DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 24     <-- 24 -->        PDF

24


posliedku dobre njegove strane, te da ni ovim zakonom ne
bude ono polučeno, što se je želilo njime polučiti!"


Razmatranja o stanju šuma ! gospodarstva


II. šumskoga kotara imovne obćine otoöke, piše i)ušan Ilić šumar.
Nijedno gospodarstvo ne može koristonosno biti, ako se
vodi bez ikakve osnove i reda. To je prirodna posljedica, jer
nesklad dovodi kaosu, a nevaljano kombinisanje gospodarstvenik
odnošaja i činjenica propasti u gospodarstvu. Tu preduzimlju
se takovi podhvati, koji ni najmanje ne odgovaraju ozbiljnoj
gospodarstvenoj realnosti, te uslied toga promaše svoj cilj,
mjesto lukrativnosti nastaje deficit, a na mjesto proizvoda pruža
nam dragocjeni rad i glavnica gospodarstveni nazadak i propast
— To je pravilo za cielokupno narodno gospodarstvo, to
je pravilo i za privatnike. — Točna gospodarstvena osnova,
sastavljena na temelju svih za gospodarstvo faktično potrebitik
statističkih podataka, je refleks stupnja gospodareve inteligencije,
to je garancija za uspješno gospodarenje, to je faktor, koji
ne promaši svoga cilja, te koji vodi blagostanju i napređku.


Prema tomu odlucih se i ja od svoje strane nešto obćoj
koristi doprineti, nu vec unapred uzimgpm si slobodu moliti za
oprost, ako ovi podatci ne budu tako točno sastavljeni, kako
se to možda izčekuje, a ponajprije neka se u obzir uzme već i
ta okolnost, da se ovaj šumski kotar jedva godinu dana nalazi
pod upravom mojom, osim toga poznata je i manjkavost vrela,
iz kojih bi se bar nekakvih podataka crpsti moglo!


Kakogod u narodnom gospodarstvu stoji priroda kao proizvodni
faktor na prvom mjestu, isto tako mora i šumska statistika
odpoceti svoja ispitivanja o uplivu prirode na bitisanje
šuma, te istom na tom temelju skupljenih podataka zidati sgradu
daljnjega iztraživanja.


Stoga cu i ja početi sa vanjskom prirodom, sa klimom,
te orisati podatke, koji će bar nešto predočiti klimatičke odnoKaje
te upliv istih na vegetaciju šumskoga rastlinstva ovoga
kotara.


Šumski kotar broj II. otočke imovne obćine sa uredovnim
sjedištem u gornjem Kosinju velik je 20,161 jutro i 2340^




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 25     <-- 25 -->        PDF

-™ 25


a medjaši na sjeveru dielom sa šumskim kotarom broj L, dieiom
sa kotarom broj III., na jugu sa ličkim okružjem, na
iztoku sa-kotarom broj IV., a na zapadu sa odieljenom državnom
šumom.


Kroz njega teče riecica Lika u pravcu od jugo-iztoka
k sjeyerO´Zapadu, gdje i ponire. Na zapadnoj strani kotara nalazi
se u dolini Bakovac potok istoga imena i ulieva se u Liku
pod gornjim Kosinjem. Na jugozapadnoj strani nalazi se takodjer
potok pod imenom Tisovac, koji teče kroz dolinu Pazarišta.
Ovo su dva najznatnija potoka, ostali nisu vriedni spomena.


Sto se tiče srednje godišnje toplote, koja ylada u ovom
šumskom kotaru, vrlo ju je mučno odrediti, jer se iznutar istoga
ne nalazi nigdje metereologijska postaja, no u ostalom važiti
ce i za ove predjele ono pravilo: cim se koji kraj više udaljuje
od primorja prama sjeveru ili iztoku, tim mu je klima sve
kontinentalniji, Toplota postizava svoj maksimum u mjesecu
srpnju, studen pako u mjesecu siecnju.


Izmedju vjetrova najjača je bura. Atmosferske oborine su
u ovik predjšlih prilično obilne, najvlažniji su mjesec studeni
i prosinac, a najveća suša vlada u srpnju i kolovozu.


Upliv ovili navedenik klimatickik odnošaja na bilje i šume
nije najpovoljniji, jer cesta studena bura, duga studena zima, a
kratko prevruće i suko ljeto i naglo mienjanje topline oslabe
a često i osujete vegetaciju.


