DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 292 — Koii koristna bijaše naredba ova po tamošnje šume. svjedoči nam današnje stanje šuma, i okolnost ta, da naš „ćića", videć da ne ima druge, sad liepo i ležeće klade kupuje, i to može tim prije Kniti^, što krasto vina dugo vremena treba, do^ kle strune. Nu ne samo da ovakove klade prieče mladi porast, već su u mnogih slucajevih bile i uzrokom velikih ovdašnjih požara; bez tih suharaka bile bi naše bjelogorice tek samo prizemnomu požaru izvrgnute, a ovako joj ovi podavaju onu silnu žar, koja je uzrokom, da znade ista biel starih debala pogoriti. Velika je nadalje zaprieka razvoju ovdašnjeg šumarstva i ta okolnost, što nije segregacija još konaSno provedena, (n. pr. na dobrih Pleternica, Jakšić, Yitovo i Brestovac), ter što se po tom ne može ni trajna šumsko-gospodarstvena osnova uglaviti, Nu kraj svega toga ipak možemo i na temelju inih poznatih činjenica slobodno uztvrditi, da bi za pokriće domaćih potreba na drvu u ovoj podžupaniji bila dostatna i polovina postojećih šujnaa, i to koli obzirom na obće drvarenje, kao i pašu, pa makar se i isti dosada postojeći običaj pastirstva pridržao, ali to dakako samo onda, kad bi šume te u podpunom sklopu uzgajane bile. Osim ono malo po dolinah i ravnici se nalazećih suma, koje uz to nisu ni u zdravstvenom ni podnebnom pogledu neobhodno nuždne, nalazimo, da su sve ostale šume na pravom šumskom tlu uzrasle, t. j . na tlu brežnatom i planinskom, koje i onako nije za druge vrsti težatbe i uporabe prikladno, pak se zato ni krßiti ne smije. Rekosmo već, da naš puk još sveudilj ne zna štediti drva, već da ih troši u taman bez mjere a i koristi, sjetimo se samo toga, da akoprem malne svaka kuća, osobito po planinah, ima 5 do 6 drvenih zdanja, ter što za balvane, grede^ tarabe, plat- nice, živke, pruće i i d. silu drva trebuje, još je osim toga svako selo tako rekuć izprepleteno mrežom bezbrojnih plotova i ograda, na koje se naravno i opet veliko množtvo tehnički sposobne hrastovine troši. Potreba takovoga ogradjivanja opet iztiće samo s neosnovano primitivnoga pastirarstva, kraj koga marva, kad nije jia paši, planduje selom. |