DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 51 <-- 51 --> PDF |
^s*^ — allda se ovaj slučaj ne može upotrebiti, ali šta ćemo, kad tu ne ima ni kupca, koji bi za cielu šumu bar toliko dao, što od prilike ona zaliha drva vriedi. — Grdjeje dakle pozitivna vriednost zemljišta? Gdje i kada ju može imati, kad drvo im a uviek i svuda veću računsku vried ~ n ost no ciela šuma? — Zemljište je nuždna skupa blagajna, koja ždere a ne unaša kapital, stvar luksusa, koja se nastaviti i uzdržavati mora,kratko znači od svoga imanja pola moguće novčane rente žrtvovati, poradi povoljnosti, što gajenje drva sobom BOSI. . G-ojenje šume je plemenitije i solidnije, ali nikako koristnije od podhranjivanja ma koje vrsti marve. Troškovi oko dobro odgojenog vola nije tako težko i nesigurno povratiti, kao one od najvećeg i najboljeg diela sastojine, kada se korektno (ne kamate na kamate, već) samo kamate u raeun uzme. Ovu neoborivu istinu trebala bi šumarska nauka što moguće jasnije predstaviti, a ne jos skrivati ju, ko što je bio do sada običaj. Samo ovim načinom predočila bi se prava žrtva sumogojca, te bi veliki dio publike priznao gojenju šume ono, što u stvari i jeste, a to novčana žrtva pojedinaca na obcu korist; nadalje bi publika uvidila blagodarnost, koju gojitelju šume duguje, zakoni bi pako šumara u njegovoj težnji bolje podupirali, a^ na svaki način bi se šumam obrasla zemljišta, a ne pusto šumsko zemljište, — nagradjivalo popušćanjem poreza, te bi se u jednu ruku i onaj griešni §. 4. Š. Z, u nekoliko opravdao, o kom ćemo drugom prilikom koju reći- Istina i samo istina može uviek od koristi biti, a istina je i bila i biti će, da je u šumi ležeća vriednost svakako drugče u stanju veće koristi novčane doprineti, no tamo u svojoj blagajni -u šumi, M. ProMć. Različite viesti. Gospodi clanovom hrv.-siav. šumarskog družtva. Pozivom na zaključak ovogodišnje glavne skupštine umoljava ovime upravljajući odbor još jednom svu onu gospođu članove, koji đružtvenoj blagajni na zaostateih duguju, da izvole te dubove svakako najdulje do konca ove godine podmiriti. (Novce i sve družtva se tičuc^e dopise, iz im poslov a uredništva , valja šiljati predsjeđnictvu brv.-slav. šumarskog družtrv^a u Zagreb, Marovska ulica br. 28 I. kat. Op. ured.) Posto kani upravljajući |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 312 — odbor prema zaključku ovogodišnje glavne skupštine na dnevni red dojduc-e glavne skupštine takodjer i „pitanje preustrojstva šumskog zakona´% kao i kritiku „novog zakona o imovnih obćinab" eventualno staviti^ to molimo svu onu gospođu, koja bi u kojem od rečenib pitanja izvjestiteljstvo preuzeti btjela, da tu svoju odluku čim prije predsjedništvu družtva prijaviti izvole. Za podlogu debate služiti bi imali postojet^i odnosni zakoni. Novi članovi družtva. Slučajem zaboravlsmo javiti, da su brv. šumarskomu družtvu pristupili takodjer i gg. Vinko Benak, kot. šumar u Čazmi i Milan Cmković, šumarski pristav u Lužnici. Novi šumapski kolendar. Nakladom M. Perlesa u Be6u izašao je netom novi šumarski kolendar „Tascbenkalender für den österreichischen Forstwirth" für das Jahr 1882, Erster Jahrgang. —Mit einer Eisenbahnkarte, herausgegeben und redigirt von Gustav Hempel, ord. öffentlicher Professor der rorstwisseaschaft etc. 1-60 fl. — Profesor Hempel odviše je dobro poznat hrvatskim Šumarom ve6 i izdanjem poznatog lista „Gentralhlatt :Bir das gesammte Forstwesen", pa ga stoga drugovom našim ne trebamo spominjati, a isto tako im je i poznata revnost, kojom g, Hempel i naše hrvatske Šumarske odnoŠaje prati, vrstnoću „Centralblatta" pako izticati bilo bi suvišno, pošto je o tom već sav izobraženi šumarski sviet na Öistu, te će bez dvojbe i to najnovije djelo tog. odličnog pobornika naše struke svaki Šumar radostno prigrliti. Kolendar ne zaostaje niti oblikom a niti sadržajem za inimi djeli slične vrsti, dapaiSe rekli bismo, da ih u kojeČem joŠ i nadkriljuje; osobito nam je iztaknuti raznovrstne šumarskogospodarske