DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 27h —


šumar Pauza Gustav, g. šumarnik Polak Gustav i g. nadšumar
Vilim Dojković.
Na to predje skupština na točku 6. dnevnoga reda t. j .
razpravu eventualnih predloga.


Tom prilikom bude od više stavljenih predloga konačno
po slavnoj skupštini usvojen samo onaj upravljajućega odbora,
da se g. Adolfo Danhelovsky obzirom na velike zasluge, što
si je toli po hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, koli i po
hrvatsko šumarstvo u obće stekao, imenuje poćastnim elanom
hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva,


Zakljucujuć predsjednik ovogodišnju skupština i zahvaIjujuć
se prisutnoj gospodi članovom, što 3.10 se u toli liepom
broju pozivu odbora odazvaše, izreče podjedno i svim onim?
koji k toli srdačnom dočeku družtva po divnom nam Zagorju
koju tu doprinesoše, u ime družtva najsrdačniju zahvalu, poimence
pako g. nadšumaru Herzla, predsjedniku krapinske gospodarske
podružnice, g. Nestoru Kiepachu i načelniku Franji
Hudjeku kao i svim ostalim članovom krapinskog odbora za
doćek. Na to se svi zajedno zaputismo na zajednički banket u
čitaonii, gdje bje ujedno za većer urečena plesna zabava na
čast našem boravku i gdjeno se s inilimi našimi domari kao i
Ijubeznimi gospojicami Krapine grada do kasne noći najugodnijim
načinom zabavljasmo prije razstanka našeg s divnim tim
krajem divne domovine naše.


Drugi dan jutrom (dne 11. kolovoza) zaputismo se najraznijimi
krajevi kući, jedni preko krapinskih toplica, drugi
preko Rogatä^cke kiselice i t. d., ali svitu ostati će sjegurno
taj kratki boravak u Zagorju u najugodnijoj uspomeni. Družtvo
naše može se uspjehom ovogodišnjeg sastanka upravo ponositi:
mnogobrojnost posjeta, živahnost i temeljitost razprav-
Ijanja pojedinih točka dnevnoga reda i t. đ. nas ljetos vrlo
obveseli, što nam je dokazom, da družtvo naše napreduje, da
je potrebno, da samosviest hrvatskih šumara danomice raste,
a budemo li uztrajali, bit će (ako bog da) i pobjeda naša.


Tim zaključujemo to naše izviešće ob ovogodišnjem đružtvenom
sastanku željom, da budemo do godine u stanju saobćiti
još ljepši uspjeh štovanim našim drugovom, kojim kob ne
dade, da se uz nas vesele, da s nami viećaju i rade.




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 274 —


novi „naputak za nredjenje zajedničkoga n.živanja šnnia i šumskih
zemalja, izlučenih za pravoužitiaike krajiškog područja


t. d. od 10. srpnja 1881." tako da se većina prisutnih nije
mogla pobližje sa samim sadržajem istog upoznati, pošto dakle
tako ne mogosmo isti za podloga specijalne debate primiti,
prihvati skupština nakon podulje debate predlog, da se odabere
odbor od pet lica, koji bi bezodvlacno imao sastaviti rezoluciju
u smislu, kako je spomenuto pitanje sada ođ pojedinih
članova osobito naglašeno^ odnosno kritici podvrgnuto.
U odbor budu izabrani g. nadsumar Vilim Dojko vic, g.
nadšumar Otokar Boucek i g. iiadšumar Adolf Herzl, na oto


g. predsjednik skupštinu na četvrt sata odgodi, umoliv dotičnu
gospodu, da se u bližnjoj sobi gledom na prihvatiti imajuću
rezoluciju izvole sporazumiti.
Sastavivši rečena gospoda rezoluciju nastavi se sjednica.
Spomenuta po skupštini usvojena rezolucija glasi: ,,Skupština
hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva, na kojoj su svestrano
iztaknute mane obstoječih zakona ob instituciji imovnih kao
i urbarijalnih obćina s osobitim obzirom na uprayu i gospodarenje,
priznaje doduše poboljšanje stanja i mana uveđenjem
„zakona organizacije imovnih obćina" od 6. srpnja ove godine,
a glede urbarskih normativnom odredbom od 4. ožujka 1871,^
nu moli podjedno visoka kr. zemaljsku vladu, da blagoizvoli
u svrhu pretresanja i izprave pomenutog zakona kao i naredbe,
pošto ne odgovaraju unapredjenju gospodarstva i uprave, sazvati
u Zagreb čim prije enquetno povjerenstvo, ter pozvati u
isto takođjer i po današnjoj skupštini izabranih 9 članova,
koje će povjerenstvo konačno imat pođnieti, izradak pomenutog
zakona i naredbe visokoj kr. zemaljskoj- vladi u svrhu provedenja
kroz sabor; ujedno neka ovomu povjerenstvu visoka kr,
zemaljska ylada blagoizA^oli i za sada manjkavi i nepodpuni
šumski zakon na pretres i izpravak povjeriti dati/^


