DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 301 — Današnje stanje šumarstva u Bosni i Hercegovini. ^Zajedničko ministarstvo ünaneija predložilo je u t. z. crvenoj knjizi delegacija takođjer i točan opis odnošaja posjednutih turskih zemalja, iz koga vadimo takođjer i po nas baš vrlo zanimive podatke, odnoseće se na opis današnjeg stanja šumarstva u Bosnoj i Hercegovini Medju najvriednije narodno imućtvo tih zemalja spada bez dvojbe i znameniti šumski posjed, jer sve da i jesu šume bosansko-hercegovacke za prijašnje turske vladavine, osobito pako za posljednjih godina nutarnjih nemira, kao i s pomanjkanja uređjenih šumarsko-upravnih odnošaja dobrano opuštene, to mogosmo ipak već i neposredno po okupaciji rečenih zemalja radošću konštatovati , da je mal ne polovina rečenih zemalja pokrita šumamij od kojih je dobar dio sjeći đorasao, tako da se može uzeti, da od ukupne okupirane povi´-šine od kojih 1000 žetvornih milja oko 500 četvornih milja ili 2,865.000 hektara odpada na šumsko (ako i donekle krasovito) tlo. Isto se je tako moglo i pitanje šumskoga vJastnictva, obćenito bar, smatrati povoljnim po zemaljsku upravu, pošto bijaše već i za turskog gospodstva veći dio šuma vlastničtvom države, a i po okupaciji samo. je neznatan dio uprava Vakufa ili pojedini privatnik prisvojio. Izlucenje tih privatnih odnosno vakuv-šuma i ustanovljivanje onih šumskih površina, koje i pod turskom vladavinom pojedinim obćinam za namirenje potreba na drvu slnžahu, započeto bi namah kako je Austrija rečene zemlje posjela, a posao taj povjeren bi posebnim povjerenstvom, nu konačno moći će se to pitanje posjeda ipak tek onda riešiti, kad budu dovršene katastralne radnje, ter kad će se prema tomu onda i šumarski kataster urediti moći, dotle pako morati će se zemaljska uprava držati ustanova obstojećeg turskog zakona, ma sve da se tim i otegoćuje rentabilitet šumske uprave. Osim šumskih služnosti najme pripada ladanjskomu žiteljstvu polag §. 5, postojećeg zakona ne samo pravo za vlastitu porabu služeće gradjevno, tvorivno kao i gorivno drvo bezplatno uzimati iz državnih šuma, već je ovlašteniku pođjedno dozvoljeno i manje količine drva, koje je tovarnim konjem odpremiti kadar, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 42 <-- 42 --> PDF |
--302 — i za prodaju pojedinim žiteljem svoje obcine bezplatno iz đržavniJi šuma izvažati. Dohvat tog servituta pojmiti ćemo pak tek onda, kad se sjetimo ma i samo približne vrieđnosti, što ga drvo, koje žiteljstvu po smislu postojećih turskih zakona pripada, predstavlja, a uz to ne valja zaboraviti ni na to, da se žiteljstvo uslied posvemašnjeg pomanjkanja očuvanja šuma nije trebalo držati zakonite ustanove, ter je prema tomu naviklo drvo u svakoj mjeri i u svake svrhe bezplatno iz šuma vaditi, odabirajuć pri tom samo najljepša stabla, a od ovih samo one die- love uporabljujuć, koji baš casovitoj potrebi odgovarahu, docim bi se preostali dio ostavljao u šumi, da gnjije i propada. Isto se je tako neograničeno po šnmah paslo, cim seje moralo opet prepriečiti svako naravno ponilađjivanje šuma. Štetne posljedice takovog haračenja šuma očevidne su ne samo u financijalno.m, no i u narodnom gospodarskom pogledu. Prema tome jest jedan od najprečih zadataka vlade, da nastoji po mogućnosti urediti šumarstvo. Strukovnjaci bili su pozvani, pa su prema tome bili već i u prvom početku iza zaposjeđnuća jedan savjetnik šumarstva i Jedan šumarski mjernik kao izvjestitelji vlade imenovani, svakoj okružnoj oblasti pako đodieljen je uz to još po jedan okružni šumar kano strukovni izvjestitelj, tako da su već onda bili namješteni 1 šumarski savjetnik, 1 mjernik, 6 okružnih šumara i 1 pristav. Nadalje zahtievaše brzo upoznavanje odnošaja i bezodvlacnu eksploitaciju zauzetih zemalja, a ta bi trojici strukovnjaka povjerena. Posljedica tih iztraživanja bijaše, da se je sad moglo sjegurnošeu reći, da je do 507o površja zanzetih pokrajina i zbilja šumom pokrito, od kojih šuma je opet oko 104 četvornih milja ili 600000 hektara sjeći doraslimi sastojinami obraslo. Ujedno bude i vriednost tih šuma ustanovljena, nu pošto je ta vriednost prije svega ob unovcivosti drva ovisna? ova pako opet od raznih faktora, koji do sada još slabo obstoje, to mogu takove kalkulacije za sada još vrlo slabu praktičnu vriednost imati. Povjerenstvo pronašlo je nadalje, da po ocjeni na ogled spomenute stare sastojine sadržavaju oko 138,971,000 jedrih metara drva, ođ kojih ođpada oko 1,690.000 jedrih |