Riecica Lika i navedena dya potoka tako su neznatna,
da se upliv istik na toplinu obližnjih krajeva sasma izpustiti može.


Polag vertikalne razprostranjenosti bilja ubraja Sloser
ove predjele u „drugi pojas" t. j . j,u pojas brdovite i gorovite
zemlje." Najbolje uspieva tu prosta bukva (fagus sylvatica),
jela (abies excelsa) i omorika (abies pectinata).


Borba za obstanak pojedinih tih bilinskih vrsti ipak se
je nedokučivom moći dovinula do gornjih odnošaja. Visoki na:ii
bukvici i jelici to jasno dokazuju,


Da vidimo sad upliv narodnoga života na obstojeće šume.
Podatci 0 tom pokazati će nam faktični status suma, te ujedno
pružiti gradivo, iz kojega ćemo zaključiti moći i na budućnost istih.


Narod, koji se nalazi unutar ovoga šumskoga kotara, bavi
se, kao u svih ovih predjelih, većinom stočarstvom.




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 26 —


Poljodjelstvo je ovdje veoma neznatno, što je naravski,
jer doline, koje su ovdje jedino sposobne za poljsko gospodarstvo
i koje bi uz druge okolnosti mogle biti obiljnim vrelom
zarade i dokođka, pate godimice od povodnje, i to je najvažniji
razlog, što se narod slabo bavi poljodielstvom, cesto bi mu
sav trud Uzaludan i posijano sjeme izgubljeno bilo, zato se
livade goje, voda bo livadam koristi, narod je dakle poradi
elementarnih odnošaja već na stočarstvo upućen.


Kako ova okolnost na obližnje šume djeluje, ne treba komentara;
nadodje li voda ili nestane li ma na koji način krme,
šuma je jedino pribježište.


Posljedice pako šumske paše i s istom neobbodno skopčanih
raznih šumsko-redarstvenih prestupaka i prestupaka proti
šumskomu vlastnictvu, poßinjenih kresanjem oetinje i listnatih
grančicaj najljepše se ogledaju u tužnih goljetih, što ovdješnja
sela okružuju. — A gdje je osim toga rabljenje šumske stelje,
koja takodjer veliku ulogu igra u devastiranju? Sve je ovo posljedica
stočarstva, stoga reducirati stočarstvo samo na neobhodni
minimum, a podignuti poljsko gospodarstvo, bio bi tomu
najpreči liek. No žali bože sva ideja mora se razbiti o klisure
stroge realnosti, o klisure regulisanja nesretne Like.^


Siromašno stanje ovdašnjega pučanstva te uslied toga i
prirodjena mu rafinerija ne daje ovim predjelom značaj moralnosti,
bar pod kakovim pojmom .ista danas postoji — Mučno je
zaista odrediti, da li je nemoral uzrok, što ovaj šumski kotar
godimice na 1500 prijavnica šumske štete ima^ ili su šume
uzrok, koji narod sili na nemoralnost.


Ja od svoje strane niti bi krstio narod nemoralnim niti
bi šume okrivio, nego bi rekao da je to prirodna posljedica
gospodarstvenoga stanja ovih krajeva. Tko bi hotio ukloniti
štetan upliv nemorala na šume, morao bi ovaj narod moralisati;
moralisati bi ga pako mogao jedino tim načinom, da mu
otvori vrela poštene zarade i eksistencije.


Neću ovim da uzimam baš u zaštitu pučanstvo, što nam
štetu Ginij ma da je gornja okolnost bar u nečem opravdana,
jer ima i drugih uzroka, koji i proti puku govore.


Svakomu, koji je samo jedanput u ovih krajevih bio, poznata
će biti neracijonalna trešnja gorivnoga drva. Svaka kuća
3kara uzđržaje oganj dan i noć. Nadalje neracijonalna kou




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 27     <-- 27 -->        PDF

_„ 27 -


štrukcija stanova te uslied toga uzaludna prekomjerna trošnja
i građivnoga drva jesu griesi, koji se opravdati ne mogu.


Stanje šumarskog obrta n krajevih ovoga šumskoga kotara
je veoma slabo, dapače nikakvo , a o kakovih znatnijih
obrtničkih poduzećih ne može ni spomena biti.


U čitavom kotaru nalaze se samo tri pile, jedna u Lipovompolju
kod ponora Like, druga u Bakovačkoj dolini, a treća
u Pazarištih.