Primiv skupština ovako sastavljenu rezoluciju, pređje od-,
mah na izbor spomenute devetorice članova, koju bi visoka
vlada imala u spomenutu enc|uetu pozvati, ter budu većinom
glasova prisutnih članova izabrana, da se visokoj vladi predlože,
sliedeća gospođa: Gospodin nadšumar Jakob Furlan, g.
nadšumar Mijo Zobunđjija, g, nadšumar Otokar Bouček^ g. šu~
marnik Adolf Danhelovsky, g. nadšumar Adolfo Herzl g., nad




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 13     <-- 13 -->        PDF

- 273 —
2. U interesu stvari željeti bi nadalje bilo, da visoka kr.
zemaljska vlada osim spomenute naredbe blagoizvoli još i posebni
naputak o đužnostib i djelokrugu izpitnoga povjerenstva^
koji bi imao naravno strogo odgovarati smislu same naredbe,
izdade.
3. Neka visoka kr. zemaljska vlada sliodne mjere odredi,
da se do sada postojeći zakon o preustrojstvu kr. šumarskog
učilišta.u Kiiževcih svrsi shodno bar u toliko promieni, da
se u buduće u šumarske tecaje primaju za redovite slušatelje
samo takovi kandidati, koji se mogu izkazati svjedoSbami
vrbu bar 6 sa dobrim uspjehom svršenih razreda kojeg srednjeg
učilišta; od t. z. vanrednib slušatelja pako da se svakako
bar trogodišnja praksa zahtieva kano preduvjet dolazkana zavod.
4. Smatrajući isto tako važnim, da se mladićem, koji
ostavljaju šumarski zavod, bar prilika pruža po malo se praksi
priučiti ter da si isti tim i same preduvjete polaganja gori spomenutog
državnog izpita i zbilja pribaviti uzmognu, to molimo,
da bi visoka kr. zemaljska vlada blagoizvolila cim prije
shodna odrediti dati, da se kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji
primjereni broj šumarsko-vježbenickib miesta^ i to toli u državnoj
službi, koli i kod obćina i privatnika, ustroji i za abituriente
šumarstva kr. šumarskog učilišta u Eiiževoih osjegura/´
» — Pošto je medjutim bilo već odmaklo i podne, to g.
predsjednik nakon svršene debate o prvom predmetu odgodi
sjednicu do posije podne u 2 sata. Okriepiv se na brzu ruku
nastavismo točno u dva sata opet sjednicu, većina prisutnih
članova kanila bo je sutradan ranim opet kući, pa stoga nije
nam bilo ni kasniti. Na dnevnom redu bijaše razprava „o preustrojstvu
gospodarenja i uprave naših obćinskih šuma"; izvješćuju
gospoda nadšumari Virgil Malin i Vilim Dojković.
Ne imajuć podatke onih zanimivih govora pojedinih članova,
koji su u ovoj živahno vođjenoj razpravi sudjelovali,
izuzam govor g. nadšumara Mije Zobundjije, koji na drugom
mjestu ovoga lista u cielosti saobćujemo, spomenuti nam je
samo siiedeće:


Ne izradivši nam gospoda izvjestitelji ma baš nikakve
podloge ni osnove, da se uzmoguemo u specijalnu debatu upuštati,
ter poäto je tek zadnjih dana objelodanjen i razaslan




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 12     <-- 12 -->        PDF

-- 272 ™


b) Od vremenih povjerenika za viši di^žavni izpit sumarstva,
kojih je ukupno deset, i to dielomice državnih, dielomice
pako šumara imovnih obćina, obćina i veleposjeda u Hrvatskoj
i Slavoniji, kao i professora šumarstva sa kr. šum.
učilišta.


Stalne kao i vremene članove povjerenstva imenuje ban.
Vremeni se članovi povjerenstva imenuju za trogodišnju
perijodu iz ovećeg broja predloženih šumara, a predlaže
ih na poziv kr. zem. vlade hrvatsko šumarsko družtvo u
Zagrebu. Svako se izpitno povjerenstvo ima sastojati iz
pet članova.


Po mogućnosti se za svaki izpitni rok imade drugo izpitno
povjerenstvo sastaviti, a sazivlje ga početkom svake
godine prema potrebi i broju kandidata kr. zem. vlada itd.
(Yidi ostalo na str. 60. „Šum. lista 1881.")


§. 6. Ostaje sve do „Pitanja ova .... . i 1 d.^S gdje
ima stajati: Pitanja ova imadu poglavito obuhvaćati lih praktični
dio šumarstva, osobitim obzirom na postojeća životna pitanja
šumarstva u nas, (Ostalo ostaje kako bi na strani 63.
spomenuto).


§. 11, Izostaje u redku šestom: „u Hrvatskoj i Slavoniji´^
ter bi prema tomu rečena alineja imala glasiti: „Kandidat se
može proglasiti „odlično" ili pako samo „jednostavno osposobljenim"
za samostalnu šumarsku upravu.