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 303^ metara na tvrdu građju, 76,279,000 jeđrik metara na tvrdo gorivo, 23,256.000 jedrih metara na mehku gradju, a 37,746,000 jedrih metara na mehko gorivno drvo. bumarskimi iztraživanji pronašlo se je nadalje, da od spomenutih šuma po prilici 1,667,500 hektara ili SS´^/o obraslo sa listažami, a 1,207.500 hektara ili 42**/o sa eetinjacami. Međju vladajuće vrsti šumskog drveća spadaju: Bukva (fagus sylvatica), koje najviše imade, zatim hrast, koga osobito po posavini i pogorju ima, i to nalazimo u Bosni hrast kitnjak, u Hercegovini pako dub (Quercus pubescens). Jela, omorika, crnog i bielog bora nalazimo osobito liepe vrsti u okolici Varoši, gdje imadu pojedina stabla 1 do 2 metra u promjeru, a do 40 m. visine, nalazimo ih pako obično u mješovitih sastojinah, napokon i orah, koji sačinjava po dolinah Bosne, Krivojice i Konjice čitave sastojine, ü smjesi nalazimo osim toga još lipu, javor, brezu, grab kao i divjake. U velikoj množini dolazi ruj (Rhus cotinus), koji bi vremenom mogao postati važnim po strojbarstvo. Za ob^uvati taj znameniti šumski posjed od dalnjega haranja, pa da se uzmognu i dohodci istoga povisiti, provedeno bi tečajem godine 1880 uredjenje šumarstva, ter sliedece osoblje namješteno: a) za središnju upravu: 1 savjetnik šumarstva, 1 sumar nih, 1 miernik, 2 vježbenika i 1 koncepista. h) Za 5 šumskih ureda: 3 šumarnika ^ 4 nadšumara, 2 upravitelja i 4 dnevnicara. c) Za upravu nižju: 17 šumarskih upravitelja, 27 nadlu lugara, 5 šumarskih vježbenika i 80 lugara. Prispodobimo li broj tih ustanovljenih miesta sa šumskom površinom, koju upravljati valja, to vidimo, da se tim nastojalo bar najnuždnijoj potrebi udovoljiti, pak da će se bez dvojbe prema razpoloživim sredstvom konsolidacija uprave primjereno razvoju materijalnom u zemlji i osoblje znatno umnožati. Prihod šuma sastojao je do sada iz sliedećih grana: a. Iz sjećivne takse, koja bi se omanjimi prodajami polučila. b. Iz drvarske takse, koja se dobivaše za izradjeni materijal i to loco mjesta potroška, c. Iz štibre, koja se je morala plaćati za trošenje ruja. d. Iz takovih iznosa, koji je tekao u blagajne kao naknada za šumske kvarove. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 304 — e. Iz štibre, koja se morala plaćati za pašu marbe po državnih šumab. f. Iz dražbenog prihoda mašine i šiške. Lov do. sada još ne može biti vrelom prihoda, pošto se baš sada pitanje lovljenja kao i lovišta izpituje. Ukupni prihod spomenutih grana iznašao je g. 1880. 116.007 for.j prema šumskoj površini vele neznatan. Većemu se je dohodku naedjutim samo onda moći nadati, kad jednom za rukom podje umanjiti šumske štete i dokinuti kroz godine postojeće zloporabe uporabljivanja šuma (što medjutim, kako je poznato, svagdje medju najtežje zadaće spada), ođaljene šume učinite pristupnimi, ter da se obrt i trgovina u oboe, a tim takodjer i trgovina sđrvi jednom podignu. Nakon ovih obćenitih razmatranja o stanju šumarstva u rečenih pokrajinah spomenuti ćemo još koju i o stanju gospodarskom, kako nam ga spomenuto izviešće opisuje! I pod postojećimi odnošaji napreduje poljska privreda, ako i polagano. Danas se obradjuje već više no dvostruka, a možda i tri puta tolika površina od one, koja bje težana za dobe zauzeća tih zemalja, Primitivno, vrieme i sile prekomjerno trošeće ratarsko oruđje zamienjuje se po malo već i boljim; vrtijarstvo , voćarstvo i vinogradarstvo i racijonalno pcelar;4tvo po malo se udomljuju, duhan se sadi u veliko, a da se š njim racijonalno postupalo bude, nastojati će se poukom i primjeri. U koliko sredstva dopuštaju, ter u koliko bude potrebnih k tomu sila, pospješavati će se to unapredjivanje toli materijalnom podporoin, koli i podučavanjem. Naseljenici, koji su voljni nastaniti se po privatnih zemljištih, dobiti 6e razne polakšice i podpore, naseljivanje u veliko po državnih zemljištih moći će se medjutim tek onda provadjati, kad se je jednom obavila izmjera i katastriranje, ter dok se bude pitanje vlastnictva gledom na pojedine cestice, koje si sada i pojedini privatnici prisvajaju, na cisto izvelo. Nasuprot malo je vlada mogla učiniti, da se podigne obrtnićtvo, koje je tek u zametku. Obzirom na kulturne odnošaje zemlje možemo još spomenuti, da se popisom g. 1879 pronašlo, da te zemlje broje ukupno 1,158,440 stanovnika, koji posjeduju 158.034 konja, 413 mu.la, 2720 magaraca, 762.302 komada rogate marhe, 776 bivola, |