DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 313 -^ doöim se je obzorjem prolilo crvemlo. Dne 7. t. m. smraöi se opet, te je sviet morao po danu razsvjetljivati put sa evjetiljkami. Zrak bio je tako vruć i sparan i toli pun gustoga dima, da se je jedva moglo dihati. Zatim se primaknu vatra te uništi sve, sto je god putem zahvatilo. Stanovnictvo bilo je naravno nemoćno, da se opre užasnomu elementu, te je joS samo nastojalo, kako će od požara spasiti stoku. No kamo da ju spasi? U najviše slućajeva morali su bjegunci prepustiti stoku božjoj volji, a mnogi su bježeć ugušili se putem od silnoga dima. Ü Savilacu nadjeno je u sriedu na većer na prostoru od jedne englezke ćetvorne milje 45 mrtvih. Poginulo je u svem do 600 ljudi. Na sreću poćelo je dažditi, bar u nekih predjelih, no dok u čitavoj pokrajini ne uzme padati kiša, nije stanovnictvo ni jedan trenutak sigurno, da se grozni ti šumski požari neće opet pojaćiti. Uslied takovih požara, koji se godimice ponavljaju, već je mnogo predjela u Americi ostalo u obće bez šume, tako da se dan danas tamo na drvu već i oskudieva. Slićni šumski požari sgadjaju se godimice i po ruskih stepah. Sabiranje mravjih jaja kao šumski nuzužitak. Čitamo u Nar. Nov., da je sabiranje mravjih jaja po štajerskih šumah na toliko preuzelo mahj da je gradaČko namjestničtvo bilo prisiljeno ovo sabiranje, te i trgovinu s mravinjimi jaji ovisnom uĆiniti od posebne političke dozvole. Mravi su naime, kako je poznato, vrlo koristni zareznici, koji tamane škodljive zareznike, kao zelene uši, gljiste, crve, bube, gusjenice itd. jer se š njimi hrane, bojati se je dakle, kad se mravi odviš tamane, da se ne bi ostala gamad po šumah odviŠ Širila. Upravo je stoga štajersko namjestnićtvo sabiranje jaja ovisnim učinilo od dozvole dotičnoga posjednika gume i o politićkoj dozvoli, koja se može samo onda podieliti, ako joj s gledišta umnoga šumarenja i mjestnih šumskih okolnosti zaprieka ne ima. Isto tako je iznajmljenje toga nuzužitka u obćinskih šumah samo uz šumsko-redarstvenu dozvolu dopušteno. Eksport dužica. Mjeseca svibnja t. g. izvezeno je preko Trsta i Rieke 1,715.148 dužica za burad, i to za Francezku samu 1,685.190 kom., za Englezku i Italiju po 23.000, ostalo za Španiju i Grćku. Obzi rom na izvozne luke prošlo je preko Kieke jedva 43.595 dužica, sve ostalo preko Trsta. Uniforma kr. ugarskog šumarskog osoblja. Netom (u rujnu) izašao je pi-opis, kakove si uniforme imadu nabaviti kr. ugarski šumari za obićnu službu kao i paradnu. Biljeg ćitave uniforme naravno posve je magjarski, izuzam boja sukna: kaput tamno-zelen, hlače sivo-modre^ kabanica ridja, za paradu menten i košutov škrljak itd. Ne bi s goijega bilo, kad bi se i u Hrvatskoj uvela posebna uniformacija sam. osoblja. Kultivacija pješcara. G-. Vince Borbas preporučuje u jednom članku magjarskog lista „Foldmir Erdek" 1881. za kultivaciju još Depošumljenih pjeskovitih pusta takove biljke, koje na jur ošumljenih pješćarah dobro uspievaju ili bar takove, koje pjeskovito tlo ljube. Osobito pako iztiSe „Rhus Cotinus var. arenaria Wierzb. apud Heuff, na grebenaökoj pusti u temišvarskoj županiji ga bo dosti imade; s istih rasloga preporučuje nadalje još i Ehamnus eathartica, Berberis vulgaris, Pinus nigricans, Sambucug |