DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 4 <-- 4 --> PDF |
~ 264 Šumsko tlo, koje je bud vapnenasto, bud pješćenasto, u obće je dobro i kumozno i za uzgoj šume prikladno. G-lavnu vrst drveća tik šuma sačinjava bukva (Fagus sylvatica.), koja nalazimo stranom u čistik sastojinak, ponajviše pako sa jelom u smjesi. Uz ove glavne vrsti dobro su zastupani i javori, grabovi, briesti, jaseni i krasti Zadnjik decenija posadjeno bi osim smreke takodjer prilično arišovine, osobito po starijik sječinak, i to baš dobrim uspjekom. Šumarenje je u pravilu visokik obkodnjak naravnim pomladjivanjem, a samo iznimice obavlja se i cistom sječom. Obhođnja ustanovljena je primjereno okolnostim i odnošajem sa 100 godina. Grospodarska osnova počela se g. 1864. provadjati, a zadnjik se godina obavila temeljita revizija. Temeljem gospodarske osnove jest saksonski način uredjenja šuma. Svaka sriez eini za se jedinicu sa posebnom gospodarskom, užitnom kao i uzgojnom osnovom. Svakik se deset godina imade obavljati revizija. Površina kultura zaprema prostor od 142 jutra, plešine 28 jutara, branjevine 232 jutra, ostatak je visoka šuma od 80 do 100 godina i više. Pošto su baš posljednjik godina progranične šume kneževskomu dobru uzastopce i u veliko sječi predane, to je unovčivost posljednjik godina slaba bila, čemu je osobito i ta okolnost dopriniela, što su poduzetnici prema tamošnjim odnošajem dužni u stanovito vrieme sječu obaviti, ter tako prisiljeni često i po što po to zaostalo drvo po sječinak prodavati. Tako će se po kneževskik šumak valjda tek onda moći odgovarajuća kolikoća drva svake godine sječi predati, kad budu ti nenaravski odnošaji konkurencije prestali. Zato se sada i najviše drva potroši u vlastitoj režiji, poimence u spomenutoj već staklani i pilani. — Sječa se kod pripravne sječe obavlja zimi, kod progalenja pako ljeti i jeseni. I nuzgredni užitci znameniti su, osobito kad je rodna žirovina i t. d. Pošto je posljednib decenija korist od šume sastojala u čistoj sječi, to su se morale mnoge i omašne kulture izvadjati. Radi korovja odlučilo se kulture poskoriti sadnjom, koja se uspješnijom pokazala od sjetve- Za kulture potrebni materijal uzgaja se izključivo u posebnik za tu svrku uredjenih razsad |