DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 25     <-- 25 -->        PDF

^ 285 ~


Svrake i sove, kojib se do mala čitavo jato tuj sakupilo,


imahu :>ilatna vremena obilja i razkoši.


Sova osobito bijaše mnogo vrsti „Strixotus."*


Naravno da sam pri takovib okolnosti taj krat baš radošću
pozdravio čas obćeg potopa Posavine, ta njim se je baš dio
naših uzgoja od propasti uzcuvati imao, — al kad tamo, čovjek
snuje, Bog odredjuje. — Došla voda — al i ostala, tamo sve
kasno, već i do ljeta, i tako je sjeme tek kasno proklijati mogio;
tek koncem lipnja ostavi nas posvema voda, tako da nam se
je sada i opet bojati, da će nam još slabašne i neojacane biljke
jeseni nastupom ranih mrazova i opet postradati.


Po branjevinah pako, koje izvan poplavišta Save leže,
imađjahu naravno i miševi mastnu godinu, dok im napokon
haranju ne učine kraj u proljeće nastupivši oštri mrazovi- Prigodom
ogleđavanja takove jedne kulture na dne 7. srpnja našao
sam na jednoj plohi dvie takove životinjice uzpored skončane,
bijahu A. glareolus, i to još neodrasli.


Gorski srezovi razmjerno su malo kvatovali od miševa,
akoprem ni tuj još pogibelj minula nije, opazio sam bo, da je
ljetos usadjeni žir uslied hladnog proljetnog vremena neobično
kasno proklijao. 0 tom sam se osvjedočio takodjer i prigodom
svoga obilaženja šumarijom u drugoj polovici lipnja, kad je
većina izniklih biljka tek nekoliko dana stara bila. Iztraživanja
dokazivahu nadalje, da je žir bio još i pod konac lipnja nabreknut,
a radicula podpuno zdrava, nastojeć se ukorieniti, uslied
česa je biljka tek početkom srpnja koru zemlje proniknuti
mogla, a odrveniti će se tek moći pod kasnu jesen.


Priležeća skrižaljka I. predočuje nam jasnije troškove uzgojne
od 1877. do 1881. godine u ovoj šumaaiji; skrižaljka 11.
pako prikazuje nam pregledno dosadanji uspjeh i izdatke po
hektaru po raznih u tih krajevih uobicajnih vrstih sadnje šuma.


frelazeć na obćenita razmatranja moramo reći, da u obće
uzgoj šuma po tih stranah još u mnogom pogledu ne odgovara,
imenito pako u pogledu obavljanja kultura u vlastitoj
režiji, odnosno predaji tih radnja na poduzetnike i tim postupkom
nastajuće troškove i t. d. Za sada bo, dok su cuvarske
kao i gospodarske srezi tako ogromne (odnosno prevelike), nije
nam moguće ni pomisliti na to, da te radnje uključivo u vlastitoj
režiji obavimo, i to tako dugo, dokle se goder šumski