Radnja ovih pila je veoma neznatna, jer je samo perijodična;
kad ušahnu vode, moraju i one svoju radnju sistirati.


— Na Lici pako mučno je pile graditi poradi nespretnosti
eventualnih dovoznih putova, a i šume su od iste udaljene. —
Strojbarska i ugljarska obrt na istom su stupnju. — Koliko
je meni poznato, nalaze se ovdje samo tri strojbara, dva u Perušicu
i jedan u Dolnjem Kosinju. — Obrt ovaj nije im glavno
vrelo zarade, nego nuzgređno. Mislim da sam time stanje strojbarstva
u ovih krajevih dostatno ilustrirao. Tako je i sa ugljari,
a nimalo bolje ne stoji ni sa rezbari, ni kolari, narod bo većinom
sam pravi svoje orudje.
0 kakovoj gospodarstvenoj diobi rada tuj ni spomena ne
ima, sve je obuveno u primitivnosti. Obrt stolarski takodjer je
neznatan, većina kuća ne ima ni stolaca ni stolova, a kamo li
drugih stolarskih proizvoda. — Još najčešći stolarski proizvodi,
koji se nalaze, jesu „škrinje." Kolikoću izradjenoga tvoriva
po ovih obrtih vrlo je mučno odrediti, jer obrtnici, kako
rekoh, nuzgređ svoje obrti tjeraju. Isto je tako i sa cienom izradjivanja,
pošto se obrtnici cesto od svojih konsumenta i prirodninami
naplatiti daju.


Mislim da mi napomenuti valja još jednu drvotrošeću obrt,
koja će u ovih krajevih. kako mi se čini, najvećma zastupana
biti, mislim naime palen je y ap na.


Ako baš i ne ima stalnih vapnara, to mi se ipak proizvodnja
vapna najvećom čini, a pojedine porodice imaju od svojih
vapnenicah često najbolji dohodak. Pečeno vapno nosi se u
Gospić i Otočac, odakle se dalje transportira.


Navesti ću ovdje takodjer neke podatke ob upitnoj proizvodnji,
koje sam crpio od samih vapnara. Vapnenica, koja može
dati 488 hl. (800 vagana) pečena vapna, potroši 109 kubičnih




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 28     <-- 28 -->        PDF

"...-28—.


metara gorivnoga drva razne vrsti; na 100 hl. vapna dakle
potroši se 22*3 kubičnih metra goriva.


Uzme li se, da gorivno drvo razne vrsti ne košta po kubičnom
metru više od 40´ novčića, a 61 litra (1 vagan) vapna
60 novčića (ciena na trgu u Gospiću ili Otočcu), to pošto svaki
vagan (61 litra) potroši 0"14 kub. metra drva, potrošena je za
isti vriednost od 6 novčića. Uzme li se nadalje, da ini proizvodni
troškovi sa transportom do trga iznašaju po vaganu u
najgorih okolno stih 30 novčića, to na vaganu vapna ima
još uviek 24 novčića cista dobitka, ili drngimi riecmi; 0*14 kubičnoga
metra drva, koje bi se za 6 novčića prodalo, nnovčuje
se za 24 novčića, a cio kubični metar dakle umjesto za 40 novčića,
prodaje se za 1 forint 71 novSič.


Sada da vidimo, kako stojimo sa komunikacijami u ovom
šumskom kotaru. — Veoma je mučno reći, da li komunikacije
podižu i stvaraju trgovinu ili ova zadnja komunikacije. Toliko
je poznato, da gdje ne ima sredstva, kojimi će se trgovati, da
ni komunikacije pomoći ne mogu, pa i obratno.


Trgovina i komunikacija su blizanci, jedna podpomaže
drugu, druga diže prvu. — Sredstva za trgovinu, dakle šuma
sposobnih za špekulaciju, ima ovaj šumski kotar, puteva pako
malo, a što i ima, n najgorjem su stanju.


0 razširenju i usavršenju cestovne mreže rekao bi da najprije
ovisi gospodarstvena budućnost ovoga kotara. Ima bo tuj
takovih šumskih predjela, u koje još sjekira zavirila nije, već
poradi nedostatka na izvoznih putevib počivaju do boljih vremena.
— Ja mislim j da absolutno ne bi gradnjom puteva do
deficita doći moglo. Za razred vriednote kojega šumskoga predjela
te prema tomu i za platežnu taksu u ovih predjelih svakako
je način izvoza najmjerodavniji faktor.


