DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 30 <-- 30 --> PDF |
^ 29Q -^ ^ ^^ Šumarstvo požežke pffdžupanije. Piše Vatroslav German, kr. zemaljski kulturni viećnik u Kutjevu. (Nastavak i koaae). Hrastovom se šumom u toj podžupaniji manje možemo pohvaliti, nego li bukovom. Kako se je pako barbarski nekoč ovđašnjimi dubravami postupalo, razabrati nam je lasno još i dan danas. Zametak današnjemu stanju ovdašnjih hrastika nalazimo oko g. 1840. Do najnovijega doba ne znadijahu naši veleposjednici ni sami^ kakvo blago u svojih šumah imadu^ Niti je tada još bilo prometa^ niti poduzetnika ovdje, a prodavanje hrastova, bilo na malo ili na veliko, bivaše neracijonalno, površno, dapače i razsipno. Poduzetnik plaćao bi ustanovljenu svotu za 1000 izradjenih dužica, nipošto pako ne bi kupovao drvo, pak zato nije naravno vlastnik šume ni od onih u šumi preostalih odpadaka kod pravljenja dužica, kao ni od preostale granjevine i t-d. imao dobiti, već mu obično dobre tri četvrti najljepše debljevine, ostavše u šumi neizradjenö, bez koristi propadoše. Imade takodjer slučajeva, da su đrvodjelci posjekli i oborili koji hrast, nu video, da im ža posao nije, ostavili bi ga i tražili drugi bolji i prikladniji, a vlastnik nije zanj nikakvu odštetu tražiti mogao. Nu napokon nadodje ipak i tu doba, da su šumski posjednici počeli uviđjati štetnost takove piodaje, pa i sami poduzetnici morali su pristati na to, da kupe šume polag procienjene vrieđnosti stojećih stabala u šumi. Tim se je podjedno polučilo i to, da je odsele bio kupac prinuždeti u vlastitom interesu svako stablo što ,uranije ter svrsi^ shodnije izi^aditi dati, samo da mu čim manje neanovČivih odpadaka u šumi ležati ostane. Zagajivanje branjevina prije konačne sječe u svrhe narav-´ nog pomladjivanja sastojina od paše i žirenja ne bijaše za dugo. nikome ni na kraj pameti, čega radi i nalazimo dan danasriedko gdje liepih mladih brastika, pa i čemu to, kad je i onako po sjecinah preostala dobra polovica stojećih stabala, koja bi. svojim zastorom u brzo i onako svaki pomlađ ugušila; S druge. strane opet obrasle su.tako proriedjene-do skrajnosti šume u. |