DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 49 <-- 49 --> PDF |
r - 309 zemljišta na Krasu podiele, pri cem bi ipak valjalo r^oA^e posjednike obvezati, da bar neke površine pošume, uzgoje takove pako valjalo bi oprostiti od poreza, da i nagradjivati im vlastnike. Visokih šuma doduše ne ćemo tim putem na Krasu dobiti, pa zato se ne bi moglo u tom |slueaju ni ona blagotvorna djelatnost, koju visoke šume prouzrocuju, očekivati, nu kraj svega toga postigla bi se i tim znatno bolja i veća kultura kraških zemljišta a i podignuće blagostanja narodnog znatno bi se tim poskorilo". „Pošto se je raedjutim već i sama vlada o potrebi posebnog zakona za ošumljenje Krasa u principu izjavila, to nam se je pravom nadati, da će se doskora i zbilja velevažuo to poduzeće i to u veliko započeti, ter da će se, ma nas i većina ne bude tako sretna, da doživi, kad će se Kras, bar okolice tršćanske, i opet zeleniti, ipak ^ ako bog da — bar naši potomci te blagodati naužiti moći!" Koja k pitanju o uharnosti šumarenja. Da je šuma glavni i neobhođai faktor u kućanstvu prirode, stvar je poznata. Da drvo, koje nam šuma daje, stoji u najbližoj svezi i tako rekuć uzporedno ide za trima neobhodno nuždnima činjenicama za život, a to kruhom, vodom i soli, — poznato je siromaku kao i bogatomu. Ratar svake godine bere plod svoga truda i sjetve, a ša mogojac plod svoga truda uživati i ne mislL On je dužan i mora šumu gojiti, da plodom njegova truda vrati naraštaju svome ono, što su predji svojim trudom za uživanje njegovo privriedili. U običnom životu Čuje se: Grle toliko i toliko hiljada dobio je taj i taj, što je jedan komad šume prodao! Svota velika, u oči dira, te jednostavno uzevši stvar, čini se velika blagodat (što se novčane dobiti tiče) šumu gojiti. Drugačije govori strukovnjak. Polag izkustva šuma daje najljepšu čistu dobit od jutra, gdje podnosi lOO-godišnju obbodnju, što će reći, gdje se svake godine njen lOOti dio uživati odnosno pomladiti ima, gdje je zemljište dosta dobro, te da stabla do 100 godina ve 4 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 810 — ^ selo i uspješno rastu, tako da stogodišnje jutro dade toliko, ko liko od 50´gođišnjeg dva jutra. Tim se ne misli nikako pra vilo postaviti, da svakoj šumi 100-godišnja obkodnja najbolje godi, već se to veli samo za onu, gdje se takova obhodnja kao najbolja cielji odgovarajuća prilagoditi može, jer troškovi oko šumarenja sa kratkoćom obliođnje uviek rastu, a cista do bit biva s njom zajedno kraća — manja. Da bi mogli uz neke od 100 jutara yelike šume dobiti godišnjih 100 hvati od jutra, morali bi drugi dobni razredi od 1 — 99 već zastupljeni biti. Ako uzmemo, da jedno jutro naše šume kroz godinu za hvat raste, to mora biti u šumi zalihe 5000 hvati drva, inače ne može onoliko prirasti, koliko se godišnje oduzima. Vriednost od 5000 hvati sa b^j^ daje rentu 250 hvati vriednote. Istina, može se primjetiti, da se od ovih nuždnih 5000 hvati veliki dio nalavA u mladih sastojinah, dakle da ima nerazmjerno po hvatu manju vriednost, nego oni stogodišnji 100 hvati iz najstarijeg diela, nu ipak ako uzmemo, da drvo od ciele ml adj e polovice šume ne, ima jovšt nikakove vriednosti (jer se ne izplaćuje sjeći ju), to reprezentuje na drugoj