§. 13. Ustanovljena bi taksa izpitna sa 16 for, u mjesto


tamo označene sa 25 for. a. vr.
§. 15. Izostaje u drugom redku rieč ^,državnoj."
Ostali paragrafij naime §§. 1., 3.^ 6,, 7., 8., 9., 10., 12.,


14.
i 16j primljeni su nepromienjeni.
Po ovako primljenoj osnovi prihvati i zaključi skupština
na predlog izvjestitelja još i sliedeću rezoluciju:
„Sakupljeni šumari Hrvatske i Slavonije na V. glavnoj
skupštini hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva zaključuju
na Visoku kr, zemaljsku vladu upraviti putem predsjedničtva
sliedeću sniiernu molbu:


1. Da visoka kr. zemaljska vlada blagoizvoli čim prije
netom prihvaćenu novu naredbu o polaganju šumarskih državnih
izpita običajnim putem izdati i u kriepost staviti.


ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 11     <-- 11 -->        PDF

™-27l ~


Ujedno budu po tako prihvaćenom proračunu gospođa
nadšuniar Hajek i šumar Laksar izabrani za revizore prošlogodišnjih
računa.


Da se doskoči neui^ediiostim pogledom na zaostatke uplata
pojedinih družtvenih članova, zaključi skupština: Da se «vi
članovi, koji stogodj u družtvenu blagajnu duguju, još jednom
pozovu po predsjedničtvu druztya, da te svoje dugove najdulje
do konca ove godine namiriti izvole, inače se upravljajući odbor
naročito upućuje, da one Članove, koji se tomu opetovanomu
pozivu odazvali ne bi, prema ustanovam §. 10, družtvenih pravila
briše, nu ujedno i utuži.


Nakon toga predje skupština na izbor novog jednog elana
uprav]jajućega odbora na mjesto izstupivšega g- Cordašića, ter
bude po predlogu odbora jednoglasno g. Dr. V. Koroškonji izabran.


Prema ustanovljenomu dnevnomii redu prešlo se sada na
razpravljanje pitanja „o preinaci postojeće naredbe za polaganje
viših državnih izpita za samostalnu šumarsku upravu/´ —
.Razloživ izvjestitelj obširno stanovište svoje u tom pitanju, ter
upoznay osim toga slavnu skupštinu još i sa mnienjem g. sumarnika
Danheloyskoga u tom pitanju, koje je isti gospodin
bio podastro obzirom na poznatu po professorih šumarstva na
kr. šumarskom učilištu izradjenu osnovu samoj visokoj vladi,
koja i opet sve amo se ođnoseće spise rečenomu izvjestitelju
na dalnju porabu ustupi, preporuči konačno izvjestitelj osnovu,
kakova bje već u II. svezku ovogodišnjeg šumarskog lista saobćena,
za podlogu specijalne debate, koji predlog skupština
bez primjetbe primi.


Za same baš vele zanimive specijalne debate u tom pitanju,
u kojoj je većina prisutne gospode sudjelovala, prihvaćena
bi konačno po slavnoj skupštini rečena osnova uz sliedeće
izpravke paragrafa:


§. 2. Izostaje sve od rieei ,,U slučaju^´ — do „praksom
izkaže." I kod {h) u prvom redkti riee ,,križevačkog´S mjesto
koje dolazi rieč „šumarskog."


§, 4. Koji bi imao glasiti:


Izpitno se povjerenstvo sastoji:


a) Od stalnog odbora za vodjenje višega državnoga izpita,


sastojećega se od pet viših šumarskih činovnika u zemlji,


koji se sami konstituiraju.




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 10     <-- 10 -->        PDF

^ 270 —


neke interpelacije odgovorio, koji odgovor slavna skupština
jednodx\suo do znanja uze, na 3. točku dnevnoga reda, naime
ustanovljenje družtvenoga proračuna za godinu 1883.; ustanovljen
je;