skrižaljke, kao i omaŠno poglavje o šumarskoj literaturi za posljednjih deset godina i t. d. Izdavatelj posvećuje osobitu pomnju šumarskim odnošajem ove monarhije, kao Što je u obće taj kolendar prije svega austro-ugarskim šumarom namienjen, što , mu najjasnije i obilati i vrstni sadržaj svjedoči, — pak zato ga eto i gg. drugovom našim Čim toplije preporuLamOy a to tim prije, što mislimo, da nam se je pravom nadati, da će g. profesor do godine i ugarsko-hrvatskim Šumarom udovoljiti noće njem i^ovdašnjih Šumarskih odnošaja. Šumarski godišnjik 1882. ZaSastni član našega družtva, gosp. Josip Wessely, izdao je opet „Forstliches Jahrbuch, III. Jahrgang für 1882. Zweiter Theil: Special-Gemälde der Donauländer und der Weltstadt Wien", Smier i cilj ovog djela poznat je i našemu čitateljstvu već iz prijašnjih godišta, kojim ovogodišnje djelo samo treći svezak sačinjava. Pisac razpravija u tom djelu prije svega vele-obširno šumsko-gospodarske odnošaje gornje i doinje Austrije, a zatim napose još i one grada Beča, koje posljednje poglavje i jest najzanimivije u cieloj knjizi. Ciena knjige je 3*10 for. Gospodi, koja se zanimaju za Šumarsko-gospodarske odnošaje naŠe monarkije, dobro će doći, a gosp. pisac, bude li i nadalje svoj rad u tom smieru nastavljao, steći će si bez dvojbe i opet nove lovorike slave gledom na šumarsku literaturu. V Šumski požari u Americi. Čitamo u „Nar. Novinah" o silnih požarih, koji su tečajem mjeseca rujna t. g. užasuo biesnili u američkoj državi Michigan, sliedeće: Dne 3. i 4. o, m. opazilo se je najprije u predjelih Huronu i Savilacu, kako se je po danu na jedankrat smračilo, |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 313 -^ doöim se je obzorjem prolilo crvemlo. Dne 7. t. m. smraöi se opet, te je sviet morao po danu razsvjetljivati put sa evjetiljkami. Zrak bio je tako vruć i sparan i toli pun gustoga dima, da se je jedva moglo dihati. Zatim se primaknu vatra te uništi sve, sto je god putem zahvatilo. Stanovnictvo bilo je naravno nemoćno, da se opre užasnomu elementu, te je joS samo nastojalo, kako će od požara spasiti stoku. No kamo da ju spasi? U najviše slućajeva morali su bjegunci prepustiti stoku božjoj volji, a mnogi su bježeć ugušili se putem od silnoga dima. Ü Savilacu nadjeno je u sriedu na većer na prostoru od jedne englezke ćetvorne milje 45 mrtvih. Poginulo je u svem do 600 ljudi. Na sreću poćelo je dažditi, bar u nekih predjelih, no dok u čitavoj pokrajini ne uzme padati kiša, nije stanovnictvo ni jedan trenutak sigurno, da se grozni ti šumski požari neće opet pojaćiti. Uslied takovih požara, koji se godimice ponavljaju, već je mnogo predjela u Americi ostalo u obće bez šume, tako da se dan danas tamo na drvu već i oskudieva. Slićni šumski požari sgadjaju se godimice i po ruskih stepah. Sabiranje mravjih jaja kao šumski nuzužitak. Čitamo u Nar. Nov., da je sabiranje mravjih jaja po štajerskih šumah na toliko preuzelo mahj da je gradaČko namjestničtvo bilo prisiljeno ovo sabiranje, te i trgovinu s mravinjimi jaji ovisnom uĆiniti od posebne političke dozvole. Mravi su naime, kako je poznato, vrlo koristni zareznici, koji tamane škodljive zareznike, kao zelene uši, gljiste, crve, bube, gusjenice itd. jer se š njimi hrane, bojati se je dakle, kad se mravi odviš tamane, da se ne bi ostala gamad po šumah odviŠ Širila. Upravo je stoga štajersko namjestnićtvo sabiranje jaja ovisnim učinilo od dozvole dotičnoga posjednika gume i o politićkoj dozvoli, koja se može samo onda podieliti, ako joj s gledišta umnoga šumarenja i mjestnih šumskih okolnosti zaprieka ne ima. Isto tako je iznajmljenje toga nuzužitka u obćinskih šumah samo uz šumsko-redarstvenu dozvolu dopušteno. Eksport dužica. Mjeseca svibnja t. g. izvezeno je preko Trsta i Rieke 1,715.148 dužica za burad, i to za Francezku samu 1,685.190 kom., za Englezku i Italiju po 23.000, ostalo za Španiju i Grćku. Obzi rom na izvozne luke prošlo je preko Kieke jedva 43.595 dužica, sve ostalo preko Trsta. Uniforma