starijoj polovici šume (na 49 jutara od 50 godina pa gore) uz normalni obrast 3700-hvati uz gornji procenat rente od 185 |^ H hvati novčane vriednote, dakle mnogo više od dvostrukog ^ H iznosa. Stogodišnja obhodnja istina zahtieva raz-mm mjerno najveću zalihu drva, ali opet s druge strane kraća obhodnja, ma da manju zalihu traži, manji idonosdaje. Posve je jasno, da nikakova visoka šuma uz velike terete, što jih nositi ima, ne može pružati znatnog i sigurnog čistog prihoda, a da ne bi trebovala neku zalihu na drvu, od koje vriednost — po današnjoj pijačkoj cieni izrečena — radeć sa B^Oj ne bi bila u stanju donositi dva put onoliku rentu, kao cjelokupna šuma. Ovim htjedosmo predstaviti žrtvu šumogojca. Što svuda izcezavaju šume, gdje drvo prodje ima, i što se šumsko zemljište ne samo u njive i livade pretyara, već pusti pašnjaci ostaju, najbolji je dokaz ovoga računa. Doduše ondje, gdje se drvo jošt ne može u novac pretvoriti, dakako |
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 51 <-- 51 --> PDF |
^s*^ — allda se ovaj slučaj ne može upotrebiti, ali šta ćemo, kad tu ne ima ni kupca, koji bi za cielu šumu bar toliko dao, što od prilike ona zaliha drva vriedi. — Grdjeje dakle pozitivna vriednost zemljišta? Gdje i kada ju može imati, kad drvo im a uviek i svuda veću računsku vried ~ n ost no ciela šuma? — Zemljište je nuždna skupa blagajna, koja ždere a ne unaša kapital, stvar luksusa, koja se nastaviti i uzdržavati mora,kratko znači od svoga imanja pola moguće novčane rente žrtvovati, poradi povoljnosti, što gajenje drva sobom BOSI. . G-ojenje šume je plemenitije i solidnije, ali nikako koristnije od podhranjivanja ma koje vrsti marve. Troškovi oko dobro odgojenog vola nije tako težko i nesigurno povratiti, kao one od najvećeg i najboljeg diela sastojine, kada se korektno (ne kamate na kamate, već) samo kamate u raeun uzme. Ovu neoborivu istinu trebala bi šumarska nauka što moguće jasnije predstaviti, a ne jos skrivati ju, ko što je bio do sada običaj. Samo ovim načinom predočila bi se prava žrtva sumogojca, te bi veliki dio publike priznao gojenju šume ono, što u stvari i jeste, a to novčana žrtva pojedinaca na obcu korist; nadalje bi publika uvidila blagodarnost, koju gojitelju šume duguje, zakoni bi pako šumara u njegovoj težnji bolje podupirali, a^ na svaki način bi se šumam obrasla zemljišta, a ne pusto šumsko zemljište, — nagradjivalo popušćanjem poreza, te bi se u jednu ruku i onaj griešni §. 4. Š. Z, u nekoliko opravdao, o kom ćemo drugom prilikom koju reći- Istina i samo istina može uviek od koristi biti, a istina je i bila i biti će, da je u šumi ležeća vriednost svakako drugče u stanju veće koristi novčane doprineti, no tamo u svojoj blagajni -u šumi, M. ProMć. Različite viesti. Gospodi clanovom hrv.-siav. šumarskog družtva. Pozivom na zaključak ovogodišnje glavne skupštine umoljava ovime upravljajući odbor još jednom svu onu gospođu članove, koji đružtvenoj blagajni na zaostateih duguju, da izvole te dubove svakako najdulje do konca ove godine podmiriti. (Novce i sve družtva se tičuc^e dopise, iz im poslov a uredništva , valja šiljati predsjeđnictvu brv.-slav. šumarskog družtrv^a u Zagreb, Marovska ulica br. 28 I. kat. Op. ured.) Posto kani upravljajući |