J-. Prihod,


1. Družtveni prinos od 35 podtipirajućili članova sa 480 for.
2. Di´užtveni prinos od 300 članova pravih po 2 fr. sa 600 „
3. Od 82 predbrojnika po ,1.50 fr. ,.-,... . 121 „
4. Piedplata za list od 300 članova po 2 fr. . . \ 600 „
5. Za družtvene
diplome . . . . . . , ... 10 „
6. Pristupnina novih članova . , / , . , . . 10 „
7. Za n-vrstbu ogUxsa´u „šumarski list" .´.´. . . ´20 „
8. Gotovina u blagajni koncem g. 1881. predvidno . 500 ,,
9. Kamate od uložaka sa glavnicom ..... . 30 „
10. Zaostatci od minulih godišta .
969 „
11.
Vanređni prihod (pristupnina i t. d.) . . , . . 50 „
Ukupna svota prihoda .... . 3390 for.
Odbivši razhod sa 1855 for.
Ostalo bi koncem g. 1882. u blagajni 1535 for.
B. Bazhod.
1. Za tisak družtvenog glasila
... " 700 for.
2. Za ekspediciju
lista =........-. 60 „
3. Nagrada tagniku (mjesečno
po 15 fr.) . . . . . 180 „
4. Nagrada za poslovodju (odnosno tajniökog zamjen.) 120 „
5. Plaća za poslužnika (?).......... 36 „
6. vStanarina za družtvene prostorije . / . . -. 200 „
7. Pokućtvo i inventarne stvari
. , 20 „
8. Biljege, tovarni listovi i t.
d. ...... . 30 „
9. Pisaće stvari´ ....´..,......-, ´15 ,,
10. Tiskanice ....;.......... 20 „
il. Ogriev . ´ ´ . ...". W „
12. Za strirkovne
knjige, zbirke, časopise ... . 60 „
13. Poštarina
, . . * . . 30 „
14. Honorar za suradnike ,^sumarskog lista´´ - 200 „
15. Trošak prigodom glavne
skupštine 100 .,
16. Za vezanje druztvenih knjiga . . . . . . 40 ,^
17.
Ini razni nepredvidljivi troškovi 30 „
Ukupna svota razhoda Ijfe for.


ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 9     <-- 9 -->        PDF

^ 269 —


Vrbanic, kr. šumarski nadzornik


Boi6.


Infra octavam pozdravljamo srdačno naše prvo hrvatsko


šumarsko družtvo; bog podieli dobar uspjeh. Živili hrvatski


niaši šumari. Šumarska sjednica u Mitrovici.


Nemöic, Simonović, Havliček, Demetrovic.


Hrvatskoj šumarskoj skupštini


u Krapini.


Hrvatski šumari izpod Velebita šalju šumarski pozdray


sabranim članovom na hrvatskoj šumarskoj skupštini sa uzkli


kom: „Zivili i radili na boljak mile nam domovine Hrvatske´´.


Subotičanec, Agjić Eosta, Betoni^ Illic, Peklić, Ramović,


Agjić Proko.


Forstvereins-Prases Vrbanic, Krapina»


Telegram verspätet erhalten. Bin erfreut, dass Verein


meinen "Wald mit seinem Besuche beehrt, wünsche dem Vereine


bestes Gedeihen und erfolgreiche Wirksamkeit. Waidmanns


Heil! Fürst Windisch-Gräz.


Hohes Präsidium des kroatisch-slavonischen Forstvereins, Kra


pina Markt.


Hocherfreut über den brüderlichen Gruss des kroatisch


slavonischen Forstvereines erwiedern wir denselben mit herz


lichem Waidmannsheil und „na zdar"!


Der Präsident des Forstvereines Fürst Carl Schwarzenberg.


Predsjednictvu šumarskoga družtva, Markt Krapina.


Zapriecen prisustvovati činjenjem klicem šumarskomu
i prisutnomu družtvu trokratni „Živio".
FantOj redaktor.
An den löbL kroatisch-slavonischen Forstverein Krapina Stadt.


Bitte vielmals um Entschuldigung, dass ich mich gestern
zu so ungelegener Zeit entfernen musste, bringe allen Anwesenden
und dem Herrn Präses speciell ein dreifaches Hoch !


Prokop.
Za perovodje budu izabrani gg. šumari Maksa Prokic i
Edo Slapnicar,


Na to pročita tajnik družtvu već u posljednjem broju
ovoga lista objelodanjeno izviešće upravljajucega odbora o svom
djelovanju u minuloj godini. Zatim prešlo se je, nakon što je
družtveni tajnik na ime upravljajuceg odbora g. Nanincinijn na




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 268 —
Otvorivši đružtveni predsjednik točno u 9 sati prijepodne
skupštinu, pozove g. načelnika Hudjeka, da zauzme kraj njega
mjesto, ter da izvoli skupštini prisustvovati, koji poziv družtvo
sa srdačnim „žiyio" poprati. Isto tako predstavi g. predsjednik
družtvu i nadošlog g. predsjednika krapinske gospodarske podružnice,
g. Nestora Kiepacha. — Na to pročita prispjele
medjutim telegrame i pozdrave družtvu od strane više družtvenih
članova i odličnika, i to: pozdrav gospode professora i
počastnih clanoya družtva gg. Judeicha, Seckendorfa, Presslera,
gospode šumara petrovaradinske imovne obćine, šumarskog
osoblja otočke imovne obćine, urednika šumarskog lista u Sisku


g. Fanta i češkog šumarskog družtva u Rakonitzu, ter Njegove
Visosti g. kneza Windischgrätza.
Brzojavke, koje je đružtveni predsjednik odpravio i one,
koje su skupštini prispjele, priobcujemo ovdje p. n. gg. članovom:


Preuzvišenomu gospodinu banu grofu Pejacsevichu


Zagreb.


Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, držeč svoju glavnu
skupštinu u trgovištu Krapini, izrazuje Vašoj preuzvišenosti svoj
najodaniji pozdrav uz trokratni uzklik živio !


Vrbanić , đružtveni predsjednik.
Durchlaucht Alfred Fürst zu Windischgr´ätz
Stekna, Cejtic Franz-Josefs-Bahn.
Kroat.-slavönischer Forstverein auf der Excursion in den
Waldungen Euerer Durchlaucht bei Eohitsch befindlich bringt
für die freundlichste Aufnahme den tiefgefühlsten Dank dar.
V r b a n i 6, Vereinspräses.
Hohes Präsidium des böhmischen Forstvexeines Rakonitz.


Kroatisch - slavonischer Forstverein auf seiner sechsten
Versammlung und Excursion Rohitsch-Krapina-Trakošćan bringt
dem böhmischen Brudervereine ein herzliches „Živili^^


Vrbanić, Präsident.


Herrn Grerstle & Co.


Wien.


Kroatisoh-slavonischer Forstverein auf seiner Excursion
der diesjährigen Versammlungen befindlich spricht hiemit der
hochansehnlichen Firma den wärmsten Dank für die freundlichste
Aufname mit dreifachen „Živio!" aus.


Vrbanić , Vereinspräses.




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 7     <-- 7 -->        PDF

~~ 267 —


taj kras i sjaj — prateć okom liep dio diöne hrvatske prošlosti —
zatim se opet zapustimo do jezera, gdje nas je gostoljubno
gospodin grof počastio bio, obradovav nas i sam svojom prisutnošću;
zabavljasmo se najugodnije sve dok nas zalazeće sunašce
ne opomenu, da nam valja krenuti natrag u Krapinu.
Oprostiv se najsrdačnije sa plemenitim gospodarom tog divnog
hrvatskog kraja, koji i sam pristupi družtvu kao elan, odvezosmo
se praćeni od domaćeg činovničtva kuci, kamo prilično
kasno pod noć sretno i stigosmo.


iPrije nego završimo taj kratki opis našeg družtvenog izleta
u Trakošćan, valja da bar još dvie tri spomenem. Gospoštija
posjeduje oko 2200 jutara visoke sume, većinom sjeći dorasle,
i sa jedva kojih 80 rali branjevine. U najnovije doba
odpalo je na okolišne urbarne obćine uslied provedene segregacije
do 1000 rali šume/Glavne vrsti drveća su smreka, jela
i bukva, a po južnih obroncih i hrast. Šumarsku upravu vodio
je do sele nadšumar Pauzar, komu bijaše podčinjen šumar g.
JRatzka uz potrebno lugarsko osoblje, nu a tom smieru učinjene
su sada neke promjene. Kako je u obće u tih krajevih
izvoz težak, to je unovčivost šuma slaba, u koliko se a novije
doba nije veći promet postigao polu-izradjenom robom na liepo
uredjenoj pilani pod samim gradom. Izradjuju se tuj osim raznovrstne
laktovine takodjer i palice, držala, štapovi i t. d., koji
se fabrikati većinom na susjednu lepoglavsku zemaljsku ka^nionii
prodavaju. Osobita se ovdje pomnja takodjer posvećuje
lovu, kao i ribolovu, koji se tuj veo od davnine baš izdašno
tjera i goji.


U obće mogli smo jasno razabrati veliku skrb, koju sadanji
vlastnik posvećuje šumarstvu, ne štedeć ni truda ni novca, da
zadovolji i zbilja svim zahtjevom racijoualnog i upravo uzornog
gospodarenja, pa zato i ostavismo zadovoljni divni taj kraj,
osvjedočeni u dnu duše, da će skoro i naši hrvatski velikaši
preuzeti vodstvo naroda na polju narodno-gospodarstvenog
napredka i boljka, kao što su to eto do nedavna činili na polju
obće narodne nam borbe po obstanak.


IV. Dan glavne skupštine.
Dne 10. kolovoza obdržavana je u viećnici trgovišta Krapine
ovogodišnja glavna skupština.




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 6     <-- 6 -->        PDF

- 266


et Comp. Veseli i dobre volje, pjevajući i srnijuci se prevalismo
taj više sati trajući putj i ne opazeći daljinu, koju prođjosmo,
dok nas nisu odaslanici rečene tvrdke i opeta najsrdačnijim
načinom pozdravili ter na kratku užinu pozvali, tako da smo
se i opet do volje razbladili dobrim pivom i rujnim vincem, a
vec pod noć zaputili smo se kolima dalje put Krapine, gdje
nam je taj dan prenoćiti bilo. ,


Prevalismo tako liepe štajerske krajeve, da se i opet vratimo
u uŽji domorodni kraj, — ,,Da divno li si Zagorje!" —-
Oko devet sati večerom dođjosmo pod zidine starodrevnog i
čelik-brvatskog grada Ceha, Leha i Moba, gdje nas na ime
trgovišta g. načelnik Hudjek najsrdačnijim načinom uz glasbu
i u pratnji diela vatrogasnog družtva pozdravi. — Gostoljubivi
nas Krapinčani po starom brvatskom običaju primiše na
stan, i đomala eto nas već svoje medju svojimi. Zabavljajuć se
najugodnije s milimi nam ukućani do kasne noći, legosmo sretni
i zadovoljni, da se okriepimo za novi sutrašnji izlet.