kr. ugarskog šumarskog osoblja. Netom (u rujnu) izašao je pi-opis, kakove si uniforme imadu nabaviti kr. ugarski šumari za obićnu službu kao i paradnu. Biljeg ćitave uniforme naravno posve je magjarski, izuzam boja sukna: kaput tamno-zelen, hlače sivo-modre^ kabanica ridja, za paradu menten i košutov škrljak itd. Ne bi s goijega bilo, kad bi se i u Hrvatskoj uvela posebna uniformacija sam. osoblja. Kultivacija pješcara. G-. Vince Borbas preporučuje u jednom članku magjarskog lista „Foldmir Erdek" 1881. za kultivaciju još Depošumljenih pjeskovitih pusta takove biljke, koje na jur ošumljenih pješćarah dobro uspievaju ili bar takove, koje pjeskovito tlo ljube. Osobito pako iztiSe „Rhus Cotinus var. arenaria Wierzb. apud Heuff, na grebenaökoj pusti u temišvarskoj županiji ga bo dosti imade; s istih rasloga preporučuje nadalje još i Ehamnus eathartica, Berberis vulgaris, Pinus nigricans, Sambucug |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 814 ™ nigra, Vibiiranm Lantana, iznlmice takodjer i vrsti, Populus tremula, P, alba i Kobinia pseudoaceacia. Šumarske crtice iz Turske. Čitamo it „Gentralblatt f. d. g, Forst^vesen" na str. 433., da je prema steberiim izvještajem u okružju Kastamuni u azijatskoj Turskoj vrlo liepib i velikih suma, u kojili se oso bito po gorskih krajevih borovi i omorike odlikuju, u nižjih stranah pako bakve, hrasti, kesteni i platane, mjestimice pako da uspieva dobro i crni orah. Za urediti i povećati državni prihod tih suma namješteno je u naj novije doba i više šumarskih upravnika. Lugapska skota u Gusswerku u Štajerskoj. Kako „Gentralblatt f. d. g., Forstwesen" javlja, otvoriti će se još ove jeseni u Gusswerku kraj Marijaeela c. k. škola za odgoj Ingarskog osoblja, imajuća svrhu odgajati lugarsko čuvarsko osoblje za gornju Austriju, Štajersku, Korušku i Kranjsku. Zavodom će upravljati poznati strukovnjak c. kr, šumarski Tipravitelj Ludwig Hampel. Škola biti će malo ne po vojnićku" uredjena, a primiti će se za prvi po6etak samo petnajst mladića u sam Internat- Naukovanje trajati će samo godinu dana. Za siromašne frekventante biti će i državnih Stipendija. Naukovanje biti će toli teoretićno koli praktično. Predavanja na kr. šumarskom učilištu u Križevcih. Predavanja na kr. šumarskom učilištu počela su dne 10, listopada t. g. Zavod broji slušatelja do 70, od kojih pola:;ii I. zajednički tećaj 26, II. teĆaj šnmara 15, a III. tećaj šumara 16 slušatelja, zatim II. teöaj gospodara 9. III. tećaj gospodara pako 6 slušatelja. Lani ih u samom I. teĆaju bijaše 45, sto je dokazom, da frekvencija ljetos opet pada. Naravoslovni atelier u Gospiću. U G-ospiću postoji već od dulje doba naravoslovni atelierj što no ga uredi i uzdrzaje gosp. šumar Eugen Dobiasch, Da je spomenuti atelier u svakom pogledu podpun, svjedoči medju ostalim takodjer već i sam katalog zalihe. Posto gosp. Dobiaseh takodjer i raznolike u takove zbirke (i Šumarske) spadajuće predmete kupnje, to upozorujemo i našu gg. ćlanove na isti atelier. Molba. Odbor djaćkoga družtva „Plug" na kr. šumarskom i gospodarskom učilištu u Križevcih upravlja ovime na sve rodoljube i prijatelje zavoda molbu^ da se izvole pi-igodao sjetiti takodjer i rećenog družtva, ter mu priskočiti u pomoć kod uredjivanja đružtvene knjižnice književnimi darovi. Družtveni odbor priDiIti će svaki i najmanji dar za družtvenu knjižnicu najvećom zah^´alriosću. Stavljajać to ovime gg. Ćlanovom šumarskog družtva do znanja, preporućujemo im podjedno spomenuto družtvo mladeži naše sto toplije. Kranjsko primorsko šumarsko družtvo, komu je predsjednikom g. šumarski nadsavjetnik J. Salzer u Be´6a, obdrŽavaše svoju ovogodišnju glavnu skupština od ^6. do 28. rujna u Koćevju. Sa skupštinom bijaše u savezu takodjer i mjestna izložba kućne drvene obrti u Koćevju. tzpravak. U viesti „Državno dobro Kutjevo se kupuje", uvukla nam se krupna pogrieška, nije se bo na ćelo konzorcija, koje Kutjevo kupiti kani, stavio austro-ugarski poklisar grof Beust, nego austro-ugarski |