Za šumski predjel n. pr. „Brujića vrh" postoji razred
vriednote 3, 4. Da se provede put kroz taj predjel, svakako bi
razred vriednote na 1, 2, skočiti mogao, a po tom i ciena šumskih
proizvoda; pa ako bi se sravnio potrošak oko gradnje
pnta sa povišenom cienom proizvoda, to i opet velju. da je
deficit absolutno nemogućan. Samo glavne trakove cestovne
mreže počiniti, pak bi već dostatno bilo za prvo vrieme, gradnja
nuzgrednih ili bolje pobočnih trakova pako mogla bi se još odgoditi,
ta ljudi su i tako vični još od prije, da u ovih krajevih




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 29     <-- 29 -->        PDF

_ 29 ~


svoje proizvode do ceste najprimitivnijim klizanjem (bez ikakve
umjetne predradnje) odpremljuju. Poznato je, da uz izvozne
puteve i blizina trga jednu od najvažnijih uloga igra pri unovcivanju
proizvoda. Za proizvode naših suma ta bar pogodnost
postoji, imamo bo cetir trga, Grospić-Karlobag, Jablanac, Sv.
Juraj i Senj. Moguće da će mi tko na ovo primjetiti, da ne
shvaćam pojam distancije, ali ipak velim, da nam svi ovi trgovi
daleko niesu, jer glavne ceste do pomenutih tržišta u
dobrom su stanju te su narn i transportni troškovi razmjerno
maleni. — Navesti ću ovdje bolje vjerojatnosti radi nekoliko
faktičnih podataka o transportu pojedinih proizvoda te o troškovih
istoga.


Od gornjeg Kosinja do Senja stoji transport:
od L komada vratila, dugoga 5´25 m. deb, *^/i2 cm. 40 nove.
"„ 1. „´ ,r , ,, ^-O m. „ ^^/t2 cm. 30 „


„ 1. „ „ . „ 2-0 m. „ *^/i2 cm. 12 „
Od bordonala plaća se toliko puta po 2 fr. 25 novčića, koliko,
kubičnih metara iznosi, nadalje


od 1. komada vesla desetaka (7´80 m.) 40 novč.


„ 1. „ „ devetaka (7-02 m.) 33 „ ´


„1. „ . „ osmaka (6´24 m.) 30 „


„ 1. „ „ sedmaka (4´76 m.) 25 „


„1 . „ , „ šestaka (4´68 ´m.) 20 „


od 1. komada gredice, duge 6-0 m., deb. ^´^/x5 cm. 40 novčića;
od 300 komada šimle ili duge 2 forinta i 50 novčića. Ovo su
transportne ciene na>ših najčešćih te najvažnijih proizvoda. —
Za ostale trgove napominjati transportne troškove ´ bilo bi suvišno,
jer si svatko prama gornjim podatkom može lahko razmjer
stvoriti obzirom na ostale trgove i njihovu udaljenost i
u obće sve okolnosti, po kojih seodredjuje ciena transporta. —
Mislim da neću pogriešiti^ ako navedem još i podatke o izradjivanju,
dakle o proizvodnih troškovih gore yeć navedenih
produkta, time će se još bolje iznieti na vidik upliv daljine
trga na vriednost šuma, jer i ciena radne snage podvržena je
zakonu tražnje i ponude.


U šumah u blizini tržišta više se producira, tražnja radnika
je veća, te im je i ciena skuplja i obratno, a sve to ide
na račun prodajne ciene gotovoga proizvoda. U ovom šumskom
kotaru plaća se za izradjivanje:




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 30     <-- 30 -->        PDF

^ 30 —


1. komada vratila, dugog 5-2B m. đeb. ^^jn em. 30 nove.
1. ,, ,. ^ 4-00´m. ,, ´^/i2 cm. 20 „
1. „ „ , 2-00 m. „ ´^/i2 cm. 6-8 „ ^
Za izradjivanje bordonala plaća se toliko po 72 novčića, koliko
kubičnih metara iznosi, nadalje za izradjivanje
1. komada vesla desetaka (7´80 m.) 50 novčića
1. „ „ devetaka (7*02 m.) 40 „
1. . ,j ´ „, osmaka (6*24 m.) 30 „
i. ,, 5, sedmaka (4*76 m.) 25 „
" 1. „ „ šestaka (4-68 in.) 20 „