III. Izlet družtva u Trakošćan.
Pošto se je naše družtvo povećalo sa jur prije u Krapinu
stigavšimi nam drugovi kao i nekojimi novimi prijatelji Krapinčani,
krenusmo prema programu dne 9. kolovoza kolima put
šuma i gospoštije presvietloga g. grofa, Ivana Draškovića,
Trakošćana, toga bisera brvatske krune.


Vozili smo se baš prekrasnom dolinom Bednje, obrubljenom
liepimi sumarni četinjače, vitkimi jelami, smrekovjem i
bukvami. Nakon dvosatne vožnje i hoda prispjesmo do ribarske
kućice na obali Ijepušnog jezera, koje sa tri strane okružuje
grad Trakošcan. Stupivši na posebno priredjenu ladju, krenusmo
vodom put grada ter uz pjevanje pjesme „Plovi ladjo"
eto nas pod divnim građom Trakošćanom^ odkle nas sa najvišje
kule uz pucnjavu mužara obiteljski stieg Draškovića veselo
pozdravljaše. Prevaliv jezero podjosmo uz brdine liepim perivojem
put grada, gdje nas sadanji mu vlastnik presvietli g,
grof Ivan Drašković najsrdačnije primi i pozdravi. —


Razgledajuć grad i mnogovrstne mu znamenitosti, eto nas
i u palači, gdje ponosno na nas gledahu sa stiena slike dičnih
brvatskiii velikaša, a ponamještene starodrevne ogromne dobrodošlice
predočivahu tjelesnu im jakost. Ogledasmo pomno sav




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 265 ~
nicih u Woocu, koji zapremaju ukupnu površinu od 0*55 hektara,
ter u kojih se ne samo sve za vlastitu porabu potrebne
biljke^ veo i za omašnu trgovinu odgovarajuće množine biljka
uzgajaju.


Prodavaju se pako ponajviše u veliko samo smreke i ariš.
Kulturni troškovi iznašaju poprečno 32 do 36 for. po hektar.
Dohodci razsadnika iznašaju poprečno godimice 300 do 600 for.,
a prodaju se loco kolodvor Policani:
jednogodišnje mreke i ariši, 1000 kom, zamotanih po 1´50 fr. a. v.


Izvažaju se pako ponajviše u Hrvatsku, Ugarsku i Štajersku,


dvogodišnje „ „ „ 1000 „ „ „ 2-50 „ „ „
trogodišnje „ „ „ 1000 „ „ „ 3´00-3´5O
trogodišnje dvaput presadjene „ „ „ „ 5*50 fr. a.v.





Konačno bismo tuj samo još koju ob odnošajih lova tih
gospoštija spomenuti imali. Tim što su se takođjer i j»ogranična
obćinska lovišta u najam uzela, jest kneževsko lovište
podpuno arondiranOj a prema tomu nahodimo tuj takođjer i
odgovarajući broj srnadi sa kojih 130 komada stalnih srna.
Od zvjeradi osobito se spominje divja mačka, koje se godimice
po više komada ubije, nu i ostale manje zvjeradi ima dovoljno
kao n, pr. lisice, kune i t. d.


Cjelokupnu ovdašnju šumarsku upravu vodi nadšumar
Herzl, komu su dođieljen jedan protustavnik i tri šumara, po
sriezovih pako još i 4 lugara.


Vracajać se nakon tih obćenitih razmatranja o stanju
suma i šumsko-gospodarstva po tih gospoštijah opet na opis
samog izleta, spomenuti ćemo daljnji tek iste.


Prohadjajući po sriezi Maceljskoj, bilo je već davna odmaklo
podne, kadno nas već po nešto umorene od silne žegej
da i napornog hodanja, najedanput na sried šume pozdravi
pucnjava mužara, ter vesela svirka štajerskih trubljaša uz pune
stolove i veselo klicanje čuvarskog osoblja, a mjestni poslovodja
i vriedni vodja ekskurzije g. Herzl pozove nas u ime
Njegove Visosti na okriepu i veselu užinu. Redahu se zdravice,
pila se bratinstva, pjevalo se i veselilo više sati, tako da će
nam sjegurno tuj probavljeni liepi časovi u vječnoj ostati spomeni,
-~ i tek kad nas je vee po treći puta vodjina trublja
na odlazak pozvala, ostavismo liepi taj stan, da krenemo preliepom
i romantičnom dolinom put pilane bečke tvrdke; Grerstle




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 4     <-- 4 -->        PDF

~ 264


Šumsko tlo, koje je bud vapnenasto, bud pješćenasto, u
obće je dobro i kumozno i za uzgoj šume prikladno. G-lavnu
vrst drveća tik šuma sačinjava bukva (Fagus sylvatica.), koja
nalazimo stranom u čistik sastojinak, ponajviše pako sa jelom
u smjesi. Uz ove glavne vrsti dobro su zastupani i javori,
grabovi, briesti, jaseni i krasti Zadnjik decenija posadjeno bi
osim smreke takodjer prilično arišovine, osobito po starijik
sječinak, i to baš dobrim uspjekom.


