posjednik, koji je šumu već pi-eveć izerpio. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 50 <-- 50 --> PDF |
™ 254 ™- Tiem je i ona tvrdnja D-a, da se prihod orace zemlje ima drugae prosuditi nego kod šumskoga tla, oprovrgnuta. Napokon mi je još spomenuti to, da bi se u slucajn, kad bi se bio mjesto dohodarstvenog katastra uveo vriednostni, u prastarih hrasticib, u kojih je drvna massa od prijašnjih stoljeća nagomilana, dobilo procjenbom u massi neizmjernih zaliha materijalaj te bi procjena, ma se ravnala samo po onoj kod provizorija npotriebljenoj neznatnoj taksi drva za ogriev od god. 1824.J izkazivala ipak vrlo velike svote, pa ako bi se od 10 ^ toga samo 1 — porezom obteretilo, ipak bi šumski, posjednici 30 plaćali mnogo veći porez, nego što po procjeni dohodka gledom na vrstnoćii tla i po popriecnom prirastu sjećivne dobe. Isto tako bio bi samo n slučaju vriedn. katastra valjan ona-j. prigovor, da ie kod mladjih dobnih razreda popriecni prirast sjećivne dobe neshodan, jer se u tom slučaju mora ne prihod drva po stojbinskoj vrstnoći n sječivnoj dobi, već efektivna vriednost šume ustanoviti, te bi se svaka sastojina morala po massi, što ju sadržaje, procieniti. Svakomu je šumaru pako poznato, da kod proracunanja vriednosti šume i vriednost tla i vriednost drva skupa čine pravit vriednost šume, koja bi se kod vriedn. katastra morala n obzir uzeti, a ne, kako g. Danhelovsky misli, da bi kod proracunanja zemljištne i drvne i-ente valjalo samo zemljištnu rentu obteretiti porezom, a onu od drva. prostu od poreza pustiti. Različite yiesti. Njegovo Veličanstvo doći će na !ov u Hrvatsku. Kako se glasa^ prispjeti će Njegovo Veličanstvo nas kralj sa prejasuim kraljevićem Riidolfom jesenas u lov na imanja grofova Choteka i Schönborna u Sriera Banat, Šumarsko pitanje opet na hrv. saboru. II sjednici hrvatskog sabora od 9, srpnja t. g. upravio je narodni poklisar Brandtner na prenzvišenog gosp. bana interpelaciju, zašto se pitomei kr. šumarskog učilišta u Križevcih ne primaju u državnu službu financijalnoga ravnateljstva. Drvena paiaca. Narodne Novine br. 142. t. g. donaSaju sliedećet. „Rako japanski listovi javljaju, graditi oe u Jedu nove dvorove za mikada, koji će stajati preko 11 milijuna foi%, a. biti ćo posve iz drveta/´ |