Za 1 komad gredice, duge 6*0 m. deb, ^^jis cm. 40 novčića.
Za ciepauje 100 komada sindre dug. 1*20 m. deb. 1 em. 1 for.
20 nve. Za ciepanje 100 komada dužice, dug. l´OO m. deb. ^2 cm.
80 novčića. Izradjivanje 4 prostornih metara ciepanicagorivnoga
drva stoji 1 for. 10 nove. Naprotiv dakle vidimo, da proizvodni
troškovi razmjerno više stoje, nego sam transport, sto je sasma
naravno, jer blizina trga uzrok je skupoći radne snage. -S
druge strane pako snizuje ista transportne troškove, pa Ato
se na jednoj strani gubi, nadoknadjuje se u neku ruku pogodnošću
s druge strane. — Veliki proizvodni troškovi svakako
će i odtuda proizticati, što radnici neracijonalno orudje
rabe. Da je orudje za proizvodnju savršenije, radne snage manje
bi se trošilo, a više i bolje bi se proizvadjalo. Neću time da
velim, da radnici naši ne imaju pojma o napredku, to ne stoji,
znaju oni da ima i boljega orudja, ali sredstva im manjkaju
za nabavak istog. — I to će sve tako biti, doklegod orudje ne
bude onaj nabavljao, koji kapitala ima.


Sasma bi to drugcije izgledalo, da n. pr. naša imovna
obćina na svoju ruku špekulaciju, tjera, u kom bi slučaju i napredno
orudje sebi nabaviti morala. time se svakako ne bi
ništa izgubiti moglo, jer usavršivanjem proizvodnih sredstva
smanjuje se kolikoća rađa kao proizvodne činjenice.


Osim ovoga nedostatka u orudju nalazi se još jedna cesta
pogrieška kod naših radnika, a to je, što ne imaju stalnih
mjera za dimenzije proizvoda. — Mjeri se tuj na tako zvane
laktove (koja mjera kod svakog nešto varira), te tako se đogadja,
da se prigodom certificiranja gotove robe ne moŽQ ni na
dva komada naići, koja bi se u dimenzijah podpuno slagala.




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 31     <-- 31 -->        PDF

™ 31 —


ObiŽno su dimenzije veće, nego ih trgovci trebaju, a uz
to roba prolazi ipak pod ustanovljenom mjerom; gubitak je tu
očevidan. — Preostalo bi mi napokon još koju da reknem o
uplivu granicećih privatnih šuma na cienu našega šumskoga
posjeda.


Privatnih šuma , ako veo tako i nazvati mogu goli krš.
ovdje i ne ima, pa ako gdje i ima koja ralj to je tako neznatna
stvar, da ne može ni govora biti o kakovoj konkurenciji našim
šumam. — Drugčije bi to vec moglo biti obzirom na odieljeni
državni šumski posjed, jer to je konkurent, kojega ne smijemo
iz računa izpustiti. Nu u tom obziru već i ta okolnost nas unazadjuje,
što je posjed naš (a ovdje napose II. šumski kotar)
veoma raztrešen.


Osim raztre.^enosti našega šumskoga posjeda tlače nas i
servitutska prava, jer velika većina šuma naših potroši se na
pravoužitničke potrebe. Uz to granice naše šume u ovom kotaru
kao i kod svih ostalih kotara (kako već jednom rekoh) sa
pučanstvom, i stoga zadaje manipulacija sa prijavnicami šumskih
šteta najviše poslova u uredu. — Grodine 1880. imao je
ovaj šumski kotar 1475 prija^niica šumskih šteta. — Pomenuti
mi je još i lov u ovom šumskom kotaru. Šume ove pune su
divljaci, te kad se uzme, da je lov Sitavoga kotara dan u zakup
za 33 forinta, vidi se neznatnost ovoga nuzgrednoga dohodka.
— Da li će se ova vrst nuzgrednoga dokodka ikad podići,
to je pitanje, na koje se za sada još sigurno odgovoriti
ne može.


Pri završetku ovoga izviešća napomenuti mi je još, da
nije ovaj kotar još od doba provedene segregacije nikakovih.
znatnih šteta od elementarnih nepogoda pretrpio, te stoga ne
mogu se navesti ni sredstva, kojimi bi se takove štete na najskodniji
način umanjiti, eventualno prepriečiti mogle.


Završujem ovim ova kratka razmatranja ob ovom šumskom
kotaru u nadi, da će ih. poštovani čitaoci blago suditi iz
razloga, koje sam već u uvodu naveo.