Šumarenje je u pravilu visokik obkodnjak naravnim pomladjivanjem,
a samo iznimice obavlja se i cistom sječom. Obhođnja
ustanovljena je primjereno okolnostim i odnošajem sa
100 godina.


Grospodarska osnova počela se g. 1864. provadjati, a zadnjik
se godina obavila temeljita revizija. Temeljem gospodarske
osnove jest saksonski način uredjenja šuma. Svaka
sriez eini za se jedinicu sa posebnom gospodarskom, užitnom
kao i uzgojnom osnovom. Svakik se deset godina imade obavljati
revizija.


Površina kultura zaprema prostor od 142 jutra, plešine
28 jutara, branjevine 232 jutra, ostatak je visoka šuma od 80
do 100 godina i više.


Pošto su baš posljednjik godina progranične šume kneževskomu
dobru uzastopce i u veliko sječi predane, to je unovčivost
posljednjik godina slaba bila, čemu je osobito i ta okolnost
dopriniela, što su poduzetnici prema tamošnjim odnošajem
dužni u stanovito vrieme sječu obaviti, ter tako prisiljeni
često i po što po to zaostalo drvo po sječinak prodavati. Tako
će se po kneževskik šumak valjda tek onda moći odgovarajuća
kolikoća drva svake godine sječi predati, kad budu ti nenaravski
odnošaji konkurencije prestali. Zato se sada i najviše drva potroši
u vlastitoj režiji, poimence u spomenutoj već staklani i
pilani. — Sječa se kod pripravne sječe obavlja zimi, kod progalenja
pako ljeti i jeseni. I nuzgredni užitci znameniti su,
osobito kad je rodna žirovina i t. d.


Pošto je posljednib decenija korist od šume sastojala u
čistoj sječi, to su se morale mnoge i omašne kulture izvadjati.
Radi korovja odlučilo se kulture poskoriti sadnjom, koja se
uspješnijom pokazala od sjetve- Za kulture potrebni materijal
uzgaja se izključivo u posebnik za tu svrku uredjenih razsad




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 3     <-- 3 -->        PDF

— 263 —


Yencel šnmar, Steinecker Franjo šumar, Slapnicar Eduard
šumar, Tychi Adolf mjernik. Tiller Ferdinand šumar, Tomaj
Edo posebnih, Vrbanić Mijo šumarski nadzornik, Vrbanić &]uro
pravnik, Vardelja Milan šumar, Vichodil Vlastimil ravnatelj,
Zobundjija Mijo navišumar,


II. Izlet drnžtva u šume Hjegove Visosti kneza ´Windiscligrätza.
Bilo je ki-asno ljetno jutro, kadno je naša vesela povorka
kola ostavila kneževski dvorac, gdje smo po gostoljubivosti
Njegove Visosti preko noći smješteni bili. Zaputismo se ponajprije
put kneževske staklane tik hrvatsko-štajerske medje.
Malen je to doduše, nn zato ipak vele zanimiv etablissement.
Liepo ti je vidjeti, kako marljive ruke radnika i djece proizvedu
fine case, boce i ino posudje, većinom namienjeno izvozu
u Trst, nu gledajući ona blieda bolježljiva lica, i nehotice ih´
moraš požaliti. — Kraj staklane nalazi se i parna pila, u kojoj
se ponajviše izradjuje samo za staklanu potrebna laktovina.
Pilana treba godimice 800—10Ö0 jedrih metara mehkog drva,
staklana pako oko 4500 prostornih metara goriva, i to lošije
vrsti. — Odavle krenusmo u same šume kneževske. Prije nego
predjemo na dalnje opisivanje našeg izleta, valja nam još koju
obćenitu o samih šumsko-gospodarskih odnošajih ove gospoštije
spomenuti. Domene Obrohic i Sermol posjeduje knez već
od godine 1845,5 šumski predjel Marcel u Hrvatskoj pako tek
od g, 1859-, prije bijaše bo isti vlastnictvom hrvatskoga velikaša
grofa Festetića.


Ukupni šumski posjed te gospoštije iznaša 6435-82 jutra,
razdieljen je pako na pet srezova, od kojih međjutim leži
samo srez „Marcel*^ sa površinom od 1875 jutara n Hrvatskoj.
Čitava je površina brdovita, te leži popriecno 632 do 726 metara
iznad morskog površja. Osim strmina imade i više znatnih
kotlina, uslied čega je u obće izvoz šumskih surovina prilično
otegoćen. Glavna prometila jesu šumski putevi i ceste, kojih
uzdržavanje godimice znatnu svotu stoji.


