DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 303^ metara na tvrdu građju, 76,279,000 jeđrik metara na tvrdo gorivo, 23,256.000 jedrih metara na mehku gradju, a 37,746,000 jedrih metara na mehko gorivno drvo. bumarskimi iztraživanji pronašlo se je nadalje, da od spomenutih šuma po prilici 1,667,500 hektara ili SS´^/o obraslo sa listažami, a 1,207.500 hektara ili 42**/o sa eetinjacami. Međju vladajuće vrsti šumskog drveća spadaju: Bukva (fagus sylvatica), koje najviše imade, zatim hrast, koga osobito po posavini i pogorju ima, i to nalazimo u Bosni hrast kitnjak, u Hercegovini pako dub (Quercus pubescens). Jela, omorika, crnog i bielog bora nalazimo osobito liepe vrsti u okolici Varoši, gdje imadu pojedina stabla 1 do 2 metra u promjeru, a do 40 m. visine, nalazimo ih pako obično u mješovitih sastojinah, napokon i orah, koji sačinjava po dolinah Bosne, Krivojice i Konjice čitave sastojine, ü smjesi nalazimo osim toga još lipu, javor, brezu, grab kao i divjake. U velikoj množini dolazi ruj (Rhus cotinus), koji bi vremenom mogao postati važnim po strojbarstvo. Za ob^uvati taj znameniti šumski posjed od dalnjega haranja, pa da se uzmognu i dohodci istoga povisiti, provedeno bi tečajem godine 1880 uredjenje šumarstva, ter sliedece osoblje namješteno: a) za središnju upravu: 1 savjetnik šumarstva, 1 sumar nih, 1 miernik, 2 vježbenika i 1 koncepista. h) Za 5 šumskih ureda: 3 šumarnika ^ 4 nadšumara, 2 upravitelja i 4 dnevnicara. c) Za upravu nižju: 17 šumarskih upravitelja, 27 nadlu lugara, 5 šumarskih vježbenika i 80 lugara. Prispodobimo li broj tih ustanovljenih miesta sa šumskom površinom, koju upravljati valja, to vidimo, da se tim nastojalo bar najnuždnijoj potrebi udovoljiti, pak da će se bez dvojbe prema razpoloživim sredstvom konsolidacija uprave primjereno razvoju materijalnom u zemlji i osoblje znatno umnožati. Prihod šuma sastojao je do sada iz sliedećih grana: a. Iz sjećivne takse, koja bi se omanjimi prodajami polučila. b. Iz drvarske takse, koja se dobivaše za izradjeni materijal i to loco mjesta potroška, c. Iz štibre, koja se je morala plaćati za trošenje ruja. d. Iz takovih iznosa, koji je tekao u blagajne kao naknada za šumske kvarove. |