Popriečna godišnja toplota tih ki^ajeva je 8.95 »E, a popriecna
\asina tlakomjera do 750"^´"- Pošto sn malne sve šume
prema sjeveru i iztoku zaštićene, je podnebje tih krajeva uz;
prkos često nastajućim kasnim proljetnim mrazovom blago.




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— 262 —


5. Razpraya pitanja:
a) 0 preinaci postojeće naredbe za polaganje viših državnih
izpita za samostalnu šumarsku upravu. .Referirao učitelj
šumarstva g. JTran Kestercanek.


b) pitanja o preustrojstvu gospodarenja i uprave naših obćinskih
šuma. Referadu najavila su gg. nadšumar Virgil
Malin i šumar M, Prokić.


6, Eventualni predloži.


Ovaj program bi u cielosti i izveden. Pošto su malo ne
sve hrvatske novine već đoniele i onako manje više obširna
izviešća o toj skupštini, to se ne ćemo ovdje upuštati u po


tanje razglabanje, već ćemo svrbi primjereno samo važnije
stvari izta.knijti.
I. Sastanak.
Akoprem je nešto ucestnika skupštine neposredno krenulo
put Bogatca ili Krapine, to je ipak većina članova, kako to


program označivaše, krenula dne 7. kolovoza željeznicom iz
Zagreba u Rogatac preko Policana, kamo je oko 5 sati po podne
prispjela a i prenoćila. Osobitom si smatramo dužnošću iztaknuti
osobito liepi i prijateljski doček te susretaj, koga nam
g, nadšumar Herzl na ime Njegove Visosti gospodina kneza
Windischgrätza za našeg boravljenja na tamošnjih dobrih pripravi.


Mimoilazee opis putovanja našeg divnimi predjeli južne
Štajerske, ter prolaza kroz svjetsku kupelj i kiselicu rogatacku,
koja je i onako svakomu Hrvatu manje više poznata, spominjemo
tuj samo imena one gospode, koja u obće omogućiše, da
je ovogodišnja: glavna skupština toli liepo izpala, a bijahu to´


Gr. Bayer Gjuro nadšiimar, Boelein Koloman šumar, Bunjik
Koloman šumar, BouČek Otokar nadšumar, Dermutz Theodor
šumar, Biskup Josip šumar, Drašković Ivan grof veleposjednik,
Dojković Vilim nadšumar, Frkić Stjepan protustavnik, Herzl
Adolf nadšumar, Herzl Eduard nadšumar, Hajck Bogoslav nadšumar,
Kestercanek Franjo professor, Kađić Dragutin taksator,
Kiepach Josip agronom, Hudjek Franjo načelnik. Kure Josip
urednik, Laksar Dragutin šumar, Lutteroti Vjekoslav mjernik,
Malin Virgil nadšumar, dr, Majcen narodni poklisar, Naninčini
Dragutin protustavnik, Prokić Maksa šumar, Pauza Gustav
nadšumar, PaiTzar Josip nadšumar, Ratzka Josip šumar, Stary




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 1     <-- 1 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST.


Br. 6. u Zagrebu dne 1. studena 1881. 6fod< V.


Zagorska šumarska skupština.


Izvješćuje Pran. X. Kesterčauek.


Kako je gospođi elanovom hrvatskog šumarskog družtva
već od prije znano, sazvao je upravljajući odbor prema ustanovam
§. 3. đružtvenih pravila ovogodišnju V. glavnu skupštinu,
i to ovaj put na dne 7. kolovoza 1881. i sliedećih dana
u hrvatsko Zagorje, odnosno Rogatac i Krapinu, uz sliedeći
potanki program:


1. kolovoza krenuše članovi, sakupljeni u Zagrebu, južnom
željeznicom preko Zidanog mosta i Policana u Eogatac, gdje
ih je mjestni poslovodja i nadšumar njegove Visosti kneza
Švarcenberga, g. Adolf Herzl, dočekao i pozdravio te u trgovište
E/Ogatac doveo.
8. kolovoza učinjen bi izlet u šume gospoštije EogataCj
na večer odlazak u Krapinu.
9. kolovoza polazak članova družtva put gospoštije presvietloga
g. grofa Ivana Draškovića Trakosćanskoga, na veSer
povratak u Krapinu,
10. koloyoza obdržavana bi glavna skupština u viećnici
slavnog trgovišta Krapine, i to od 8—12 sati do podne i 2 do
5 sati po podne — uz sliedeći dnevni red.
1. Pozdrav skupštine po predsjedniku družtva.
2. Čitanje izvještaja o djelovanju družtva za minuloga
godišnjega razdobja, po tajniku.
3. Ustanovljivanje proračuna za g. 1882.
4. Izbor jednog elana upravljajućeg odbora u smislu §. 15.
đružtvenih pravila.